Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad sila caruje

Objavljeno prije

na

Prošle su sedmice sa Pravnog fakulteta stigle dvije važne vijesti. Naizgled nepovezane, ipak su dio iste priče.

Prva: Veselin Veljović, direktor Uprave policije, magistrirao je. Tokom odbrane rada prisutnima je bilo zabranjeno postavljanje ikakvih pitanja magistrantu Veljoviću. A novinari su htjeli da ga priupitaju o ozbiljnim sumnjama i optužbama da je njegov magistarski rad plagijat. Medijima je dostavljen dio iz udžbenika za osnovne studije Budimira Košutića i Milenka Kreće, gdje se vidi da je oko 40 strana Veljovićevog rada prepisano iz tog udžbenika. ,,Ne možemo magistarski ispit pretvarati u konferenciju za štampu”, objasnio je prisutnima Dražen Cerović, jedan od članova komisije pred kojom je Veljović branio magistarski. Cerović nije dozvolio ni Filipu Kovačeviću, profesoru Univerziteta Crne Gore, da postavi pitanje, iako je Kovačević podsjetio da je polaganje magistarskog ispita javno i da publika ima pravo da pita.

U komisiji koja je ocjenjivala Veljovićev rad osim Cerovića bili su Milenko Kreća, autor udžbenika iz kog je Veljović navodno prepisao poveći dio magistarskog, i Ranko Mujović, bivši dekan Pravnog fakulteta i Veljovićev mentor. Mujoviću i Veljoviću već su se ukrštali putevi. Osim što su im bliske oblasti interesovanja (Mujovićeva magistarska tema iz 1988. godine nosi naziv – Dalja dogradnja službe osmatranja i obavještavanja na teritoriji SR Crne Gore), bivši dekan Pravnog fakulteta bio je i razlog nedavne policijske istrage na tom fakultetu. I pored brojnih malverzacija bivšeg dekana sa kojima je javnost upoznata, policija nije našla ništa nezakonito. A Mujović je našao da Veljović poznaje materiju međunarodnog javnog prava za desetku. Veljović je magistrirao na temu – Međunarodno priznanje države u međunarodnom javnom pravu. To mu je znanje prijeko potrebno u poslu koji obavlja, a koji je poprilično zapuštio otkako se vinuo u naučne visine. Nerasvijetljena ubistva, neidentifikovani potpaljivači automobila Vijesti…

Kreća i Cerović su inače bliski saradnici dekana Mujovića. Mujović i Kreća su autori istog udžbenika, skupa sa Mujovićevom asistenticom Bojanom Lakićević kojoj je Mujović, falsifikatima, omogućio prosjek od 8.5, pa tako i mjesto asistenta. Dražen Cerović bio je dugogodišnji savjetnik predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića. Mujović ga je doveo na mjesto prodekana nakon što je sa tog mjesta smijenio Snežanu Miladinović, profesoricu koja je prva pokrenula aferu falsifikovanih ocjena i diploma na Pravnom fakultetu.

Ranko Mujović ima bitnu ulogu i u drugoj ovonedjeljnoj priči sa Pravnog fakulteta. Poznato je da je duže od godinu grupa profesora sa tog fakulteta pokušavala da smijeni dekana Mujovića zbog nezakonitosti i malverzacija, kao i svojevrsnog nasilja koje je sprovodio protiv onih koje je doživljavao kao ,,protivnike”. Inicijative za njegovu smjenu propadale su prvenstveno zbog ćutanja uprave Univerziteta. Iako je javnost upoznata sa mnogim malverzacijama dekana Mujovića, od kojih su neke konstatovali i državni organi, poput Državne revizorske institucije, ali i crnogorski sudovi, prosvjetne vlasti nijesu ni mrdnule prstom. Bilo je očigledno da Mujović uživa zaštitu vrha. Konačno, zahvaljujući otporu grupe profesora, Mujović je napustio tu funkciju.

Izabran je novi dekan, Drago Radulović. Samo mjesec dana nakon što je preuzeo tu funkciju, na fakultet je, da ispita poslovanje, stigao prosvjetni inspektor Miomir Anđić.

U inspekcijskom nalazu Anđić se bavio gotovo isključivo propustima nove uprave, dok je od bivšeg dekana napravio legalistu za primjer. Anđić je u nalazu posebno insistirao na nepotizmu na Pravnom fakultetu i to u slučaju dekana Radulovića i njegovog sina, aistenta na istoj katedri. Gdje je prosvjetni inspektor bio do sada i zašto za taj nepotizam, ako ima razloga, nije zatražio odgovornost od bivšeg dekana, a ne novog, ne zna se.

Nova uprava Pravnog fakulteta optužila je Anđića da je ,,selektivno i pristrasno” obavio svoj posao te da je to učinio za račun bivšeg dekana.

,,Cjelokupnom svojom sadržinom ‘zapisnik’ sugeriše da je prethodna uprava u svemu zakonito postupala, iako i akademska i šira javnost dobro zna za brojne nepravilnosti koje će biti predmet pažnje pokretanja postupaka u narednom periodu”, navodi se prigovoru upućenom Vladi, Ministarstvu prosvjete, Prosvjetnoj inspekciji, rektoru Predragu Miranoviću, Senatu i Upravnom odboru Univerziteta. Radulović je optužio Anđića da je ne samo tolerisao slučajeve u kojima je Mujović kršio zakon, nego da ih je hvalio kao primjere dobrog rada, kao kada je pohvalio to što je Mujović produžio svojoj asistentici Bojani Lakićević ugovor ,,mimo zakona”. Radulović tvrdi da je Anđić mnoge propuste bivše uprave pripisao novoj.

Miomir Anđić, koji za sebe voli da kaže da je ,,glavni prosvjetni inspektor” iako takvo radno mjesto odavno ne postoji, omiljeni je inspektor ministra prosvjete Slavoljuba Stijepovića. Stijepović je nedavno njega, ali ne i druge prosvjetne inspektore, nagradio povišicom od 30 odsto. Imao je i za šta. Anđićevi nalazi se ponekad kose sa zdravim razumom, ali ne i sa interesima vlasti.

Anđićev profesionalizam postao je posebno poznat u vrijeme protesta cetinjskih gimnazijalaca. U namjeri da slučaj riješi u korist prosvjetnih vlasti koje su insistirale da na čelo te gimnazije postave podobnog kandidata, a ne aktuelnog direktora kojeg su gimnazijalci podržavali, Anđić je znao da tvrdi i da je tri više od četiri. Iako su gimnazijalci tada tražili njegovu ostavku, pretekao je. I ne samo tada. Stjepović nije reagovao ni na mnoge javne optužbe da je Anđić u konfliktu interesa kao prosvjetni inspektor, jer istovremeno radi i na Univerzitetu Mediteran.

Anđić će ostati upamćen i po ocjeni da je ,,sve kako treba” u odmaralištu u kom je, nakon dva provedena dana, trinaestoro djece završilo sa stomačnim tegobama. Barska inspekcija utvrdila da je voda bila neispravna.

Ako se uzme u obzir da je i državna Pobjeda, tragom Anđićevog inspekcijskog nalaza, ovih dana pisala o nezakonitim poslovima nove uprave, onda je gotovo jasno da to profesore Pravnog fakulteta režim kažnjava zbog otpora koji su pružili kako bi odbranili svoje i dostojanstvo profesije od silnika koji je vladao tim fakultetom. Kazna je stigla u vidu prosvjetnog inspektora Miomira Anđića.

U tom je svijetu normalno da silnici mogu sve. Pa i da magistriraju.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo