Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAD SEZONA U ULCINJU KASNI: Nada u avgust

Objavljeno prije

na

Više nema  sumnje: ovo će biti lošija sezona od prošlogodišnje koju niko neće pamtiti. Tako je to kada se ovoj državi i ovom gradu turizam dešava  bez  ozbiljne strategije

 

Vratili smo se u devedesete prošlog vijeka. U ogromnoj većini imamo goste sa regionalnog tržišta, iz država nastalih na području bivše Jugoslavije, koji uglavnom borave nekoliko dana, obično vikendom”, kaže za Monitor ulcinjski hroničar i višedecenijski turistički vodič Ismet Karamanaga.

On kaže da se ne može reći da će ova sezona propasti, ali je već izvjesno da ona neće biti na prošlogodišnjem nivou. “Vidimo da špic sezone u julu kasni i sve nade se usmjeravaju za avgust. To je malo za dobru zaradu. Ionako kratke sezone, postaju još kraće. Sezonalnost će ubiti održivi turizam kojem, bar na riječima, težimo”, ističe Karamanaga.

To pokazuju i podaci lokalne Turističke organizacije. Gostiju u privatnom smještaju i u hotelima je u julu manje za oko 20 odsto, dok je turista nešto više tek u kampovima i odmaralištima. Činjenica je, međutim, da kamperi najmanje troše, za trećinu manje nego oni koji borave u privatnim smještajnim kapacitetima.

Mnogo je razloga koji utiču na slabiju posjećenost ulcinjske rivijere ovog ljeta. Prije svega, državljanima Kosova su ukinute vize, pa oni, posebno platežno sposobniji, u većem broju putuju u Grčku, Tursku, Egipat, Španiju i Hrvatsku. Takođe, u poređenju sa prethodnim godinama manje je turista iz Zapadne i Srednje Evrope, što je posljedica slabije avipovezanosti Crne Gore sa velikim emitivnim tržištima. Nadalje, Ulcinj sa povećanim cijenama usluga, više nije jeftina destinacija.

Budvanizacija opasno nagriza ulcinjski turizam i prostor: svake godine ovdje ima dvije do tri hiljade novih kreveta u privatnom smještaju i u stanovima za tržište. Oni koji su kupili nekretnine sada nemaju potrebe da iznajmljuju smještaj, kao što to ne treba da čine ni članovi njihovih familija. To je smještaj koji nije niđe registrovan za obavljanje djelatnosti, niti je porezno zahvaćen u ijednom smislu, a oni koji u njima borave rijetko čak plaćaju i boravišnu taksu.

Turistički poslenici ukazuju da su praktično nevidljive aktivnosti Ministarstva turizma i Nacionalne turističke organizacije, odnosno da priprema za sezonu uopšte nije bilo. „Uz to, nadležni organi nemaju strategiju za privlačenje novih tržišta, niti se znaju prilagoditi novom tipu turista koji je poslije kovid pandemije promijenio način putovanja. Osim slabe promocije i pripreme, nemamo dovoljno letova koji su ključni za dolazak gostiju”, kazala je članica Upravnog odbora Udruženja seoskih domaćinstava Gordana Stevović.

Prema riječima bivšeg predsjednika Opštine Ulcinj Omera Bajraktarija, ovaj grad će ove godine imati jednu od najlošijih sezona posljednjih decenija. “Nijedna ozbiljna manifestacija do dan danas nije organizovana, osim jedne polumanifestacije. I to na Dan genocida u Srebrenici!? Nova sezonska vlast je više okupirana ličnim i partijskim interesima odnosno kako da podijele kolač, pa time i oni, uz centralnu vlast, snose odgovornost za ovo stanje, za koje će građani i lokalna samouprava, nažalost, platiti visoku cijenu”, ocjenjuje Bajraktari.

Podaci iz prethodnih godina pokazuju da se oko tri četvrtine prihoda u Ulcinju ostvaruje, na direktan ili indirektan način, od ove privredne grane.

Oni koji se bave turizmom nadaju se da će se stanje, ipak, popraviti u avgustu, koji je tradicionalno najberićetniji turistički mjesec. Ali, nije realno da će se za tri sedmice nadoknaditi minusi iz prethodnih mjeseci, pa će, gotovo sigurno, rezultat na kraju biti znatno slabiji od očekivanja  optimista. Tome svakako treba dodati i inflaciju, te račune i poreze koji će građanima i privrednicima tek stići na naplatu.

“Radi se, u svakom slučaju, o jednoj teškoj sezoni. Brine me, međutim, da bi iduća mogla biti još gora. Ako se ovako nastavi i ako ne učinimo ništa da zaista produžimo sezonu, za dvije-tri godine mogli bi doći pred zid. I zbog pada broja gostiju, pa time i zarade, ali i zbog sve izraženijih problema sa radnom snagom. To je logično kada se turizam ovdje dešava, a problemi se samo usložnjavaju”, smatra Karamanaga.

„U Hrvatskoj su ljudi, na primjer, počeli da pričaju da postoji problem u privatnom smještaju. Oni priznaju da su bili bahati i pohlepni i podizali cijene, ali sada oni to priznaju i počinju da rješavaju problem“, kaže predsjednik sektora turističkih agencija u Crnogorskom turističkom udruženju Petar Ivković i dodaje da se u Crnoj Gori o tome ne govori, iako je popunjenost privatnog smještaja loša.

Korak naprijed u pokušaju rješavanja neadekvatne putne infrastrukture napravljen je ove sedmice nakon što je državna kompanija Monteput raspisala tender za izradu Idejnog rješenja Jadransko – jonskog autoputa, odnosno dionice Bar-Ulcinj-Sukobin.

Iz ove kompanije tvrde da taj projekat, dužine 42 km, ima ključnu ulogu u unaprjeđenju saobraćajne infrastrukture i povezivanju južnog dijela Crne Gore sa Albanijom, čime će se, kako su naveli, doprinijeti ekonomskom i turističkom razvoju regiona.

Istovremeno je Vlada u Tirani objavila da će nakon dvije godine uskoro biti završeni radovi na putu od Šinđina (Medove) do Velipoje. Na ovaj način skratiće se povezanost između ova dva ljetovališta na sjeveru albanske obale za 50 km.

Uz predviđeni most na Bojani, od Ulcinja do Tirane će se stizati za oko 75 minuta. To je duplo kraće nego što se od Ulcinja ovih dana dolazi do aerodroma u Podgorici ili pak do Tivta.

                                                                                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dodik se pogubio u panici jer se, prvi put, susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Ovaj put on  ne može računati na jednodušnu podršku opozicije.  I njima je jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet… Populističke poruke Dodiku trebaju da bi  obezbijedio političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila

 

 

MONITOR: Milorad Dodik je prvostepeno-nepravosnažno, proglašen krivim za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Skupština RS je odluku Suda BiH nazvala državnim udarom, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je reagovao sa sedam zaključaka…Očito je:   pravosuđe BiH priznaje odluke VP Kristijana Šmita kao  zakonodavne. Šmit je “pobijedio”, a da nije morao da koristi Bonska ovlašćenja?

TOKAČA: Od samog početka je jasno da se sudilo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i da su dopune tog zakona koje je inicirao Visoki predstavnik zasnovane na njegvim ovlaštenjima, kao i svih njegovih prethodnika. On nije koristio Bonske ovlasti jer je intencija da se državne institucije Bosne i Hercegovine osposobe za samostalno  donošenje odluka i time ojačava vladavina zakona. Da je cilj drugačiji, bilo mu je mnogo jednostavnije da je upotrijebio Bonske ovlasti i trajno ga eliminirao iz političkog života. Mislim da je ovakav pristup  koji jača ulogu bosanskog pravosuđa potpuno ispravan.

Što se tiče marginalnih tipova koji Dodiku daju podršku, ona neće proizvesti nikakve posljedice, osim utiska koji oni žele proizvesti kod vlastite javnosti da predstavljaju nekakav politički faktor.

MONITOR: Visoki predstavnici EU parlamenta osudili su pritiske na Tužilastvo i Sud BiH, Altea snage su pomno pratile događaje…Aleksandar Vučić je, međutim, brzo došao u Banja Luku. Odluke donijete malo ranije u Beogradu  potcrtavaju stav da stranci ne bi trebalo da se miješaju u BiH prilike. Da li se Srbija- a Vučić se poziva na Deklaraciju Svesrpskog sabora, u stvari-miješa?

TOKAČA: Kada bi Bosna imala prijateljsko okruženje, a ne agresivne susjede koji imaju teritorijalne pretenzije, onda ne bi bilo ni potrebno za bilo kakvim prisustvom međunarodnog faktora. S jačanjem državnih institucija i ta uloga će slabiti. Mada je- već sada jasno, da se Bosna i sama može braniti od nasrtaja susjeda. Zar to nije dokazano devedesetih? Upravo bi Dodik i Vučić trebali biti zahvalni međunarodnim faktorima koji su bosansku armiju zaustavili pred Banja Lukom i častili ih entitetom.

Tzv. „srpski svet“ je roba upotrebljiva samo za srpsku mitomansku ideologiju. Osim toga, sva ova šarada je pokušaj Vučića i njegovog režima da skrene pažnju sa događaja u Srbiji-na jednoj strani, i testiranja bosanske odlučnosti da brani suverenitet i integritet države, na drugoj strani. Cilj je da se u miru postigne ono što nije uspjelo ratom. Ipak, svjestan je Vučić da nisu ovo devedesete. A miješanje u unutrašnja pitanja samo dugoročno šteti odnosima Bosne i Srbije.

Interesantan je sinoćnji poziv Dodika na pregovore. Svakom racionalnom je jasno da su razgovori u miru i bez tenzija i ucjena dobrodošli. Samo, on mora znati da se ti pregovori vrše unutar institucija bosanske države, u Predsjedništvu i Parlamentu. Dakle, Dodik je nenadležan i treba svoju funkciju obavljati unutar entiteta. Prije bilo kakvih pregovora mora povući sve antiustavne zaključke i odluke entitetskog parlamenta.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Ponašanje Trampove  administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto da budu saveznik, mogle postati protivnik

 

 

Od početka njegovog drugog predsjedničkog mandata od januara ove godine, nepredvidljivost Donalda Trumpa učinila je da se evropska politička elita osjeća izuzetno nervozno. Zaista, postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Trumpove prijetnje da će uvesti oštre carine EU i silom zauzeti Kanadu, Grenland, Panamski kanal, izgledale su nečuvene do sada i neizvodljive. Ali ponašanje njegove administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto toga da budu saveznik, mogle postati protivnik.

Trumpov lični interes i transakcijski pristup, koji malo mari za principe pravde, ljudska prava i međunarodno pravo, prijeti ne samo da žrtvuje Ukrajinu, već i da potkopa uspostavljeni evropski bezbjedonosni poredak. Dobro utvrđeni narativ, onaj koji prikazuje Ukrajinu kao žrtvu, Rusiju kao agresora, Volodimira Zelenskog kao demokratski izabranog lidera, a Vladimira Putina kao diktatora; SAD i Evropu ujedinjene u opoziciji, Trampova administracija je okrenula naopačke.

Friedrich Merz, čovjek koji će najvjerovatnije biti sljedeći njemački kancelar i donedavno snažan zagovornik jakih odnosa između SAD-a i Evrope, upozorio je da je za Evropu došlo „pet minuta do dvanaest“ i da se Evropa, iako se nada da se transatlantsko partnerstvo može održati, mora pripremiti za najgori scenario – taj da Evropa više nije strateški prioritet za SAD, da su oni prepušteni sami sebi i da se mogu suočiti s budućom ruskom agresijom bez američkog bezbjedonosnog kišobrana. Lideri u evropskim prestonicama bili su primorani da razmišljaju o nezamislivom.

Kenet MORISON
 (Autor je profesor istorije i direktor Instituta za humanističke i političke studije Univerziteta De Montfort u Velikoj Britaniji. Autor je sedam knjiga o modernoj istoriji Zapadnog Balkana)
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo