Više nema sumnje: ovo će biti lošija sezona od prošlogodišnje koju niko neće pamtiti. Tako je to kada se ovoj državi i ovom gradu turizam dešava bez ozbiljne strategije
Vratili smo se u devedesete prošlog vijeka. U ogromnoj većini imamo goste sa regionalnog tržišta, iz država nastalih na području bivše Jugoslavije, koji uglavnom borave nekoliko dana, obično vikendom”, kaže za Monitor ulcinjski hroničar i višedecenijski turistički vodič Ismet Karamanaga.
On kaže da se ne može reći da će ova sezona propasti, ali je već izvjesno da ona neće biti na prošlogodišnjem nivou. “Vidimo da špic sezone u julu kasni i sve nade se usmjeravaju za avgust. To je malo za dobru zaradu. Ionako kratke sezone, postaju još kraće. Sezonalnost će ubiti održivi turizam kojem, bar na riječima, težimo”, ističe Karamanaga.
To pokazuju i podaci lokalne Turističke organizacije. Gostiju u privatnom smještaju i u hotelima je u julu manje za oko 20 odsto, dok je turista nešto više tek u kampovima i odmaralištima. Činjenica je, međutim, da kamperi najmanje troše, za trećinu manje nego oni koji borave u privatnim smještajnim kapacitetima.
Mnogo je razloga koji utiču na slabiju posjećenost ulcinjske rivijere ovog ljeta. Prije svega, državljanima Kosova su ukinute vize, pa oni, posebno platežno sposobniji, u većem broju putuju u Grčku, Tursku, Egipat, Španiju i Hrvatsku. Takođe, u poređenju sa prethodnim godinama manje je turista iz Zapadne i Srednje Evrope, što je posljedica slabije avipovezanosti Crne Gore sa velikim emitivnim tržištima. Nadalje, Ulcinj sa povećanim cijenama usluga, više nije jeftina destinacija.
Budvanizacija opasno nagriza ulcinjski turizam i prostor: svake godine ovdje ima dvije do tri hiljade novih kreveta u privatnom smještaju i u stanovima za tržište. Oni koji su kupili nekretnine sada nemaju potrebe da iznajmljuju smještaj, kao što to ne treba da čine ni članovi njihovih familija. To je smještaj koji nije niđe registrovan za obavljanje djelatnosti, niti je porezno zahvaćen u ijednom smislu, a oni koji u njima borave rijetko čak plaćaju i boravišnu taksu.
Turistički poslenici ukazuju da su praktično nevidljive aktivnosti Ministarstva turizma i Nacionalne turističke organizacije, odnosno da priprema za sezonu uopšte nije bilo. „Uz to, nadležni organi nemaju strategiju za privlačenje novih tržišta, niti se znaju prilagoditi novom tipu turista koji je poslije kovid pandemije promijenio način putovanja. Osim slabe promocije i pripreme, nemamo dovoljno letova koji su ključni za dolazak gostiju”, kazala je članica Upravnog odbora Udruženja seoskih domaćinstava Gordana Stevović.
Prema riječima bivšeg predsjednika Opštine Ulcinj Omera Bajraktarija, ovaj grad će ove godine imati jednu od najlošijih sezona posljednjih decenija. “Nijedna ozbiljna manifestacija do dan danas nije organizovana, osim jedne polumanifestacije. I to na Dan genocida u Srebrenici!? Nova sezonska vlast je više okupirana ličnim i partijskim interesima odnosno kako da podijele kolač, pa time i oni, uz centralnu vlast, snose odgovornost za ovo stanje, za koje će građani i lokalna samouprava, nažalost, platiti visoku cijenu”, ocjenjuje Bajraktari.
Podaci iz prethodnih godina pokazuju da se oko tri četvrtine prihoda u Ulcinju ostvaruje, na direktan ili indirektan način, od ove privredne grane.
Oni koji se bave turizmom nadaju se da će se stanje, ipak, popraviti u avgustu, koji je tradicionalno najberićetniji turistički mjesec. Ali, nije realno da će se za tri sedmice nadoknaditi minusi iz prethodnih mjeseci, pa će, gotovo sigurno, rezultat na kraju biti znatno slabiji od očekivanja optimista. Tome svakako treba dodati i inflaciju, te račune i poreze koji će građanima i privrednicima tek stići na naplatu.
“Radi se, u svakom slučaju, o jednoj teškoj sezoni. Brine me, međutim, da bi iduća mogla biti još gora. Ako se ovako nastavi i ako ne učinimo ništa da zaista produžimo sezonu, za dvije-tri godine mogli bi doći pred zid. I zbog pada broja gostiju, pa time i zarade, ali i zbog sve izraženijih problema sa radnom snagom. To je logično kada se turizam ovdje dešava, a problemi se samo usložnjavaju”, smatra Karamanaga.
„U Hrvatskoj su ljudi, na primjer, počeli da pričaju da postoji problem u privatnom smještaju. Oni priznaju da su bili bahati i pohlepni i podizali cijene, ali sada oni to priznaju i počinju da rješavaju problem“, kaže predsjednik sektora turističkih agencija u Crnogorskom turističkom udruženju Petar Ivković i dodaje da se u Crnoj Gori o tome ne govori, iako je popunjenost privatnog smještaja loša.
Korak naprijed u pokušaju rješavanja neadekvatne putne infrastrukture napravljen je ove sedmice nakon što je državna kompanija Monteput raspisala tender za izradu Idejnog rješenja Jadransko – jonskog autoputa, odnosno dionice Bar-Ulcinj-Sukobin.
Iz ove kompanije tvrde da taj projekat, dužine 42 km, ima ključnu ulogu u unaprjeđenju saobraćajne infrastrukture i povezivanju južnog dijela Crne Gore sa Albanijom, čime će se, kako su naveli, doprinijeti ekonomskom i turističkom razvoju regiona.
Istovremeno je Vlada u Tirani objavila da će nakon dvije godine uskoro biti završeni radovi na putu od Šinđina (Medove) do Velipoje. Na ovaj način skratiće se povezanost između ova dva ljetovališta na sjeveru albanske obale za 50 km.
Uz predviđeni most na Bojani, od Ulcinja do Tirane će se stizati za oko 75 minuta. To je duplo kraće nego što se od Ulcinja ovih dana dolazi do aerodroma u Podgorici ili pak do Tivta.
Mustafa CANKA
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice