Povežite se sa nama

OKO NAS

Kad neobaviještenost rađa strah

Objavljeno prije

na

Četiri osobe nestale su u Crnoj Gori za posljednjih petnaestak dana. Sredinom nedjelje ronioci su iz Morače izvukli tijelo dvadesetogodišnjeg studenta Ratka Nišavića iz Berana čiji je nestanak prijavljen krajem novembra.

Policija je početkom sedmice pronašla pedesetsedmogodišnjeg muškarca iz Bijelog Polja koga je zadržala srpska policija zbog prekršaja koji je počinio u toj zemlji. U Podgorici je, živ i zdrav, pronađen i tridesetjednogodišnji Podgoričanin G.M.

Još se traga za Antonom Tonijem Dedivanovićem (33) koji je 2. decembra izašao iz porodične kuće u podgoričkoj Staroj Varoši, nakon čega mu se gubi svaki trag. Porodica danonoćno traga za njim u nadi da će naći nekakav trag. Više puta je apelovala na državne organe da se aktivnije uključe u potragu za Antonom.

Četiri nestanka u kratkom razdoblju uzbunila su i zabrinula javnosti. Po internet portalima komentarisano je da su nestale osobe otete, sumnjalo se na sekte i trgovinu organima. Zabrinutost se povećala vijestima da je u Hrvatskoj za nedjelju dana nestalo čak 17 osoba.

Iz policije su se tek početkom ove sedmice uključili u priču pokušavajući da umire javnost. Medijima su nezvanično izjavljivali da nema mjesta panici, te da u Crnoj Gori ne postoji serijski ubica i da nemaju operativnih podataka o postojanju grupa koje trguju ljudskim organima.

Rukovodilac Grupe za potražnu djelatnost Odsjeka za suzbijanje opšteg kriminaliteta u Sektoru kriminalističke policije Saša Đurović izjavio je da su se četiri osobe koje su nestale u posljednjih petnaestak dana svojevoljno udaljile od kuća ili mjesta boravka.

Monitoru su iz Uprave policije proslijedili podatke da je od početka godine do 9. decembra u Crnoj Gori prijavljen nestanak ukupno 148 osoba. Pronađeno je njih 135. Policajci su uspjeli da pronađu 127 živih osoba, dok su u osam slučajeva pronašli tijela nestalih. Iz policije napominju da ni kod jednog od tih osam osoba smrt nije nastupila nasilnim putem već je riječ o samoubistvu. Za 13 nestalih osoba policija i dalje traga.

Raniji podaci iz Uprave policije govore da su se prošle godine potraživale 124 osobe, a 2011. prijavljen je nestanak 128 osoba. I dalje se traga za šest lica nestalih 2012, i devet 2011.

Nestale osobe su, ističe policija, u većini slučajeva pronađene i „vraćene porodici”. Njihove analize ukazuju da su nestale a kasnije pronađene osobe iz različitih razloga odlazile od kuće – socijalnih, emotivnih, finansijskih, porodičnih, te da je bilo i slučajeva da nestala punoljetna lica, po pronalasku, ne žele da se vrate porodicama.

Privatni detektiv Vladan Pavićević za Monitor objašnjava da je potrebno razdvojiti termine udaljavanje i nestanak. Kaže da se kod udaljavanja uglavnom radi o tinejdžerima i omladini koji se pod dejstvom alkohola i drugih opijata ne jave kući, a porodica prijavi nestanak. ,,Obično se dešava da im se isključi telefon, da prespavaju kod druga ili drugarice. Porodica digne paniku. Takve slučajeve srećom brzo riješimo”, kaže Pavićević.

On objašnjava da je sve više takvih slučajeva jer mladima je čak i u osnovnoj školi sve češće dostupan alkohol, tu su i droga, sumnjivo društvo, kockarnice, kladionice…

Iz prakse, kao zanimljiv, navodi slučaj čovjeka koji se poslije 10 godina vratio porodici. ,,Nikome nije polagao račune gdje je bio”, kaže.

Pavićević navodi da u dosadašnjoj praksi samo jedan slučaj vodi kao misteriozni nestanak. Radi se o slučaju nestanka 37-godišnje djevojke od prije tri i po godine koji još nije zaključen. ,,Tu ima elemenata da se vjeruje da se radi o nekoj organizaciji, sekti ili nečem sličnom”.

A na sajtu Potrage, regionalnog projekta koji objedinjuje tri platforme – TV, radio i internet, stoji: ,,Svake godine na teritoriji Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine nestane više od hiljadu ljudi. Ponekada su u pitanju i žrtve trgovine ljudima, pa i otmica i ubistava. Ekipa Potrage, u saradnji s policijom, međunarodnim i lokalnim organizacijama pokušava da sazna šta se desilo sa onima koji su nestali”. Lični podaci i podaci o 19 osoba nestalih u Crnoj Gori nalaze se na ovom sajtu.

Traganje za nestalim osobama iziskuje dobru saradnju sa regionalnim policijama i Interpolom. Za 35 osoba čiji je nestanak prijavljen crnogorskoj Upravi policije u posljednjih pet godina i dalje se intenzivno traga ne samo na nacionalnom, već i na međunarodnom nivou.

Iskustva iz regiona govore da su mladima, uzrasta od 18 do 30 godina, izgovor za bjekstvo i nestanak poremećeni porodični odnosi, ljubavni problemi, loš uspjeh u školi… Među onima u srednjim godinama često se zbog dugova i finansijske krize izlaz nađe u bjekstvu. Dok su nemaština i bolest najčešći razlozi nestanka starijih od 50 godina. Najstariji nestanu i zbog demencije, odu od kuće i ne znaju da se vrate, niti da kažu podatke o sebi i adresu gdje žive.

Prema podacima MUP-a Srbije svakog dana u ovoj državi nestane po nekoliko ljudi, godišnje i do 1.300 osoba. Zvanično, na teritoriji Srbije nije zabilježen slučaj nestanka a da je bio povezan sa trgovinom organima.

U Hrvatskoj sajt www.nestali.hr sadrži Nacionalnu evidenciju nestalih osoba. Vijest koja je odjeknula i u Crnoj Gori je da je u posljednjih 15 dana u Hrvatskoj nestalo 17 osoba, od toga 10 maloljetnih. To je izazvalo živu polemiku u hrvatskim medijima. U Hrvatskoj godišnje nestane oko 700 djece, a njih oko 600 se ubrzo pronađe i to su uglavnom djeca koja su pobjegla iz svojih domova. Mnoga od njih seksualno su zlostavljana. Uz to oko 40-ak djece koja su nestala vode se nestalima još od 2010. Ističe se da je broj otmica dosta nizak u Hrvatskoj, no zato je veliki postotak zlostavljane djece koja zbog toga bježe iz vlastitih domova.

Upozoreno je da u Hrvatskoj ne postoji sistem uzbunjivanja koji se u SAD-u naziva Amber alert, a dobio je naziv po devetogodišnjoj djevojčici Amber Hagerman koja je ispred svoje kuće oteta dok se vozila na biciklu te nađena par dana kasnije mrtva. Nakon toga je u SAD-u pokrenut jedinstven sistem alarmiranja u slučajevima otmice djece. Svi mediji, sve autobuske i željezničke stanice, trgovine, te autoceste i aerodromi prenose vijest o otetom djetetu.

Nešto od ovih iskustava valjalo bi primijeniti i u Crnoj Gori. A svakako bi policija i nadležne službe trebalo da se hitrije uključe u potrage i u obavještavanje javnosti o rezultatima u potrazi za nestalim osobama da ih, kao ovog puta, ne bi preduhitrile priče o sektama, trgovini organima i otmicama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo