Prije četvrt vijeka zatvoreni kamenolom ponovo je aktiviran. I to – u Donjem Grblju. Mještani tvrde da se nalazi na njihovoj zemlji, koja im je oduzeta i – pod sporom. U četiri grbaljska sela poručuju da su spremni da se odreknu nadoknade za zemlju ako se na njoj naprave turistički objekti. Površinski kop Lješevića Gajevi od nedavno je pod koncesijom kotorske firme Yu-Briv i ponovo aktivan. Zato su se mještani Grblja još jednom pobunili protiv ugrožavanja njihove životne sredine i tražili zatvaranje svih sličnih objekata tvrdeći da je područje na kojem se nalazi kop predviđeno za razvoj poljoprivrede i turizma.
ZATVORILI GA ZBOG BUKE I PRAŠINE: Podsjećaju da je ovaj majdan otvoren nakon zemljotresa 1979. godine i nakon rada od pet, šest godina zatvoren zbog ometanja normalnog života u okolini. Tvrde da tu nije mjesto kamenolomu i da se njima devastira Grbalj i prave deponije. Ponovnim aktiviranjem kamenoloma, tvrde, njima su ugroženi i zdravlje i miran život.
Zato su se pobunili i organizovali proteste. Dejan Štilet, organizator skupa, tvrdi da je zemlja vlasništvo seljana, te da im je oduzeta za vrijeme zemljotresa i nije plaćena. ,,Ne želimo ni da nam je plate. Želimo da se odreknemo te zemlje samo ako će tamo da izgrade neki turistički objekat, nešto što će krasiti ovaj kraj i doprinijeti razvoju. Sportske terene, turističke objekte, bilo šta, samo ne kamenolom”, objasnio je Štilet.
Zato se već mjesecima žale i šalju pisma na sve strane. I staroj i novoj Vladi su stizali njihovi dopisi. I starom i novom premijeru. Uzalud. ,,Žalili smo se svim relevantnim institucijama, premijeru jednom, premijeru drugom, starom i novom ministru ekonomije, i sada smo pozvali ministra turizma i zaštite životne sredine da on, ako već neće predsjednica Opštine Kotor Marija Ćatović, brani turističko naselje, da makar on, pošto je ministar turizma, okrene glavu na ovu devastaciju prirode i turističkih potencijala”, kaže Štilet.
Za to vrijeme koncesionar, a šta bi drugo, tvrdi da su napadi na njega politički motivisani i da je sve to smišljen atak na DPS optužujući mještane da im smeta zato što više ne mogu da kradu kamen.
TURIZAM ILI KAMEN: Grbljani tvrde da je novim urbanističkim planom predviđeno turističko naselje do samog ulaska u kamenolom i pitaju zašto opština ne brani svoj urbanistički plan već ćuti. ,,Mi smatramo da je ćutanje odobravanje. Novim prostornim planom opštine Kotor predviđeno je zatrpavanje građevinskim otpadom kamenoloma u Lješevićima”, rekao je Štilet.
No, u Vladi imaju opravdanje i za njih i za investitora. U dopisima kojima odgovaraju na pitanja i zahtjeve Grbljana uporno tvrde kako je 2008. u skladu sa Zakonom o procijeni uticaja mještanima bilo omogućeno da imaju uvid u ,,Elaborat procjene”. ,,U skladu sa Zakonom javna rasprava je održana 24. jula 2008. godine u prostorijama preduzeća Yu-Briv u Kotoru. Javnoj raspravi je, pored predstavnika Ministarstva turizma i zaštite životne sredine i Nosioca projekta prisustvovao i predstavnik obrađivača ali nije bilo nikoga od zainteresovane javnosti”, piše u
dopisu koji je krajem prošle godine potpisao bivši ministar urbanizma i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović.
I u tome je jedan od ključnih problema. Vlada sada tvrdi da su mještani mogli, samo da su htjeli, da reaguju dok je bilo vrijeme za to a ne sada, kada je kasno i kada je koncesija data.
JAVNO JE TAJNO: Seljani, s druge strane, objašnjavaju da nisu znali da postoji bilo kakav elaborat o zaštiti životne sredine, niko im nije to rekao, niti ih obavijestio da je takav dokument na javnoj raspravi.
,,Da smo znali da postoji taj elaborat i da ga možemo čitati i komentarisati, dati svoje primjedbe, naravno da bismo to učinjeli. Ali nas niko nije zvao”, tvrde mještani koji su bili zaobiđeni kada se o njihovom selu odlučivalo.
„Sve odrađeno u prostorijama firme Yu-Briv kako niko ne bi znao za to”, tvrdi Štilet. „Prvobitno je firma Yu-Briv tražila koncesije do sadašnjeg kamenoloma, ali kad su seljani saznali da je ta zemlja naša pokrenuli smo tužbu protiv opštine Kotor. Osnovni sud u Kotoru je donio privremenu mjeru kojom se zabranjuje otuđenje, opterećenje i davanje u zakup zemlje koju je opština Kotor htjela da ustupi firmi. Viši sud u Podgorici je tu odluku potvrdio.
Sredinom 2010. firma Yu-Briv traži i dobija koncesiju na stari postojeći kamenolom koji je iz vlasništva JP Komunalno Kotor preko noći prešlo u vlasništvo države Crne Gore.”, objašnjava Štilet u ime odbora protesnog skupa. On tvrdi da se trenutno vodi parnični spor između kotorskog Komunalnog preduzeća i države Crne Gore za vraćanje kamenoloma, jer je opština Kotor 1980. Zakonom o restituciji oduzela i manjim dijelom platila pomenuto zemljište.
Mještani tvrde da se odlučni da zaštite svoj životni prostor i zdravlje.
Kamenolom blizu obale, najvrjednijeg turističkog potencijala kojeg imamo, prašina i buka nisu prizor sa razglednice. Ni dokaz divlje ljepote.
Marijana BOJANIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice