Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad nema hotela, dobar je i kamenolom

Objavljeno prije

na

Prije četvrt vijeka zatvoreni kamenolom ponovo je aktiviran. I to – u Donjem Grblju. Mještani tvrde da se nalazi na njihovoj zemlji, koja im je oduzeta i – pod sporom. U četiri grbaljska sela poručuju da su spremni da se odreknu nadoknade za zemlju ako se na njoj naprave turistički objekti. Površinski kop Lješevića Gajevi od nedavno je pod koncesijom kotorske firme Yu-Briv i ponovo aktivan. Zato su se mještani Grblja još jednom pobunili protiv ugrožavanja njihove životne sredine i tražili zatvaranje svih sličnih objekata tvrdeći da je područje na kojem se nalazi kop predviđeno za razvoj poljoprivrede i turizma.

ZATVORILI GA ZBOG BUKE I PRAŠINE: Podsjećaju da je ovaj majdan otvoren nakon zemljotresa 1979. godine i nakon rada od pet, šest godina zatvoren zbog ometanja normalnog života u okolini. Tvrde da tu nije mjesto kamenolomu i da se njima devastira Grbalj i prave deponije. Ponovnim aktiviranjem kamenoloma, tvrde, njima su ugroženi i zdravlje i miran život.

Zato su se pobunili i organizovali proteste. Dejan Štilet, organizator skupa, tvrdi da je zemlja vlasništvo seljana, te da im je oduzeta za vrijeme zemljotresa i nije plaćena. ,,Ne želimo ni da nam je plate. Želimo da se odreknemo te zemlje samo ako će tamo da izgrade neki turistički objekat, nešto što će krasiti ovaj kraj i doprinijeti razvoju. Sportske terene, turističke objekte, bilo šta, samo ne kamenolom”, objasnio je Štilet.

Zato se već mjesecima žale i šalju pisma na sve strane. I staroj i novoj Vladi su stizali njihovi dopisi. I starom i novom premijeru. Uzalud. ,,Žalili smo se svim relevantnim institucijama, premijeru jednom, premijeru drugom, starom i novom ministru ekonomije, i sada smo pozvali ministra turizma i zaštite životne sredine da on, ako već neće predsjednica Opštine Kotor Marija Ćatović, brani turističko naselje, da makar on, pošto je ministar turizma, okrene glavu na ovu devastaciju prirode i turističkih potencijala”, kaže Štilet.

Za to vrijeme koncesionar, a šta bi drugo, tvrdi da su napadi na njega politički motivisani i da je sve to smišljen atak na DPS optužujući mještane da im smeta zato što više ne mogu da kradu kamen.

TURIZAM ILI KAMEN: Grbljani tvrde da je novim urbanističkim planom predviđeno turističko naselje do samog ulaska u kamenolom i pitaju zašto opština ne brani svoj urbanistički plan već ćuti. ,,Mi smatramo da je ćutanje odobravanje. Novim prostornim planom opštine Kotor predviđeno je zatrpavanje građevinskim otpadom kamenoloma u Lješevićima”, rekao je Štilet.

No, u Vladi imaju opravdanje i za njih i za investitora. U dopisima kojima odgovaraju na pitanja i zahtjeve Grbljana uporno tvrde kako je 2008. u skladu sa Zakonom o procijeni uticaja mještanima bilo omogućeno da imaju uvid u ,,Elaborat procjene”. ,,U skladu sa Zakonom javna rasprava je održana 24. jula 2008. godine u prostorijama preduzeća Yu-Briv u Kotoru. Javnoj raspravi je, pored predstavnika Ministarstva turizma i zaštite životne sredine i Nosioca projekta prisustvovao i predstavnik obrađivača ali nije bilo nikoga od zainteresovane javnosti”, piše u

dopisu koji je krajem prošle godine potpisao bivši ministar urbanizma i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović.

I u tome je jedan od ključnih problema. Vlada sada tvrdi da su mještani mogli, samo da su htjeli, da reaguju dok je bilo vrijeme za to a ne sada, kada je kasno i kada je koncesija data.

JAVNO JE TAJNO: Seljani, s druge strane, objašnjavaju da nisu znali da postoji bilo kakav elaborat o zaštiti životne sredine, niko im nije to rekao, niti ih obavijestio da je takav dokument na javnoj raspravi.

,,Da smo znali da postoji taj elaborat i da ga možemo čitati i komentarisati, dati svoje primjedbe, naravno da bismo to učinjeli. Ali nas niko nije zvao”, tvrde mještani koji su bili zaobiđeni kada se o njihovom selu odlučivalo.

„Sve odrađeno u prostorijama firme Yu-Briv kako niko ne bi znao za to”, tvrdi Štilet. „Prvobitno je firma Yu-Briv tražila koncesije do sadašnjeg kamenoloma, ali kad su seljani saznali da je ta zemlja naša pokrenuli smo tužbu protiv opštine Kotor. Osnovni sud u Kotoru je donio privremenu mjeru kojom se zabranjuje otuđenje, opterećenje i davanje u zakup zemlje koju je opština Kotor htjela da ustupi firmi. Viši sud u Podgorici je tu odluku potvrdio.

Sredinom 2010. firma Yu-Briv traži i dobija koncesiju na stari postojeći kamenolom koji je iz vlasništva JP Komunalno Kotor preko noći prešlo u vlasništvo države Crne Gore.”, objašnjava Štilet u ime odbora protesnog skupa. On tvrdi da se trenutno vodi parnični spor između kotorskog Komunalnog preduzeća i države Crne Gore za vraćanje kamenoloma, jer je opština Kotor 1980. Zakonom o restituciji oduzela i manjim dijelom platila pomenuto zemljište.

Mještani tvrde da se odlučni da zaštite svoj životni prostor i zdravlje.

Kamenolom blizu obale, najvrjednijeg turističkog potencijala kojeg imamo, prašina i buka nisu prizor sa razglednice. Ni dokaz divlje ljepote.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo