Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad nadležni diskriminišu

Objavljeno prije

na

,,Dovodim unuka u školu i on me svaki dan pita kada će dobiti knjige. Ne znam šta da mu odgovorim. A ako ne bude besplatnih udžbenika, ja nisam u mogućnosti da mu ih kupim”, kaže Šureta Čakoli jedva suzdržavajući suze. Prije pet godina izgubila je sina i sada se stara o unuku. Ne zna, kaže, kako preživljava. Ni dvije nedjelje nakon početka školske godine besplatnih udžbenika za djecu korisnika socijalnih primanja i romsku djecu nema, iako je ministar najavio da će im biti uručene do 5. septembra.

Do sada je školama distribuirano 7.138 kompleta knjiga i 8.449 udžbenika stranih jezika, a procjene Vlade su da ima preko 15 hiljada učenika osnovnih i srednjih škola koji treba da dobiju besplatne udžbenike.

Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović saopštio je da će Vlada obezbijediti udžbenike za sve njih i da je Vlada u te svrhe obezbijedila oko 900 hiljada eura. Zašto nije distribuirano svih 15 hiljada kompleta, iz Vlade nijesu pojasnili.

Nakon sjednice koja je održana u petak 31. avgusta Numanović je rekao da se knjige mogu preuzeti od toga dana. Da bi to pravo ostvarili, učenici moraju, objasnio je, školskim bibliotekama vratiti udžbenike koje su dobili besplatno za prethodni razred i donijeti potvrdu centra za socijalni rad.

Veći dio djece socijalno ugroženih roditelja prethodnih dana bez udžbenika su pohađali nastavu, jer ih nijesu mogli dobiti ni u školama, niti u centrima za socijalni rad. I pored obećanja, kako tvrde roditelji, knjige nikako da stignu do svih koji su socijalno ugroženi.

Mnogi roditelji koji su korisnici materijalnog primanja kažu da nijesu bili informisani kome i kada je trebalo da podnesu zahtjeve za udžbenike. No, i oni koji su to uradili na vrijeme kažu da još nema knjiga.

Jedan od roditelja koji se na vrijeme prijavio za besplatne udžbenike, za Monitor je kazao da mu nije jasno zašto njegovom djetetu nijesu uručene knjige čak i poslije dvije nedjelje od početka školske godine.

,,Da sam znao da će ovako da kasne, pozajmio bih od nekoga novac da bih kupio svojem djetetu knjige, a ne da mi dijete ide bez knjiga u školu”, kazao je razočarani roditelj dok je čekao ispred kabineta direktorice Osnovne škole Božidar Vuković Podgoričanin, pokušavajući da sazna kako da dobije udžbenike. Nije jedini.

Tu, ispred kabineta direktorice, od početka školske godine roditelji romskih učenika svaki dan čekaju kako bi saznali kada će biti uručene knjige njihovoj djeci. Zabrinuti su kako će njihova djeca pohađati nastavu bez knjiga.

Ljute se jer se u medijima navodi da je Vlada svima obezbijedila besplatne udžbenike a njihova djeca već dvije nedjelje pohađaju nastavu bez knjiga.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) pozvali su ministre prosvjete i rada i socijalnog staranja da utvrde čija je odgovornost što đacima iz ranjivih grupa nijesu na vrijeme uručeni udžbenici, iako na njih imaju pravo. Takvim postupkom, kako tvrde, još više su te učenike doveli u neravnopravni položaj u odnosu na ostale đake.

,,Ovo nije prvi put da kasne udžbenici za đake iz socijalno ugroženih porodica. U prošloj školskoj godini, učenici čiji roditelji primaju materijalnu pomoć su čekali mjesec dana na dodjelu knjiga, te su se nastavnici snalazili kako nastava ne bi trpjela, a time su najviše trpjeli đaci”, saopštio je koordinator programa CGO Danilo Ajković.

Direktorica Osnovne škole Božidar Vuković Podgoričanin Mila Čaveliš kazala je za Monitor da je u toku izdavanje udžbenika.

,,Prvo smo podijelili knjige učenicima koji su na kraju prošle školske godine i u julu ispunili formulare iz Ministarstva rada i socijalnog staranja sa potvrdom da pripadaju kategoriji korisnika socijalnog primanja”, kaže ona.

,,Ima roditelja koji kažu da su nekome predali ispunjene formulare ali da su se pogubili, pa sada vršimo raspodjelu sa naknadno ovjerenim formularima koje smo dopunili”, objašnjava Čaveliševa.

Roditelji se svakodnevno javljaju kako bi ih uvrstili u naknadni spisak i na taj način u drugom krugu distribuiranja ostvarili svoje pravo na besplatne udžbenike koje je Vlada obećala. Međutim, mnogi su izgubili povjerenje jer nijesu ostvarili svoja prava iako im je Ustavom zagarantovano.

Kako su saopštili iz Ministarstva prosvjete i sporta i Ministarstva rada i socijalnog staranja, nakon prvog kruga distribucije udžbenika uslijediće drugi. ,,U najkraćem roku”, kazali su. Kada će to biti, ne zna se. Ni koliko će to uticati na uspjeh i školovanje one djece koja sjede u klupama bez udžbenika, i kako će se nastavnici snalaziti kako nastava ne bi trpjela.

Jedan dio romske i egipćanske djece koja pohađaju tri gradske škole neće možda moći na nastavu ni kada dobiju udžbenike. Nastavu su pohađali samo prvi dan kada su roditelji saopštili, kako predstavnici škola objašnjavaju, da neće moći dovoditi djecu u školu jer nijesu u mogućnosti. Još se ne zna kada će za njih biti organizovan prevoz do tih škola koji im je obećan iz Ministarstva prosvjete i sporta.

Region i besplatni udžbenici

Besplatni udžbenici dijele se u većini bivših jugoslovenskih republika.

U Sloveniji, koja je članica EU, učenici od prvog do devetog razreda na vrijeme dobijaju početkom školske godine besplatne udžbenike, koje na kraju godine vraćaju školi.

U Hrvatskoj vlasti dodjeljuju ugroženim porodicama novac za nabavku udžbenika.

U Srbiji je raspodjela besplatnih udžbenika za ovu školsku godinu već okončana. Besplatne udžbenike dobijaju djeca iz ugroženih kategorija za prva tri razreda osnovne škole. Beogradske vlasti su obezbijedile besplatne udžbenike za učenike svih devet razreda, a svaki beogradski osnovac od ove školske godine dobija po dva kompleta udžbenika, jedan za učenje kod kuće, drugi za školu.

Za učenike prvog i drugog razreda osnovnih škola iz Republike Srpske udžbenike je obezbijedila Vlada ovog entiteta.

U Federaciji BiH besplatne udžbenike dobiće oko 17.000 prvačića iz sedam kantona.

Primjeri dobrih praksi u uspostavljanju jednakih šansi u obrazovanju, koji se primjenjuju u regionu moraju biti vodič prosvjetnim vlastima u Crnoj Gori kako bi se vodilo računa o najmlađima da ne spadaju u ranjive grupe, iako je u postojećoj ekonomskoj situaciji prilično teško definisati ko zapravo ne spada u ranjive grupe.

Elvis BERIŠA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo