Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad ministar ruši

Objavljeno prije

na

Uvaženi investitor Mirko Barać iz Perazića Dola kraj Petrovca baš nije imao sreće. Predano je u tihoj zaklonjenoj uvali, pravom dragulju prirode, godinama gradio nekoliko porodičnih kuća, probijao ulice, poravnavao i betonirao okolna uzvišenja bez ikakvih problema. Građevinske dozvole i sve one papire neophodne za gradnju objekata nije posjedovao, a niko mu ih, do skoro, nije ni tražio.

Kao bogati investitor uspostavio je dobre relacije s nadležnima u Opštini i Vladi, pa se posao betoniranja zaleđa i gradnje stambenog kompleksa na površini od oko 24.000 kvadrata odvijao sa lakoćom.

Investicije Baraćeve firme MB Bankada u zaleđu Perazića Dola započete 2006, vremenski su se nekako podudarile s mandatom ministra Branimira Gvozdenovića u resoru planiranja i uređenja prostora i zaštite životne sredine.

Pored Baraćevog divljeg naselja, koje je iz godine u godinu raslo kao kvasac, protutnjale su sve gromoglasne akcije ministra Gvozdenovića, posvećene zaustavljanju bespravne gradnje tako da ni cigla nije pala s nekog od krovova njegovih novih kuća.

Nakon stupanja na snagu Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata u septembru 2008, kojim se gradnja bez odobrenja smatra krivičnim djelom, divlja gradnja u Perazića Dolu dobija na intenzitetu. Firma MB Bankada širi gradilište i na lokaciji koja je važećim GUP-om proglašena zelenom zonom, zida svoju prvu višespratnicu, koja ubrzo dostiže sedam nivoa.

NEVIDLJIVO NASELJE: Pored ogromnog gradilišta u pitomom Dolu, iskopina i betonskih zidova, put je često nanosio čelnike resornog ministarstva. Ministra Gvozdenovića na putu za rodni Bar, a njegovog pomoćnika za upravljanje prostorom Branislava Gregovića, za Petrovac. Malo je vjerovatno da besprizornu devastaciju Perazića Dola nijesu vidjeli.

Firma MB Bankada njeguje specijalne odnose s projektnim biroom Del projekt iz Budve, u čijoj je nadležnosti izrada Detaljnog urbanističkog plana Perazića Do.

Vlasnik biroa arh. Senka Deletić radi i idejne projekte Baraćevih kuća, koje bez građevinske dozvole izvodi Bankada. Pronađen je obostrani interes. Del projekt projektuje i ucrtava, Bankada finansira i legalizuje.

Nakon pobune mještana i vlasnika starih vikendica, koji su iskazali nezadovoljstvo na razne načine, demonstrirajući ispred zgrade budvanske Opštine prilikom pokušaja usvajanja DUP-a, pišući peticije koje potpisuju ljubitelji Perazića Dola rasuti širom svijeta, idila je donekle pomućena.

Do sada su odbijena tri predloga DUP-a ove uvale, ali firma Del projekt nije zbog toga izgubila posao. Naprotiv, u predlozima koje dostavlja Ministarstvu za uređenje prostora na saglasnost pokušava legalizovati takozvano ,,naselje Barać” na štetu mještana i vlasnika vikendica.

ZA SVE JE KRIV MANS: Taman kad se činilo da su protivnici nelegalne gradnje u Perazića Dolu uspješno marginalizovani, na scenu stupa MANS, koji Vrhovnom državnom tužilaštvu podnosi krivične prijave protiv niza osoba na razne načine uključenih u grubu degradaciju prostora Perazića Dola.

Podnijeta je prijava protiv inspektora zaštite prostora Nataše Brajović i Milisava Popovića, kao i kompanije MB Bankada i njenog vlasnika Mirka Baraća.

Direktor Programa za urbanizam MANS-a Dejan Milovac pojasnio je da su protiv Brajović i Popovića prijave podnijete zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i nesavjesno radili u službi, a protiv Baraća i MB Bankada zbog izgradnje objekata bez dozvole.

Uključivanjem MANS-a afera ,,naselje Barać” dobija punu medijsku pažnju i provocira uspavano Ministarstvo uređenja prostora. Nalaže se izvršenje rješenja o rušenju objekata firme Bankada, koje je prema navodima inspektorice Brajović donijeto u martu ove godine.

Šestog oktobra iz Podgorice u Perazića Do stiže ekipa službenika ministarstva praćena teškom mehanizacijom uz jako policijsko obezbjeđenje. Snaga države na djelu.

Krenulo se s rušenjem posljednjeg sprata najvišeg objekta u nizu nelegalnih zgrada. Očekivala se odlučna akcija, u skladu s uvjeravanjima ministra Gvozdenovića da ,,niko neće biti pošteđen od odgovornosti”! Kad tamo, na terenu, buć! Polupali jedan od sedam izgrađenih nivoa, i na tome se priča završila.

Dio predstave odigran je u komšiluku. Revoltirani sin investitora Baraća, Igor Barać u pratnji svojih radnika upada u dvorište susjeda advokata Slobodana Perovića i fizički napada njega i njegovu suprugu Marinu. Uz udarce i prijetnje optužio je Perovića da je u dosluhu s aktivistima MANS-a koji su čitav slučaj pokrenuli i natjerali inspekciju da konačno interveniše. Policija je brzo reagovala i privela Baraća i pomagače.

MANS je pozdravio početak rušenja neformalnih objekata u Perazića Dolu i upozorio: ,,Nadamo se da se nadležna inspekcija neće zaustaviti na nekoliko probijenih zidova, te da će u skladu sa zakonom, objekat biti u potpunosti uklonjen, a investitor Mirko Barać i njegova kompanija MB Bankada adekvatno kažnjeni”.

Advokat Perović vlasnik je jedne od 60 starih vikendica u naselju. Istaknuti je borac za očuvanje jedinstvenih prirodnih odlika Perazića Dola koje su grubo napadnute nezakonitom gradnjom i predlozima DUP-a koji čeka na usvajanje.

KONAČNO RJEŠENJE: Ministarstvo uređenja i planiranja prostora priprema konačno rješenje bespravne gradnje u Crnoj Gori. Priznaje se potpuni krah svih aktivnosti Vlade na njenom suzbijanju i najavljuje legalizacija 100.000 divlje sagrađenih objekata, od čega je više od polovine podignuto tokom mandata Branimira Gvozdenovića.

Umjesto ostavke zbog kapitulacije pred divljim graditeljima, ministar hvali projekat za koji nalazi ,,uporište upravo u planskoj dokumentaciji”!? Divlji graditelji po Gvozdenoviću to više nijesu, preimenovani su u neformalne investitore. Njihovu neformalnu gradnju on će prevesti u formalnu.

Svi nelegalni objekti podignuti nakon septembra 2008., biće neizostavno porušeni, ponovo grmi i obećava Gvozdenović!

Kao za baksuz, dobar dio objekata Bankade izgrađen je poslije 2008! Kako istovremeno formalizovati soliter na padinama Perazića Dola a da ministar ponovo ne obmane javnost – to je pitanje za million dolara.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo