Ovonedjeljni sastanak pomoćnika ministra odbrane Rafeta Kosovca i predstavnika mjesnih zajednica iz Pive, Golije i Gacka završen je bez dogovora oko uništavanja naoružanja na planini Latično. Centar za ekotoksikološka ispitivanja utvrdio je da uništavanje viška naoružanja na području Latičnog ne ugrožava životnu sredinu. Iz Ministarstva odbrane poštovaće ove analize i nastaviti sa eksplozijama, dok su mještani Golije ostali pri svom ranijem stavu – angažovaće ,,respektabilnu komisiju”, jer nešto baš i ne vjeruju Centru.
Nije ni čudno što su Golijani nepovjerljivi. Ministar Boro Vučinić nedavno je obmanuo javnost tvrdnjom da su institucije koje se bave uticajem tog procesa na životnu sredinu kazale da nema opasnosti po bezbjednost. Tek nakon skoro mjesec od početka uništavanja municije na Latičnom, uz silne proteste, ispade da je potreban stručni izvještaj. Uzalud su Golijani tražili da im se pokaže po kojim se domaćim i međunarodnim standardima uništava naoružanje. Rekli su im da imaju odobrenje MUP-a. Istog onog MUP-a čiji su pripadnici tokom protesta uhapsili šezdesetak Golijana. ,,Da me policajac uhvati za grlo i da me baci na zemlju – to je stvarno i previše i ponižavajuće”, svjedočila je jedna od privođenih mještanki.
OPASNA SKLADIŠTA: Crna Gora ima problem sa viškom naoružanja koje je nakon obnove nezavisnosti ostalo u vojnim skladištima i predstavlja potencijalnu opasnost. Oko 2.000 tona viška predviđeno je za uništavanje u okviru sporazuma vlada Crne Gore i SAD iz 2007. Najkritičnije je stanje u skladištu Brezovik gdje je smješteno ukupno oko 3.700 tona, od čega je blizu 1.000 tona predviđeno za uništenje. U Ministarstvu odbrane navode da se radi uglavnom o municiji koja je stara od 20 do 40 godina, koja je neupotrebljiva i postaće veoma brzo nestabilna što može dovesti do samozapaljenja i nekontrolisanih eksplozija.
Do sada je bilo nekoliko pokušaja da se višak naoružanja uništi na području nikšićke opštine, ali mještani su uspjeli da se tome odupru. Ministarstvo odbrane uporno ponavlja isti scenario. Bez dokumenata, objašnjenja i valjane argumentacije koju bi predočilo mještanima – počinju eksplozije na ,,sigurnim” lokacijama. Usput uspiju i da posvađaju mještane jer obećaju da će izgraditi put ili dovesti vodu pa dio mještana pristane a dio krene u proteste – blokiranje puteva, pisanje peticija… Tako je bilo prošlog avgusta u Pragi, prije toga u Župi, ranije u Bresticama.
,,Ovo niko ne bi uradio. Prava katastrofa. Ostale su rupe duboke po tri a prečnika po pet metara, geleri na sve strane, osušeno drveće. Čim padne mala kiša moramo vodu za piće da prokuvavamo što se nikada ranije nije dešavalo”, žale se mještani Prage nakon prošlogodišnjeg uništavanja naoružanja na lokalitetu Ježeva gora.
MEĐUDRŽAVNI INCIDENT: No, kad se ne radi javno i transparentno, čime se inače ponose u Vladi, ne samo da se uznemiri domaća čeljad već i ona u susjedstvu. Tako su se protestima Golijana i Pivljana pridružili i stanovnici Gacka. Latično je na samo par kilometara od granice sa BiH. U Ministarstvu odbrane kažu na četiri kilometra, mještani računaju nešto više od kilometar vazdušne linije do prvih naselja u Hercegovini.
Kako god bilo, zamjenik načelnika Opštine Gacko Radojica Antunović kazao je da Vojska Crne Gore uništavajući naoružanje u rejonu Latično „krši Dejtonski mirovni sporazum u kome stoji da se u pograničnom prostoru između BiH i svih okolnih država ne smiju nalaziti bilo kakvi vojni objekti, kasarne, ili vršiti bilo kakve aktivnosti poput uništavanja naoružavanja”.
Gačani su već uputili zahtjev predsjedniku Republike Srpske i svim institucijama u BiH da se hitno reaguje. Od vlasti u Crnoj Gori zatražili su prestanak uništavanja naoružanja na graničnom području. O svemu je obaviješten i ambasador BiH u Crnoj Gori Branimir Jukić.
Čudno da u Ministarstvu odbrane nijesu računali na blizinu granice, jer je samo prije nekoliko mjeseci baš zbog toga propao pokušaj uništenja naoružanja na Vučjem dolu. Tada je uništavanje eksplozivnih sredstava i barutne municije planirano u mjestu Dedovci, između brda Kokot i Kovčeg, gdje se odigrala završnica čuvene vučedolske bitke. Na samo 400 metara od granice postavljena je baraka u sklopu priprema za uništavanje municije. Vijest da će na Vučjem Dolu biti eksplozija i dima uzbunila je ne samo mještane, nego i rukovodstva dvije opštine iz susjedne Bosne i Hercegovine – Bileće i Trebinja.
,,Poznato je da se bez saglasnosti obje države ništa ne smije raditi u pograničnom pojasu u širini od deset kilometara”, upozoravao je tada Dragan Babić, načelnik opštine Bileća.
Mještanima Vučjeg Dola je izgleda bilo dosta i istorijskog baruta, pa su pripremnu baraku zapalili i time je priča završena bar na toj lokaciji.
UPOZORENJA NAUČNIKA: Da uništavanje naoružanja ne može blagotvorno da djeluje, pa ni u inače ekološkoj državi, upozorila je i grupa naučnika i studenata iz Austrije, Francuske, Srbije, Slovenije i Makedonije u javnom apelu. Nazvali su nikšićko planinsko područje Golije draguljem za nauku i istakli da je grijeh i zločin uništavati naoružanje na tom području netaknute prirode. Jedanaest biologa, biospeleologa i geologa, koji su desetak dana boravili na Goliji, saopštili su da su na tom području pronašli znatan broj endemičnih biljnih i životinjskih vrsta, koje se ne mogu nigdje drugo naći u svijetu.
Ne bi se moglo reći da se ocjene pomenutih naučnika mogu svrstati u mišljenje laičke javnosti, kako strahovanja mještana vole da nazivaju u Ministarstvu i pojedinim NVO organizacijama. Ipak, trebalo se više potruditi u edukaciji ,,neznavenih” mještana koji svakodnevno čuju eksplozije i dim, a ne blagotvorni uticaj eksplozija na endemični ekosistem utjerivati pendrecima.
Vlada je mogla sve mnogo elegantnije da završi. Stručnjaci su upozoravali da je Crna Gora mala teritorija da bi se uopšte razmišljalo o ovakvom načinu uništavanja zaostalog naoružanja. Kao najbolje rješenje predlagano je da se plati nekoj stranoj specijalizovanoj kompaniji, koja bi to obavila van teritorije Crne Gore. Ali kriza je. Treba čuvati pare za izbore, za vozikanje službenika tokom sezone…
A uskladišteno naoružanje je preopasno. ,,To može dovesti do samozapaljenja i nekontrolisanih eksplozija, što bi imalo nesagledive posljedice kako po ljude i materijalna sredstva, tako i po životnu sredinu”, kaže o staroj municiji smještenoj u Brezoviku pomoćnik ministra odbrane pukovnik Rifet Kosovac.
Valjda su u Ministarstvu to znali i prije četiri godine.
Ništa bez Bustera
txt: Prije četiri godine eksplodiralo je skladište eksploziva firme Buster, zbog čega je naselje Vir kod Nikšića pretrpjelo ogromnu štetu. Tada je na tom području, gdje je živjelo oko 900 domaćinstava sa 4.200 žitelja, porušeno oko 5.000 kuća i pomoćnih objekata, a materijalna šteta procijenjena je na desetine miliona eura. U Busterovom skladištu, prema nezvaničnim procjenama, bilo je oko 80 tona eksploziva. Osnovni tužilac u Nikšiću Stevo Šekarić dao je tada zeleno svjetlo da se pokrene istraga protiv Saše Božovića, vlasnika skladišta, koji se tereti za krivično djelo ,,protiv opšte sigurnosti”. Paralelno, stotinjak stanovnika Vira pokrenulo je tužbe za naknadu štete protiv Bustera, Opštine Nikšić i države Crne Gore. Godinu nakon ovog događaja vlade Crne Gore i SAD potpisuju vojno-tehnički sporazum za neutralizaciju 1.881 tone ubojnih sredstava. Prema tom sporazumu Stejt dipartment je unajmio kompanije Armor Group North America Inc i njihovog podugovarača kompaniju Edžplosive and Ordance Demilitarisation Solutions Ltd. koje „sprovode projekat u njihovo ime”. Takođe, kompanija Edžplosive and Ordance Demilitarisation Solutions Ltd, kao lokalnog izvođača, unajmila je firmu Buster.
Predrag NIKOLIĆ