Ako je vjerovati crnogorskim zvaničnicima, za turizam u ovoj zemlji dolaze bolji dani. Ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović tvrdi da će hoteli od sada biti prioritet u urbanističkim dokumentima i izgradnji u odnosu na stanove na atraktivnim turističkim lokacijama. Puna usta ,,održivog turizma” su i resornom ministru Predragu Neneziću. Svi projekti i sve ideje, kaže, okrenute su k održivoj budućnosti. Biće uveden red i ograničena izgradnja, kako to i predviđa Mediteranski protokol o integralnom upravljanju obalnim zonama – sto metara od linije obale.
MEGALOPOLIS: No, ono što se vidi i ono što se planira ne daje za pravo crnogorskim funkcionerima. I dalje se gradi ,,na pedalj od mora”. Na primorju lagano nastaje ,,crnogorski megalopolis”, odnosno praktično dolazi do spajanja gradova. Loša razvojna strategija i gradnja stanova za tržište, kuća i vikendica dovela je do nepovratne devastacije prirodnih bogatstava i obale, što ove sezone skupo plaća najvažnija privredna grana koja bi cijelu zemlju trebalo da povuče naprijed. ,,Želio bih da vidim brojne domaće i inostrane investitore, koji neće uslovljavati svoja namjeravana ulaganja u hotele i rekreativne objekte prethodnim odobrenjem izgradnje na stotine hiljada kvadrata stambenog prostora na najkvalitetnijim turističkim lokacijama”, kaže profesor turističke ekonomije dr Rade Ratković. I zaista: primjeri uništenja Zavale i brda Spas u Budvi ili onoga što se planira u uvali Valdanos u Ulcinju, pokazuju da su sva velika turistička ulaganja u stvarnosti prikrivena gradnja i prodaja stanova i vila za odmor strancima. Pritom se kreativno tumače zakoni i koristi nefunkcionisanje pravnog sistema, te pomaže građevinskom lobiju koji jednokratno želi iskoristiti obalni prostor za sticanje ogromnog profita. To za posljedicu ima uništenje obale, pad kvaliteta turizma, korupciju na svim nivoima. Zauzvrat, narod se nastoji fascinirati turističkim projektima na Luštici, Velikoj plaži i Adi, u koje će strateški investitori, navodno, uložiti milijarde eura i donijeti nam blagostanje.
ROĐACI: Apartmanizacija postaje nerješiv problem crnogorske obale kojaima oko 75 kilometara plaža. Tom prostoru ovih dana gravitira pola miliona ljudi: oko 150 hiljada mještana i 2,5 puta više vikendaša i turista. Najizraženiji je problem u Ulcinju đe ima četiri puta više turista nego domicilnog stanovništva! Ali, dvije trećine njih boravi u svojim kućama, vikendicama i stanovima ili su ,,rođaci i prijatelji” vlasnika tih nekretnina. O ogromnoj rijeci ljudi svjedoči popunjenost Velike plaže, duge 12 kilometara, đe ima veoma malo slobodnog mjesta, što do prije nekoliko godina nije bio slučaj. Uvijek ste mogli da pronađete neko mjesto đe u prečniku od 50 metara ne bi bilo nikoga. To više nije moguće. Razlog je enormni broj izgrađenih vikendica u Štoju, Limanu, Kručama, na Pinješu. Procjenjuje se da ih ima oko sedam hiljada, što znači da samo u tim objektima ima oko 70 hiljada kreveta! A u svima njima se tokom jula i avgusta smjenjuju ,,rođaci i prijatelji”, za koje se čak ne plaća ni boravišna taksa. Zbog toga je ovih dana u Ulcinju prijavljeno tek 20 hiljada gostiju. Samo po toj osnovi grad dnevno gubi 30 hiljada eura. Milion, za čitavu sezonu! Sličan je problem u Budvi, đe ima gotovo dva puta više turista nego što to pokazuju zvanični podaci. Zbog manjih kapaciteta, na plažama su velike gužve. Česti su zastoji i u saobraćaju, problema ima s vodom, strujom, čistoćom. No, svi su ti problemi rješivi. Jedino je rasprodaja prostora nerješiv problem. „Mnogo je aviona koji ovog ljeta lete iz Rusije u Crnu Goru, a u njima nema ni deset odsto turista. Sve ostalo su vlasnici stanova na našem primorju, ili ljudi kojima su oni dali ključeve od tih nekretnina. Nad tim prometom, Crna Gora nema nikakvu kontrolu“, kaže direktor Hotelsko-turističkog preduzeća Kvin of Montenegro Dragan Ivančević i ocjenjuje to najvećim limitirajućim faktorom razvoja crnogorskog turizma. Ranih devedesetih „glavna recepcija“ Budve bila je na autobuskoj stanici u Beogradu, đe su se ključevi za stanove i kuće tamošnjih državljana koji su imali nekretnine na Crnogorskom primorju predavali iz ruke u ruku. Sada je „recepcija metropole crnogorskog turizma“ preseljena u Moskvu.
NADA: Desetine hiljada kuća i stanova za odmor uticali su i na pad prihoda od turizma za domaće stanovništvo i privredu. Veliki broj kreveta doveo je do smanjenja cijene ležaja, ali su strani vlasnici na dobitku, čak i kada se prenoćište plati četiri eura. Oni nerijetko ne izmiruju ni poreze i komunalije, ne vode knjige gostiju, i na kraju ljeta su uvijek u plusu. Zavisno od veličine objekta (u nekim objektima u Štoju, u ,,kućama za odmor”, ilegalno se izdaje 80 ležaja) zarada se kreće od dvije do 20 hiljada eura! Zato su duž cijele crnogorske obale dileri soba i apartmana postali nezaobilazan dekor, sezona se skraćuje, a prihodi imaju tendenciju pada. Istovremeno, krediti (kojima su privreda i stanovništvo na primorju opterećeni s oko milijardu eura) moraju se vraćati. Nervoza i neljubaznost postali su nusprodukt ovakvih sezona. Stoga je krajnje vrijeme da se izvadi glava iz pijeska, a ruke mešetara i profitera iz džepova narednih generacija. Ako smo to do sada odbijali da konstatujemo, krajnje je vrijeme da se iskreno kaže: Crna Gora je sve manje privlačna za ljude željne odmora i rekreacije. ,,Da bi ova zemlja ponovo postala omiljena destinacija potrebna je prava strategija, nužne su jasne mjere urbanističke i poreske politike, kao i velika odgovornost nadležnih organa da bi se propisi dosljedno sprovodili. To je nešto što još ne vidimo, ali čemu se nadamo”, kaže profesor Ratković.
Primjer Hrvatske
Ne treba ići daleko za recept. U susjednoj Hrvatskoj, u kojoj je urbanizirano samo 15 odsto ukupne morske obale, više nema milosti za ilegalne turističke radnike. Inspektorima su dane odriješene ruke u obračunu sa svima za koje se sumnja da se bave nelegalnim iznajmljivanjem soba ili zapošljavanjem na crno. Na terenu je svakodnevno 750 inspektora, koji po novoj uredbi Vlade u objekt za koji sumnjaju da se iznajmljuje ilegalno mogu ući i bez prisustva vlasnika. Pouzdano se ne zna broj ilegalnih iznajmljivača apartmana i soba, ali se zna da svake godine budžetu, ionako već tankom, uzmu na desetine miliona eura. Slijedi se i trag oglasa na internetu, a umjesto pečaćenja i sporog sudskog procesuiranja kazne se naplaćuju na licu mjesta i to do sto tisuća kuna (oko 14 hiljada eura), uz oduzimanje dotad zarađenog novca. Procjena je da će do kraja sezone u toj zemlji biti zapečaćeno dvije hiljade objekata, a u državni budžet bi se inspektorskim akcijama trebalo sliti oko četiri miliona eura.
Mustafa CANKA
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
FOKUS4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice