Povežite se sa nama

OKO NAS

Kad je život najjeftiniji

Objavljeno prije

na

Poslije posljednjeg krvavog obračuna u Beranama i ranjavanja četiri mladića u jednom kafiću u ovom gradu, poznata društvena grupa okupljena oko fejsbuk profila pod nazivom Opština Berane Општина Беране, uredila je svoj sajt u znaku protivljenja nošenju oružja i imperativa za zaustavljanje opasnih obračuna. Oni su nacrtali pištolj sa znakom zabrane nošenja i krv koja se cijedi sa toga znaka, uz natpis BERA-NE!

Riječ je o alarmantnom upozorenju da grad na Limu postaje mjesto opasno za život. Nakon opljačkane privrede i svega što se moglo pokrasti, bijede i sirotinje koja je zavladala, sada još treba i razmišljati gdje pronaći bezbjedno mjesto da se potroši euro sa dna džepa i na miru ispije popodnevna kafa ili večernje piće. Takvih mjesta u ovom gradu je sve manje.

U prilog tome govori i posljednji slučaj. Kafe Kassa do prošle sedmice bio je sasvim mirno i prijatno mjesto, koje se vikendom, kao i većina drugih kafića, pretvara u poludiskoteku, za omladinu željnu provoda u zemlji u kojoj je pravo na normalan i bezbrižan život postalo luksuz.

Prema zvaničnoj policijskoj verziji, pola sata prije ponoći, u trenutku kada je kafić bio prepun, ušla su dva mladića, Marko Maslovarić (24) i Dražen Simonović (25) i navodno se pozdravili sa četvoricom mladića u koje su, potom, počeli da pucaju. Prema drugoj verziji, koju su prepričavali očevici, prije potezanja oružja i pucnjave ipak je bilo svađe između dvije grupe mladića.

Epilog je poznat. Teško su povrijeđeni Miroslav Femić (25) iz Bijelog Polja i Beranac Aleksandar Marsenić (26). Još dvojica mladića iz Berana koji su bili u istom društvu, Bernard Sujković (26) i Jasmin Piljević (19), zadobili su lakše, prostrelne rane u predjelu nogu. Marko Maslovrić je uhpšen a Dražen Simonović je još u bjekstvu.

Jedan od očevidaca kazao je kako se sve odigralo brzo, da su Maslovarić i Simonović ispalili veliki broj metaka i da je čista sreća da još neko od gostiju nije povrijeđen ili stradao. „Odjednom je nastala vriska i bježanje. Krvi je bilo na sve strane. Na podu je ostao da leži jedan mladić” – rekao je taj očevidac.

Ljekari beranske bolnice su te subotnje noći imali pune ruke posla. Femić je sa najtežim povredama prebačen u podgorički Klinički centar, gdje su vraćene izvjesne nade da neće ostati nepokretan, kako je to u prvi mah izgledalo. Policija vjeruje da iza ovog revolveraškog napada stoji dugogodišnja netrpeljivost između dvije grupe mladića.

„Prema našim dosadašnjim saznanjima, iza ovoga bi mogla da stoji sasvim treća osoba. To provjeravamo i pokušavamo da utvrdimo čitavu pozadinu slučaja” – ispričao je jedan policijski službenik.

Sagovornik iz policije nije, međutim, mogao sa sigurnošću dovesti u vezu ovaj događaj sa pucnjavom koja se dogodila dvadesetak dana prije toga. Tada su na kuću Aleksandra Marsenića, samo stotinu-dvjesta metara od centra grada, nepoznati napadači ispalili čitav rafal iz automatskog oružja. Pucnjavu je čudom preživio njegov najmlađi brat Stefan (19), koji se u tom trenutku našao ispred kuće.

Aleksandar je ispričao medijima da je njegov brat krenuo nešto da kupi, a da je on bio u kući, kada je začuo pucnje.

„Kada sam izašao, vidio sam maskiranog muškarca, sa maramom preko lica i kapom na glavi, kako bježi niz ulicu prema Limu” – rekao je Aleksandar.

On je izrazio uvjerenje da je neko njega čekao i da ga je zamijenio sa najmlađim bratom. „Ipak, ne mogu da pretpostavim ko bi to mogao biti. Ne krijem da smo najstariji brat i ja imali dosta tuča, ali krv nikom ne dugujemo” – kazao je tada Aleksandar Marsenić.

Iako je policija vrlo brzo blokirala čitav kvart, nijesu uspjeli da uđu u trag napadaču, koji do danas nije otkriven. Činjenica je da je Miroslav Femić, koji je u pucnjavi u Kassi najteže ranjen, došao u Berane nakon napada na kuću Marsenića i od tada se nije odvajao od društva u kome se kretao Aleksandar.

Policija još nije ušla u trag ni osobi koja je samo nekoliko dana prije napada na kuću Marsenića ispalila četiri hica u šoferšajbnu, odnosno u džip Borislava Dvoržaka, koji je bio parkiran ispred zgrade u kojoj živi. Dvoržak u tom trenutku nije bio u Beranama. On je sada vlasnik kafea Bistro, a javnosti je poznat kao jedan od bivših vlasnika privatizovanog i opljačkanog hotelsko-turističkog preduzeća u ovom gradu. Policija ispituje da li ova dva slučaja pucnjave, kao i posljednji u kojem su ranjena četiri mladića, imaju neku međusobnu vezu.

Ista društevana grupa okupljena oko Fejsbuk profila Opština Berane Општина Беране podigla je glas i kada su dvojica Beranaca i jedan Bjelopoljac prilikom pljačke zlatare u Vlasotincu ubili Miroslava Stamenkovića, policajca na dužnosti. Tada se doznalo da Berane ima zavidan kriminalni podmladak.

Tako se tek poslije ovog događaja došlo do saznanja da ova tri momka, od kojih su dvojica stradala prilikom pljačke, imaju debeo policijski dosije u Beranama, odnosno u Crnoj Gori. Adnan Šuntić dosije u policiji ima zbog nasilničkog ponašanja i tuče. On je ranjen četvrtog septembra 2010. godine kada je Beranac Marko Zekić poslije svađe pucao na njegovog brata od strica Jasmina Šuntića, koji je tada ubijen. Šuntić i Lutovac bili su predmet istrage pljačke zlatare u Sloveniji i tada im je uzet DNK uzorak.

Ubijeni Velibor Lutovac u krivičnoj evidenciji je imao pet djela. Vijesti su prenijele i da je Beranac Darinko – Beko Vušurović praktično tek bio izašao iz zatvora, i da je u evidenciji imao nekoliko krivičnih djela. Od nanošenja lakših i teških tjelesnih povreda do droge, za koju je i osuđivan.

Zahvaljujući svojim „žestokim” momcima, Berane je godinama redovan gost u medijskim crnim hronikama. Nekoliko posljednjih godina ovaj grad je držao važno mjesto na skali kriminala zahvaljujući aferi Balkanski ratnik, u kojoj su momci iz grada na Limu imali istaknute uloge. Draško Vuković, najpoznatiji od svih, visokorangirani u Šarićevom klanu, izašao je iz cijelog slučaja kao svjedok saradnik.

Da mnogo Beranaca dobro pliva u švercu droge nije bila nikakva tajna ni prije akcije Balkanski ratnik. Neki su u zatvorima u Latinskoj Americi, a o broju onih koji robijaju zbog toga u zemljama okruženja suvišno je i govoriti poslije čitave serije tekstova koje je Monitor ispisao o kriminalnim klanovima i švercu droge. Trojica Beranaca koje potražuje interpol Danske zbog narko-poslova i dalje mirno šetaju beranskim ulicama.

Pri ovim činjenicama ne treba da čudi što Berane i sjever Crne Gore po svijetu više ,,proslavljaju” sumnjivi momci, narko-dileri i kriminalci međunarodnog kalibra, nego mnoge druge znamenite ličnosti. Internet stranice postaju sve punije imenima beranskih kriminalaca i umnožavaju se proporcionalno sa povećanjem težine njihovih policijskih dosijea.

Nakon pucnjave u kafiću Kassa, ranjavanja četvorice mladića i pukim slučajem izbjegavanja tragedije širih razmjera, neko je na portalu Vijesti ostavio zanimljiv komentar. ,,Zamislite grad i atmosferu u nekom lokalu kada znate da bar pet ljudi za pojas nosi pištolj. Živjela demokratija Crne Gore. Čekamo Filipa da položi zakletvu i da ih sve pomiluje”.

U internet komentarima bilo je i predloga da ,,Berane treba zatvoriti kao Boston i jednom za svagda se riješiti kriminala”. Mogle su se pročitati i kritike na račun policije i predlozi da se umjeto policije formira civilna zaštita, odnosno da građani preuzmu ulogu u zavođenju reda i stvaranju uslova za miran život.

Sve ovo su reakcije bespomoćnih ljudi pred realnom opasnošću da grad preuzima kriminalni podmladak. Monitor je ranije upozoravao na to da su beranske ulice postale poprište obračuna, eksplozija i zapaljenih automobila, kao i na činjenicu da je od izbijanja rata na teritoriji bivše SFRJ u ovom gradu odjeknulo najmanje četrdeset eksplozija čiji su režiseri ostali nepoznati.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo