Povežite se sa nama

Izdvojeno

JUGOSLAVIJA U MALOM NA JUGU JADRANA: Ivanova ulcinjska igra

Objavljeno prije

na

Proteklog vikenda Ulcinj je bio sportski centar regiona. Poznati humanista i privrednik Pavle Pepđonović okupio je asove jugoslovenskog fudbala iz 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Povod je bio promocija knjige „Ivan Gudelj – Hajdučka priča”, i dokumentarni film „Ivanova igra”

 

„Spektakl za pamćenje ili kako je lijepo kad smo zajedno! U Ulcinju su se okupili asovi ex-Yu fudbala, veliki šampioni, idoli mnogih generacija i poslali jasnu poruku – naša prijateljstva su trajna i neraskidiva, vratimo nadu u zajedništvo!”, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović.

Glavni organizator ove briljantno organizovane manifestacije, koja je prerasla u spektakl, bio je poznati privrednik, sportski entuzijasta i humanista Pavle-Paja Pepđonović.

„Ako kažem da je ovakav skup veličanstven, onda to nije adekvatan opis, nije najmjerodavnija riječ za ovakav događaj”, rekao je Faruk Hadžibegić, posljednji kapiten fudbalske reprezentacije SFRJ, a kasnije i trener reprezentacije Crne Gore. „Mora se naći neki jači, bolji termin kojim bi se oslikalo ono što su ljudi ovdje u Ulcinju organizovali. Ovo je poruka ljudskih i moralnih vrijednosti, zahvaljujući sportu. Sve što se desilo u Ulcinju je nada za dobru, bolju budućnost naših prostora. Mi to zaslužujemo, mi to možemo. Ovo je više od sporta. Ovo je familija. Ljubav, srce i iskrenost”, naglasio je Hadžibegić.

Uz  Gudelja i Hadžibegića, tih dana ste u Ulcinju mogli da vidite preko 100 asova, iz svih država bivše Jugoslavije, među kojima i proslavljene fudbalere Ivicu Šurjaka, Stanislava Karasija, Dževada Prekazija, Iva Jerolimova, Mehmeda Baždarevića, Miloša Šestića, Nikicu Cukrova, Dragana Kanatlarovskog, Predraga Pašića, Husrefa Musemića, Vjerana Simunića, Mladena Mladenovića, Envera Hadžiabdića, Vanča Balevskog, Dušana Pešića, Dževada Šećerbegovića, Miloša Bursaća, Mirsada Fazlagića, Miodraga Kustudića, Mirzu Kapetanovića … te niz domaćih igrača: Ljubomira Radanovića, Mojaša Radonjića, braću Bakrač i Miročević, Anta Drobnjaka, Dragoja Lekovića, Dragana Vujovića, Brajana Nenezića … Bio je tu i predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević, uz nekoliko doajena sportskog novinarstva, uključujući Milojka Pantića, kao i velikani iz drugih sportova. Mnogi od njih sreli su se poslije više od 30 godina, pa se nijesu međusobno prepoznali.

„Neizmjerno sam srećan što smo bili u prilici da tako nešto omogućimo i što su svi oni ponijeli najljepše uspomene iz našeg grada, koji je potvrdio da ima veliko srce. Bar na trenutak smo se odužili i Ulcinjanima koji su bili vjerni navijači splitskog Hajduka, koji su mogli da uživo vide i da popričaju i slikaju se sa takvim veličinama kakve su bili Gudelj i Šurjak”, kaže Pepđonović.

Upravo njegova želja da se u Ulcinju obavi promocija knjige i filma o nekadašnjem proslavljenom fudbaleru Hajduka, pokrenula je lavinu među Ulcinjanima. Svi su, hotelijeri, ugostitelji, lokalna uprava, sportske organizacije, snažno podržali ideju Pepđonovića i uključili se u organizaciju ove manifestacije. A ona je trajala tri dana, sa izuzetno mnogo dešavanja, dok je sama organizacija bila duga tri mjeseca. „Zato i kažem da sam ja samo inicijator, a da su sav teret organizacije iznijeli moji Ulcinjani“, ističe on.

Ivan Gudelj nije krio oduševljenje prijemom i odnosom koji su on i njegovi prijatelji doživjeli u ovom gradu navodeći da je „Ulcinjska igra“ jedna od najljepših epizoda u njegovom životu. Podsjetimo se da je on zbog bolesti, na vrhuncu fenomenalne igračke karijere, u 26. godini i pred prelazak u Real Madrid, morao ostaviti fudbal. Ni kasnije ga život nije mazio. No, njegova ogromna energija i vjera učinili su da je Gudelj kasnije postao poznati trener mlađih kategorija. Dokumentarni film Ivanova igra, prikazan u prepunoj velikoj sali ulcinjskog Doma kulture, najbolje o tome svjedoči.

„Srećni smo i zadovoljni što smo bili u prilici da ugostimo ove legende nogometa uvjereni da će to biti snažan podsticaj razvoju sporta u ovom gradu. Na nama je da što prije obezbijedimo neophodnu infrastrukturu i da podržimo razvoj sporta, posebno fudbala. Jer, samo deset godina nakon formiranja Nogometnog kluba ‘Hajduk’, dakle 1921. godine, i Ulcinj je dobio fudbalski klub”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

On je dodao da su obavljene sve pripreme i da naredne godine, uz podršku FSCG, treba da počne izgradnja modernog fudbalskog stadiona na Velikoj plaži.

Posebno zadovoljstvo iskazuju iz Turističke organizacije (TO), jer su tih dana u Ulcinju bili novinari iz mnogih redakcija i iz svih država regiona. „Ovo što se dešavalo, vrhunska sportska i kulturna manifestacija, je najbolja reklama za naš grad“, uvjeren je direktor TO Ćazim Hodžić, koji je takođe bio uključen u organizaciju ovog spektakla.

Kako napominje, jedan grad je velik onoliko koliko je u njemu snimljeno filmova, napisano knjiga, izvedeno predstava, koliko u njemu ima duhovnosti i solidarnosti. „O ovoj manifestaciji se govori i piše u cijelom regionu, kao i o našem gostoprimstvu i ljepotama Ulcinja“, kaže  Hodžić.

„Ljudi, da li je ovo moguće?! Fascinantno“,  rekao je Ljubo Radanović, popularni Cetinjanin koji živi u Belgiji. „Ponosan sam na Ulcinj i Crnu Goru, na ljude koji su bili uključeni u sve ovo. Jedna nevjerovatna priča koja nas je poslije toliko godina spojila. Neke od bivših saigrača i rivala nijesam vidio tridesetak godina. Mnogo sam srećan. Poslali smo najljepšu moguću poruku. Bez obzira na sve što se dešavalo kod nas, ostala je kolegijalnost, ljudskost, sve one stvari koje dolaze preko sporta. Svi smo ovih dana puni emocija. Vjerujem da će se ovako nešto jednog dana ponoviti”, naglasio je on.

 

Manifestacija i sa humanitarnim karakterom

Ovaj događaj u Ulcinju je imao i humanitarni karakter, jer su dobrovoljna novčana sredstva prikupljana za bivšeg igrača Sutjeske i Budućnosti Zorana Vorotovića. On je prije nešto više od 20 godina doživio tešku saobraćajnu nezgodu, a danas živi kao podstanar u Podgorici. Iako narušenog zdravlja, ovaj nekada popularni fudbaler je smogao snage da dođe do Ulcinja gdje je pozdravljen ovacijama, a najviše pažnje je imao od Ivana Gudelja.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo