Slanje političkih poruka od strane nove Vlade mora biti zamijenjeno ili, makar, dopunjeno konkretnim informacijama o postignutom i planiranom. Ono što već sada izaziva zbunjenost jeste manjak strateškog promišljanja, pa je javnost svakodnevno zatrpana brojnim najavama o formiranju novih odbora i komisija, a bez adekvanog obrazloženja i prethodnog analiziranja najboljih rješenja
MONITOR: Premijer Zdravko Krivokapić ove je sedmice u prvoj zvaničnoj posjeti Briselu. Kako je kazao, dok se Evropa bori sa kovidom, nova crnogorska vlast je primljena u posjetu Evropskom savjetu. Da li zaista ta posjeta znači neki poseban tretman Crne Gore? Koja je njena realna važnost?
MAROVIĆ: Posjeta je organizovana u kratkom vremenskom periodu i u otežanim okolnostima usljed krize izazvane korona virusom što je moglo uticati na reakciju Brisela. Međutim, premijer je svojom odlukom da za prvu zvaničnu posjetu izabere baš Brisel poslao snažnu poruku o prioritetima nove Vlade i ona je na adekvatan način i primljena i bilo je za očekivati da će delegacija biti dočekana na najvišem nivou. Rekla bih da to nije poseban tretman, ali svakako jeste dobar znak. I u obraćanjima nakon sastanaka imali smo priliku da čujemo da postoji zajedničko razumijevanje o važnosti promjena koje se dešavaju u Crnoj Gori, te da bi one morale biti iskorišćene na najbolji način za dobrobit svih građana i građanki. Posebno raduje susret premijera Zdravka Krivokapića sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, jer će to, makar neko vrijeme, zaustaviti kritike i polemike, kao i stalna preispitivanja u javnosti da li nova Vlada pravi zaokret u spoljnoj politici i da li će Crna Gora biti posvećena članica Sjevernoatlantskog saveza. Odgovor je jasan i sadržan je i u sporazumu koji su potpisali lideri tri koalicije koje sada čine parlamentarnu većinu. Zaokreta nema i ne smije do njega ni doći ukoliko Crna Gora želi da postane punopravna članica Evropske unije. Takva uvjeravanja mogli smo čuti i iz Brisela.
MONITOR: Kako komentarišete zaduženje nove vlasti od 750 miliona eura? Vlada to predstavlja kao izuzetan uspjeh, dok ga, s druge strane, opozicija predstavlja izuzetno lošim, pa i nezakonitim potezom. Gdje je istina?
MAROVIĆ: Novo zaduženje ne može biti dobro za Crnu Goru uzimajući u obzir finansijsku situaciju u zemlji, izuzetno visok javni dug, neizvjesnost oko dalje realizacije projekta o auto-putu odnosno mogućnosti vraćanja kredita, ali i nemogućnost predviđanja da li će turistička sezona biti uspješna ili ne. U svim drugim okolnostima bi ovakva odluka bila loša i nepromišljena, ali upravo zbog situacije nastale usljed epidemije korona virusa, te velikih rupa u budžetu koje moraju biti popunjene, bojim se da nova vlast nije imala bolje rješenje na raspolaganju. Ostaje da se vidi kako će nove odluke i politika Vlade uticati na konsolidaciju javnih finansija i da li postoji srednjoročni i dugoročni plan za oporavak.
MONITOR: Kako vidite prve dane nove Vlade? Najavljene smjene i način na koji se one sprovode?
MAROVIĆ: Primjetna je drugačija i pozitivna energija u Vladi, novi obrasci u radu, intenzivno korišćenje društvenih mreža i pojačana prisutnost u medijima. Na nivou poruka i principa i, uz sporadične kontroverzne izjave nekih ministara i ministarki, stvari za sada funkcionišu, ali je jasno da i u ovom segmentu mora postojati koordinacija između članova Vlade. Isto tako, slanje političkih poruka vrlo brzo mora biti zamijenjeno ili, makar, dopunjeno konkretnim informacijama o postignutom i planiranom. Ono što već sada izaziva zbunjenost jeste manjak strateškog promišljanja, pa je javnost svakodnevno zatrpana brojnim najavama o formiranju novih odbora i komisija, a bez adekvanog obrazloženja i prethodnog analiziranja najboljih rješenja. Podsjećanja radi, Crna Gora je do sada više puta eksperimentisala sa brojnim savjetodavnim tijelima bez značajnijeg uspjeha i ono što je na prvom mjestu potrebno jeste jačanje institucija koje su i osnovane da bi popravile stanje u određenim oblastima, pa tek onda ići sa novim rješenjima tamo gdje su potrebna. Kad je riječ o smjenama, i prije njihovih najava je bilo jasno da do njih mora doći, jer nije riječ o revanšizmu već o potrebi boljeg rukovođenja određenim resorima, ali bi, ipak, bilo mnogo bolje da su takva obavještenja istovremeno bila praćena i upoznavanjem javnosti ko će preuzeti te pozicije. Najzad, najavljene izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima su značajne i izazivaju brojne polemike i smatram da bi njihovom usvajanju trebalo da prethodi konsultovanje zainteresovane javnosti i uporednih rješenja u ovoj oblasti.
MONITOR: A cijeli proces koji je prethodio njenom formiranju?
MAROVIĆ: Premijer je redovno informisao javnost o više nivoa evaluacije i razgovora sa kandidatima i kandidatkinjama, ali uprkos tome što je proces dugo trajao, ne stiče se utisak da je bio dobro pripremljen i adekvatno sproveden. U jednom dijelu je pokazan i nedostatak sluha i volje da se uvaže kritike javnosti i neka personalna rješenja preispitaju. Generalno posmatrano ovakav način izbora ministara i ministarki, sjajne biografije i iskustvo većine njih, ali i dostavljanje ekspozea parlamentu unaprijed, poštovanje rokova koji su unaprijed najavljivani, predstavlja korak naprijed u odnosu na dosadašnju praksu, ali je u realizaciji došlo do određenih odstupanja i od „metodologije“, ali i u odnosu na unaprijed definisane principe. Žao mi je i što u novoj Vladi nema više žena na čelnim pozicijama i u prilog tome podsjetila bih da je na pitanje zašto je njegov kabinet rodno izbalansiran kanadski premijer Džastin Trudo jednostavno rekao „zato što smo u 2015. godini“.
MONITOR: Vi ste pominjani kao rješenje za mjesto glavnog pregovarača Crne Gore sa EU. Kako komentarišete tu ležernu poziciju premijera koji je odluke o izboru svojih saradnika mijenjao u zadnji čas?
MAROVIĆ: Osjećam potrebu da još jednom podvučem da u mom slučaju nije bilo odluke u posljednji čas ni sa jedne strane. Meni je to mjesto bilo ponuđeno 1. oktobra i svakako je bilo dovoljno vremena i za razmišljanje i za odustajanje. Ipak, to nije bio slučaj sa drugim kandidatima koji su tek nekoliko minuta pred konferenciju za medije obaviješteni da dogovor ne važi i da se mora ići sa drugim rješenjima. U ovoj situaciji premijer je trebalo da preciznije upozna javnost sa pozadinom takve odluke, što svakako ne bi umanjilo učinjenu štetu kandidatu, ali bi bio odgovoran potez.
MONITOR: Ocijenili ste nedavno da se sa promjenom vlasti u Crnoj Gori, makar na papiru, stekli uslovi da se ubrzaju reforme ka EU. Mislite li da će nova vlast imati snage da istinski reformiše društvo?
MAROVIĆ: Promjenom vlasti nakon što je ista politička elita trideset godina i rukovodila reformskim procesima i bila direktan uzrok svih problema zbog kojih se Crna Gora svrstava u „hibridne režime“ sa elementima zarobljenih država, otklonjena je ključna kočnica za ubrzaniju demokratizaciju zemlje, a to je nedostatak političke volje. Sada volja i odlučnost postoje i Vlada bi za početak trebalo da stalno iznosi u javnost sve nepravilnosti na koje nailazi i radi na njihovom otklanjanju. Proces evropske integracije već dugo trpi zbog toga što je Demokratska partija socijalista namjerno usporavala reforme, budući da nije ni željela niti mogla da „siječe granu na kojoj sjedi“. Međutim, i pored nesumnjive želje da se stanje u zemlji popravi, to neće biti lak zadatak. Crna Gora je u procesu pregovora sa Evropskom unijom ispunila većinu tehničkih preduslova, otvorila sva pregovoračka poglavlja, dobila mjerila za zatvaranje za većinu njih, ali je u središtu politike uslovljanja ostala vladavina prava i to neće biti promijenjeno ni sa novom metodologijom politike proširenja. Otuda je važno unaprijediti akcione planove za poglavlja 23 i 24 koje bi trebalo ažurirati na godišnjem nivou u skladu sa definisanim mjerilima i postavljenim prioritetima, uspostaviti bolji okvir za praćenje realizacije mjera koji će potom omogućiti i jednostavniji i brži rad na njihovom dopunjavanju i unapređenju, osmisliti jednostavniji i razumljiviji način za izvještavanje. U tom procesu bi bilo od velikog značaja što prije dobiti novi pregovarački okvir i na Crnoj Gori je da na njemu insistira, s obzirom na to da u novoj metodologiji postoje brojni elementi koji će uticati na bolje sagledavanje učinjenog, ali i što je još važnije, podstaknuti bolji pristup reformama. U ovoj fazi procesa je upravo i najvažnije pokazati da volja, snaga i znanje postoje, a sve ovo je jedino moguće manifestovati na osnovu otklona od dosadašnjih praksi, utvrđivanja odgovornosti i obezbjeđivanja jasnih dokaza da su svi jednaki pred zakonom. To svakako nije moguće ostvariti ako ministri unaprijed najavljuju amnestiju prije okončanja procesa.
MONITOR: A DPS, hoće li se on reformisati?
MAROVIĆ: Demokratska partija socijalista bi trebalo da pokaže da je naučila lekciju iz izbornog poraza. Ako ova partija želi da zadrži glavninu svog biračkog tijela, da proširi koalicioni kapacitet, mora se suštinski transformisati. Sve drugo će biti pokušaj ignorisanja ne samo velike promjene u odnosu snaga na političkoj sceni koja se desila već, što je još i važnije, nepovratni iskorak crnogorskog društva ka suštinskom pluralizmu.
Milena PEROVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
OKO NAS4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice