Povežite se sa nama

DRUŠTVO

JOVAN VUKOTIĆ U SPUŽU: Smrt, optužbe i klevete

Objavljeno prije

na

Pokušaj ubistva Radonjića i Stupara jedino je za šta Vukotić može biti krivično gonjen, i pored višegodišnjih prozivki i tvrdnji da je jedan od čelnih ljudi škaljarskog klana

Kotoranin Jovan Vukotić, koji važi za jednog od vođa škaljarskog klana od 8.februara kad je iz Srbije izručen crnogorskim nadležnim organima, nalazi se iza spuških bedema. Njegova ekstradicija obavljena je u najvećoj tajnosti. Srbijanski specijalci su ga helikopterom prebacili na teritoriju Crne Gore, a lokacija na koju će sletjeti držala se u tajnosti. Nalik na scene iz krimi filmova pripadnici Posebne jedinice policije koji su preuzeli Vukotića napravili su i lažni eskort, kako se ne bi znalo koji njihov tim sprovodi Kotoranina. Na saslušanje je doveden sa fantomkom i pancirom, a sve vrijeme zgradu Višeg tužilaštva, a potom i suda, obezbjeđivali su specijalci sa dugim cijevima.

Vukotić je pred tužiteljkom Majom Jovanović, negirao ono zbog čega je izručen crnogorskim pravosudnim organima. Više državno tužilaštvo sumnjiči Vukotića da je sa nedavno ubijenim Igorom Dedovićem i Milićem Minjom Šakovićem, 27. marta 2016. godine, oko 20.30 časova u naselju Rakite u Kotoru, po prethodnom dogovoru i zajedno, sa umišljajem, pokušali da ubiju Vojina Stupara i Miloša Radonjića, članove suprostavljene kriminalne grupe „kavčana“.

“Iz vozila je izašao okrivljeni Jovan Vukotić i iz pištolja marke ‘škorpion’ sa prigušivačem…ispalio više hitaca u pavcu oštećenog Radonjić Miloša, koji se nalazio na mjestu suvozača u vozilu marke ‘citoren C3’, nakon čega su, u trenutku kada su oštećeni Miloš Radonjić i Vojin Stupar izašli iz vozila i krenuli da bježe, iz vozila izašli i okrivljeni Dedović Igor i Šaković Milić, koji su držali pištolje NN marke, kalibra 7,65… nakon čega su sva trojica ispalili više projektila u pravcu oštećenih”, piše u naredbi o sprovođenju istrage.

Pojašnjeno je da je jedan projektil pogodio Stupara, nanoseći mu teške tjelesne povrede.U obrazloženju tog tužilačkog akta, tužiteljka Maja Jovanović napisala je da trojicu škaljaraca sumnjiči na osnovu zapisnika Uprave policije i zapisnika o saslušanju Stupara i Radonjića.

“Iz saglasnih iskaza svjedoka oštećenih Vojina Stupara i Miloša Radonjića, proizlazi da su se njih dvojica nalazili u vozilu marke ‘citroen C3’ kada su im okrivljeni, koje poznaju, vozilom marke ‘BMW’ kojim je upravljao okrivljeni Dedović, a na mjestu suvozača se nalazio okrivljeni Šaković Milić, dok se na zadnjem sjedištu nalazio okrivljeni Vukotić Jovan, prepriječili put”, piše u obrazloženju.

Vukotićevo negiranje krivice, tvrdnje njegovog advokata da je pritvor neosnovan, kao i činjenica da se osumnjičeni Šaković u ovom slučaju brani sa slobode nijesu ubijedile Sud da vođi škaljaraca ne odredi pritvor. Za početak, do 30 dana.

U sudskom rješenju izraženo je uvjerenje da bi Vukotić mogao pobjeći ukoliko se bude branio sa slobode, obrazlažući takav stav činjenicom da je ilegalno boravio u Turskoj i Sjevernoj Makedoniji. Sumnjaju i da postoji opravdana opasnost da će ostankom na slobodi nastaviti sa vršenjem krivičnih djela.

Vukotić je javno odgovorio na optužbe, pismom iz srpskog zatvora, nakon što je policija osumnjičila trojac iz škaljarskog klana za pokušaj ubistva dvojice kavčana. Ponovo je za navodna podmetanja optužio “otpad i talog koji se krije iza svojih legitimacija”, ističući da korumpirani policajci tim optužbama pokušavaju popraviti svoju zaprljanu karijeru i produžiti joj rok trajanja.

“O njihovim karijerama govore imovinski kartoni, nepokretna i pokretna imovina, skriveni novac i povezanost sa kriminalnim klanovima kojima su odavno na platnom spisku. Ja sam pogrešna aukcija za licitiranje njihovih imena. To je posao države da otkrije. Želim da javnosti približim spise predmeta i pravu istinu, a to je da se ova bombastična optužba sada, poslije tri godine, zasniva na lažnim izjavama te dvojice, kako ih oni nazivaju, pripadnika ‘kavačkog klana’, koji su u bjekstvu zbog optužbi za zločinačko udruživanje. Kad kažem lažnim, to s ponosom govorim i sa svom ličnom odgovornošću, jer su ih dali nakon nagovora svojih šefova i njihovih saradnika iz policije mjesecima kasnije, nakon što su u policiji i tužilaštvu dali skroz drugačije izjave i naveli šta se zapravo desilo te 2016. godine”, piše u Vukotićevom pismu dostavljenom medijima.

Nakon izručenja Vukotić je tri dana bio sam u sobi. Zbog navodne ugrožene bezbjednosti zatvorski policajci čuvali su ga danonoćno. Kasnije je ćeliju počeo da dijeli sa Edmondom Mustafom, višestruko osuđivanim pripadnikom jednog od barskih kriminalnih klanova.

Pokušaj ubistva Radonjića i Stupara jedino je za šta Vukotić može biti krivično gonjen, i pored višegodišnjih prozivki i tvrdnji da je jedan od čelnih ljudi škaljarskog klana. Tako je odlučilo srpsko pravosuđe kada je odobrilo njegovo izručenje samo za ovo djelo i bez njihove saglasnosti crnogorski istražitelji neće moći da Vukotića gone za neko drugo djelo.

A taj pokušaj ubistva iz 2016. godine nije jedino djelo za koje se crnogorski istražitelji sumnjiče Vukotića. Uprava policije u martu prošle godine je saopštila da ga sumnjiče da je 23. maja 2016. pokušao da ubije Tamaru Zvicer, suprugu jednog od navodnih vođa konkurentskog klana iz Kotora. Ona nije ranjena u pucnjavi nakon koje je javno optužila Vukotića da je u prisustvu svog sada pokojnog oca pucao u njenom pravcu. Vukotić je to demantovao, tvrdeći da se tog dana nalazio u Sloveniji. Njegov otac Veselin Vukotić ubijen je 20. aprila u Kotoru. Policija nije rasvijetlila to ubistvo.

Pored ovog, on je 2016. godine u Crnoj Gori osuđen na tri mjeseca zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja. Suđeno mu je i presuđeno nakon što je policija pretresom njegovog automobila u aprilu 2013. pronašla okvir od pištolja i 10 metaka.

Jedan od navodnih šefova škaljarskog klana, u Beogradu je odležao kaznu od 15 mjeseci zatvora zbog falsifikovanja isprava. Uhapšen je 10. septembra 2018. godine u turskom ljetovalištu Antalija sa falsifikovanim makedonskim pasošem na ime Georgije Andonov i sjutradan je deportovan u Srbiju gdje mu je suđeno i presuđeno zbog ovog djela. Nakon izdržane kazne izručen je u Crnu Goru.

 

Vukotića već pokušali da ubiju

I pored toga što je se zbog mogeće ugroženosti u spuškom zatvoru nalazi pod pojačanim mjerama, slučaj iz Beograda jasno pokazuje da lovci na njegovu glavu ne prestaju da traže ačin na koji bi mu naudili.

Podsejtimo, sredinom decembra u Beogradu je uhapšena četvoročlana grupa koja je, kako se sumnja, natrijum-cijanidom pokušala da ga otruje. Policija je tada od njih oduzela četiri ručno pravljena pištolja, četiri prsluka sa lažnim oznakama Uprave kriminalističke policije, kačkete sa istim oznakama i policijsku značku ukradenu 2006. godine.

Srbijanski mediji objavili su da je vještačenjem utvrđeno da je četvorka namjeravala da cijanidom otruje hranu koja se Vukotiću svakodnevno dostavljala van zatvora. Navodno, oni su obučeni u policijske uniforme, presreli osobu blisku Vukotiću koja mu je svakodnevno donosila ručak iz jednog restorana, ali je ta osoba Kotoraninu tada nosila garderobu.

Predstavili su se kao policajci i zatražili da rutinski prekontrolišu šta nosi u kesama. Međutim, Vukotićevom kurir to je bilo sumnjivo i sve je odmah prijavljeno. Nakon njihovog hapšenja Vukotiću, koji se nalazi u ekstradicionom pritvoru, pojačano je obezbjeđenje. On je u ovom slučaju saslušan kao oštećeni.

 

Čitulje osvete

„Ova živa polovina mene Ti poručuje da mirno spavaš i budeš ponosan. Ja živim za ono zašto bi ti živio da si na mom mjestu, kume. Tvoj odlazak nam daje još veću snagu da ne posustajemo…“ piše u oproštajnom pomenu koji je ubijenom Igoru Dedoviću dao njegov kum Jovan Vukotić. To je, dodaje naš sagovornik, još jedan u nizu dokaza da ovaj klan i ako obezglavljen likvidacijom Dedovića i Stevana Stamatovića, nije prestao da postoji, ali ujedno budi nemir među kavčanima. I ranije su se Jovanove oproštajne čitulje mogle protumačiti kao direktna prijetnja. U aprilu prošle godine kada je i dalje nepoznata osoba ubila njegovog oca Veselina Vukotića posebnu pažnu privukla je Jovanova poruka kojom poručuje da će sačuvati obraz ali i da zna šta mu je činjeti.

“Ponestalo mi je reči, Nismo stigli da se oprostimo pred tvoj večni odlazak na junačko Čevo. Tvoja smrt je danas probudila ono što sam zadnjih godina umirivao u sebi. Svako zna što mu je činiti! Obraz ćemo sačuvati kako si nas učio celog života, a život je prolazan. Neka ti je večna slava i hvala“, piše u čitulji kojom se Jovan oprostio od ubijenog roditelja.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo