Političke strukture Zapadnog Balkana – s iznimkom Sjeverne Makedonije, govore o evroatlantskim integracijama a sve čine da do toga nikada ne dođe. Istini za volju, krivi su i činovnici evroatlantskih institucija koji umjesto da sprovode temeljna načela na kojima leže zemlje iz kojih potiču, trguju s demokratskim vrijednostima i stvaraju sustav stabilokratije. To odgovora onima koji su Zapadni Balkan doveli u situaciju u kojoj se nalazi
MONITOR: Vaša stranka SPD, poslije više godina, u prilici je da bude okosnica nove vlasti, a prethodnih 12 godina bila je u koaliciji sa CDU/CSU. Poslanik u Bundestagu ste od 2005. godine. Kako ocjenjujete sve te godine koje su socijaldemokrate provele pod nacionalnim vođstvom Angele Merkel?
JURATOVIĆ: Dvanaest godina velike koalicije pod kancelarkom Angelom Merkel, koja je se morala držati koalicijskog sporazuma i time ostavila utisak da je socijaldemokratizirala kršćanske demokrate koji su konzervativni, je na kraju dovelo do toga da je kršćansko-demokratska unija poslije nje izgubila svako povjerenje da može voditi Njemačku, koja je na putu u jedno novo društvo kako u Njemačkoj tako i u cjelokupnoj Europi.
Biračko tijelo Njemačke je shvatilo da je upravo zahvaljujući Socijaldemokratskoj partiji Njemačke u koaliciji, i prije svega ministrima iz reda socijaldemokrata kao sto je to Olaf Šolc koji je u financijskoj krizi 2008-2009. godine kao ministar za rad i socijalnu skrb spasio privredu Njemačke, pa sve do zadnje krize gdje je kao ministar za financije i vicekancelar savršeno preveo njemačko društvo kroz epidemiološku krizu u Njemačkoj. Dakle gospođa Merkel je bila samo kapetan na palubi dok su socijaldemokrati sve ovo vrijeme gledali da mašine njemačkog broda savršeno rade.
MONITOR: Iako je moguće da Merkelova na mjestu kancelarke uđe i u 2022. godinu, da li je na vidiku nova vlada i novi kancelar/kancelarka? Koliko je izvjesno da više neće biti saveza socijaldemokrata i konzervativaca?
JURATOVIĆ: Angela Merkel je prije četiri godine donijela odluku da je to njen zadnji mandat i time barem na njemačkoj političkoj sceni je to odluka od koje nema više povratka. A sto se tiče koalicije sa konzervativnima, ona je za sada nemoguća jer javno mijenje tu koaliciju ne želi. Javnost želi, gotovo dvotrećinskom većinom, Olafa Šolca za kancelara i koaliciju od tri pobjedničke stranke – socijaldemokrati, zeleni i liberali, takozvanu „semofor koaliciju“.
MONITOR: Očekuje se da pobjeda Olafa Šolca, koji je predvodio SPD, i odličan rezultat Zelenih Analene Berbok dovedu i do „ozelenjavanja“ njemačke spoljne politike. Ovdje, na Zapadnom Balkanu, postoje očekivanja građanskih partija i liberalne javnosti, da će nova njemačka vlada insistirati na socijal-liberalnim vrijednostima i u svojoj politici prema ovom dijelu Evrope?
JURATOVIĆ: U svakom slučaju će se Njemačka držati ciljeva koji su postavljeni odlukom Pariškog sporazuma, odnosno upravo sada se učvršćuju kroz samit u Glazgovu. To znači, da je Njemačka pod vođstvom Olafa Šolca zadala zadatak da će svoju privredu orijentirati prema tim klimatološkim ciljevima i s time sprovesti transformaciju privrede te digitalizaciju, a sveukupno će promijeniti i cjelokupno društvo. Za razliku od zelenih koji s pravom stišću pedalu za gas a liberali na kočnicu, socijaldemokrati će upravljati sustavom po pravilu „postignuti ekološke ciljeve sa socijalnom odgovornošću“. Dakle, na tom principu će se Njemačka kao najveća ekonomska sila Europe, zalagati da i Europa može te ciljeve pratiti jer smo svjesni da je sigurna budućnost Njemačke usko vezana zu sigurnu budućnost Europe. Ta će se politika odraziti i na buduća kretanja na Zapadnom Balkanu koji navodno želi biti član EU.
MONITOR: Član ste Odbora za spoljne poslove u Bundestagu. Kako ocjenjujete sadašnju političku i društvenu dinamiku na Zapadnom Balkanu?
JURATOVIĆ: Na Zapadnom Balkanu po pitanju demokratizacije društva a posebno funkcionalnosti državnih institucija, situacija je poražavajuća. Svima je jasno da političke strukture Zapadnog Balanka – s iznimkom Sjeverne Makedonije – govore o euroatlantskim integracijama, a sve čine da do toga nikada ne dođe. Istini za volju, nisu samo krive političke elite Zapadnog Balkana već i činovnici euroatlantskih institucija, koji umjesto da sprovode temeljna načela na kojima počivaju zemlje iz kojih potječu, oni trguju s demokratskim vrijednostima i stvaraju sustav stabilokracije. To odgovora upravo onima koji su Zapadni Balkan doveli u situaciju u kojoj se nalazi.
MONITOR: Ovih dana je u Savjetu bezbjednosti UN spriječeno izlaganje Visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita. U njemu je dominantna velika zabrinutost za mir. Kako gledate na sadašnju poziciju Šmita i na stanje koje je izazvala blokada državnih institucija na inicijativu Milorada Dodika?
JURATOVIĆ: Upravo je to dokaz za stanje koje sam opisao u prethodnom odgovoru. Međunarodna zajednica previše daje značaja pojedinim političkim figurama i samozvanim vođama nacionalnog spasa – a koji su uglavnom politički kriminalci s kojima predstavnici demokratskih zemalja ne bi smjeli upuštati se u trgovinu demokratskim vrijednostima. Dodik je samo patuljak i marioneta Rusa, kojeg koriste za priču oko podjele BIH. Kako bi zabavljali Ameriku dok se svjetska politika odvija u drugim ozbiljnim globalnim sferama. Nitko ne želi podjelu BIH u obliku Berlinskog zida a najmanje bi to trebalo biti u interesu Srba, Bošnjaka, Hrvata te ostalih u BIH, jer oni već decenijama plaćaju tu zabavu.
MONITOR: Rođeni ste i djetinjstvo proveli u Hrvatskoj. Već izvjesno vrijeme hrvatski predsjednik iz SDP-a Zoran Milanović, daje neobične izjave za jednog socijaldemokratu, kada je reč o odnosima prema zemljama Zapadnog Balkana, posebno prema BiH. Da li je riječ o nastavku politike Franje Tuđmana, kako to tvrdi Ivo Komšić?
JURATOVIĆ: Ponašanje i politiku Zorana Milanovića očigledno ne razumije ni Zoran Milanović sam. Uz dužno poštovanje da se radi o predsjedniku jedne regionalne velesile, on za sve što govori uglavnom nema nikakve ovlasti, već koristi tu retoriku za svoj slijedeći mandat. To je zloupotreba biračkog tijela kroz dizanje tenzija i emocija. Te podjele samo štete građanima Republike Hrvatske a i BIH. Prije svega onima hrvatskog podrijetla.
MONITOR: Svoju društvenu aktivnost ste započeli u metalskom sindikatu. Jedno vrijeme ste se bavili i povezivanjem njemačkih sa sindikatima iz našeg regiona. Dugogodišnji je utisak o nerazvijenosti i slabom uticaju sindikata u zemljama tranzicije. Kakva su Vaša iskustva?
JURATOVIĆ: Ekonomski uspjeh svake zemlje ovisi i o zadovoljnom radništvu, zato treba socijalna sigurnost, dobro obrazovanje i, time, dobra primanja za rad. Dakle ekonomski uspjeh Njemačke je između ostalog izgrađen na temeljima tripartitnog odnosa: udruge poslodavaca, sindikata i politike. Drugim riječima, ako se interesi poslodavaca i radnika stave i u zakonske okvire za koje je odgovorna politika, onda se gradi mir, stabilnost i prosperitet privrede. Do te svijesti na Zapadnom Balkanu se dijelom došlo, ali nikada nije u praksu sprovedeno.
MONITOR: Zalažete se za proširenje EU i na Zapadni Balkan. Smatrate da samo solidarno ujedinjena EU može da igra značajnu ulogu u svijetu. Kako to postići?
JURATOVIĆ: Njemačka s 83 milijuna stanovnika je brojčano najveća i privredno najjača članica EU, pa ipak je svjesna činjenice – kao četvrta ekonomska svjetska sila, da je samo patuljak pred Kinom, Amerikom, Rusijom. Zemlje koje sam nabrojao žele rješavati globalne izazove s pozicije moći, a to znači da nam ništa drugo ne preostaje nego stvoriti institucionalno jaku EU, koja će moći na istoj razini očiju s globalnim svjetskim silama tražiti rješenja za sigurnu budućnost.
Nazalost, prije svega zbog ponašanja takozvanih Višegradskih država koje ne žele institucionalno jaku EU i ne drže do demokratskih temelja EU već su samo zainteresirani za ekonomski i financijski profit, EU je preslaba. Zato se osobno zalažem za Sjedinjene države Europe, koje bi institucionalno ojačale, i na taj način se mogle suočiti sa globalnim izazovima. Meni je jasno da je to nemoguće sa 27 članica ali je moguće da se sa par zemalja krene naprijed, dok bi se ostale, jedna za drugom, pridruživale. Na kraju krajeva, i Europska unija nije počela od 27 već od 12 članica.
Crnoj Gori treba vlada nacionalnog jedinstva
MONITOR: I Crna Gora je Vaša „sfera“. Kako ocjenjujete domete nove vlasti, vladu premijera Zdravka Krivokapića?
JURATOVIĆ: Gospodin Zdravko Krivokapić očigledno nema samo problem s Milom Đukanovićem već i sa svojim partnerima. On je sebi dozvolio da se Vlada instrumentalizira za podjele društva, što Milu Đukanoviću ide u prilog. Političke strukture i sam konstrukt crnogorske vlade, koji je postao ovisan o vjerskim zajednicama, je osuđen na propast. Nažalost, i za Crnu Goru postoji opasnost koja nije zaobišla niti jednu državu bivše Jugoslavije. Crna Gora treba hitno vladu nacionalnog jedinstva ako želi spriječiti građanski rat, koji joj stoji pred vratima. Očigledno je da Srbija traži novi obračun na tlu bivše Jugoslavije, koji će ih nažalost odvesti u katarzu koju je doživjela Hitlerova Njemačka.
Nastasja RADOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice