Povežite se sa nama

DRUŠTVO

JOŠ JEDAN OPOZICIONI KRAJ: Čeka se početak

Objavljeno prije

na

Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić objavio je prije dva dana kako ga osjećaj javne odgovornosti obavezuje da preispita politički status u Demokratskom frontu. Protumačeno je kao Lekićeva najava odlaska iz tog saveza.

Tačno u vrijeme zaključenja ovog broja Monitora biće održana sjednica predsjedništva Fronta. Njegovi članovi su, pored Lekića. Andrija Mandić, predsjednik Nove, Nebojša Medojević, Goran Danilović, Branko Radulović, Milan Knežević i Vladislav Bojović. Mali su izgledi, smatraju upućeni, da bi taj sastanak mogao nešto promijeniti.

U razgovoru za agenciju MINA Miodrag Lekić je detaljno govorio o trenutnoj situaciji u najjačoj opozicionoj grupaciji u Crnoj Gori.

Kazao je da mu je iskreno žao, zbog velikog broja pristalica tog saveza, što su njegovi pokušaji ,,osmišljenog i koordiniranog daljeg političkog djelovanja DF-a” naišli na otpor, često u prikrivenim formama i uz izgovor da Frontu prijeti centralizacija.

Prema njegovoj ocjeni, razlike među funkcionerima Fronta oko prelazne vlade, protesta ili vlade u sjenci samo su pojavni oblici suštinskog pitanja – da li ići dalje koordiniranom, osmišljenom politikom, sa elementarnom disciplinom, što sve zajedno ozbiljno javno promoviše DF, ili ići sa parcijalnim nastupima pojedinaca i partija bez osjećaja za cjelinu pa i za javnu reputaciju ukupne koalicije. Napomenuo je da je o vladi u sjenci informisan iz medija.

,,Sve češću praksu partijsko pojedinačnih nastupa i saopštenja, čije sadržaje nerijetko i ne dijelim, treba da prati srazmjeni princip pojedinačne odgovornosti, a ne pokrivanje DF-om jer se u tom slučaju ugrožava racionalna funkcionalnost i smisao koalicije pa i moje ostajanje na njenom čelu”, kazao je Lekić.

Najavio je da će u svakom slučaju, na Predsjedništvu DF raspraviti to važno i, kako je kazao, prelomno pitanje, tretirajući sve opcije legitimnim.

,,Pritom u bilo kojoj daljoj formi opozicionog djelovanja treba da ostanemo saveznici u borbi za konstitusanje demokratske, pravne, dekriminalizovane crnogorske države”, rekao je Lekić. Djelovanje partija u koaliciji ostaje legitimno i svakoj pojedinačno u Frontu ili van tog saveza, kaže, želi uspjeh u daljem političkom dijelovanju.

Lekićev izbor ne može se smatrati iznenađenjem. ,,Front će biti ili funkcionalan ili ga neće biti sa mnom”, kazao je u različitim verzijama više puta tokom posljednjih mjeseci. Neuporedivo je čudnije što su zamukli njegovi saradnici. Ni riječi na Facebooku, ni slova na Twitteru.

Hoće li opstati i u šta će se pretvoriti Front bez Miodraga Lekića, kako bi mogao izgledati ,,labaviji savez” njegovih konstituenata i kako će se presložiti crnogorska opoziciona scena u ovom trenutku, teško je čak i nagađati. Dok se snuju priče o budućoj saradanji građanskog dijela Demokratskog fronta sa Građanskim pokretom URA koji predvodi Žarko Rakčević i partijom Alekse Bećića koja će uskoro biti formirana, nije lako ni pobrojati koliko još političkih subjekata na crnogorskoj političkoj sceni postoji. Nedavno je formirana Radnička partija na čelu sa Jankom Vučinićem, često se pomalo zaboravlja Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Predraga Bulatovića… Iako u krhotinama, SNP nije partija koja se možđe tek tako zaboraviti.

Otvoreno je, prema nekim izvorima, i pitanje koji procesi očekuju Novu srpsku demokratiju. Stavovi zamjenika predsjednika te partije Gorana Danilovića već mjesecima izgledaju bliže onima koje zastupa Miodrag Lekić nego stavovima predsjednika Nove Andrije Mandića. Važna sjednica vrha te partija očekuje se, prema nekim najavama, već u petak.

Uprkos tome što je zapao ovako malu zemlju, impresivan broj političkih subjekata sam po sebi ne znači da oni ne mogu pronaći neki novi način saradnje. Fakat da Demokratski front nije uspio da pronađe način da se razvije, nego je prevashodno ostao skup patrija koje su ga konstituisale, nekoj budućoj asocijaciji može da posluži za primjer – kako ne treba.

Direktor Centra za političku edukaciju Dragiša Janjušević ocijenio je u izjavi za MINU da bi ,,pasiviziranje Lekića bilo veliki udarac za „ionako izranjavanu i usitnjenu opoziciju”. Prema njegovim riječima, politički kredibilitet i rejting koji ima Lekić odavno nije imao nijedan opozicioni lider.

Naravno uz one za koje je Lekić ,,pravi gospodin”, postoje i oni kojima je previše ,,mek”, ,,mlak” i ,,salonski”. O ukusima se, što da ne, može raspravljati, ali se činjenice moraju poštovati. Među njima je možda najvažnija da je, nesumnjivo, opozicionu scenu uozbiljio.

Vijest da je formiran Demokratski front objavljena je u julu 2012.

Poslanici Nove i Pokreta za promjene, na osnovu odluka predsjedništava dviju partija, sa Lekićem su potpisali sporazum prema kojem je on izabran za predsjednika DF-a.

Na izborima u oktobru 2012. samo dva i po mjeseca kasnije, Demokratski front je osvojio 20 poslaničkih mjesta. Partije koje su bile okosnica formiranja Fronta, Nova srpska demokratija i Pokret za promjene, na prethodnim izborima 2009. dobile su osam, odnosno pet mandata. Ukupno 13, s tim da je Nova za dva mjesta napredovala, a PZP izgubio šest mandata u odnosu na izbore održane 2006.

Samo dva puta od uvođenja višestranačkog sistema koalicije okupljene oko DPS-a Mila Đukanovića na izborima nijesu osvojile apsolutnu vlast: 2002 i 2012. Broj osvojenih mandata nije jedino što je Front donio Crnoj Gori već se, gotovo sa jednakim uvažavanjem mora govoriti o važnosti te organizacije za konsolidovanje odnosa između Srba i Crnogoraca, kao i za civilizovaniju borbu za zaštitu interesa Srba u Crnoj Gori.

Na predsjedničkim izborima 7. aprila 2013. Miodrag Lekić je osvojio 154,289 glasova, odnosno 48.8 odsto. Samo 7.651 glasa više imao je Filip Vujanović, uz svu krađu. „On je na predsjedničkim izborima ušao u biračko tijelo Demokratske partije socijalista, što nije pošlo za rukom nikome do sada”, ocijenio je Dragiša Janjušević.

Najavljujući odlazak iz Demokratskog fronta Miodrag Lekić je poručio da će uvijek biti spreman da da doprinos ,,integrativnim formama djelovanja ukupne, pritom prave i potvrđene opozicije”, te da će nastaviti borbu protiv režima Mila Đukanovića. ,,Režima koji je zajedno sa klijentelističkim grupama i službama oko sebe uzurpirao i zarobio državne institucije, ekonomski upropastio zemlju, podijelio narod i kriminalizovao crnogorsko društvo”.

U takvoj zemlji nije lako biti opozicija. Ali, ko god je spreman da izađe pred građane i traži njihov glas dužan je da pronađe način kako da se organizuje i radi u njihovom interesu. Kako mu glava zna.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo