O reformi državne uprave priča se duže od decenije. Strategija i akcionih planova nije falilo, ozbiljne promjene nijesu zabilježene. I dalje je, prema ocjenama Evropske komisije, glomazna, visoko politizovana i ima ograničene kapacitete.
Od 2002. do 2009. imali smo Strategiju, od jula 2010. do 2014. -Agendu reforme državne uprave.
„Modernizacija i reforma znače organizovano uvođenje evropskih standarda i promjena koje sistemski, trajno, podižu nivo efikasnosti, efektivnosti i zakonitosti u radu uprave”, najavljivao je premijer Milo Đukanović kad je Strategija usvajana.
Agenda reforme javne uprave Aurum istim stvarima bavila se nekoliko godina kasnije. Svetozar Marović, tada potpredsjednik vlade, najavljivao je 2009. ,,giljotinu propisa”. Kazao je da će ukidanje ,,suvišnih” zakona i propisa potrajati između 12 i 15 mjeseci. Iako je uredno najavio da će nakon toga biti sagledani efekti projekta – ništa slično nijesmo vidjeli.
Skoro tri godine su prošle otkako je vlada napravila Strategiju i Akcioni plan za reformu javne uprave do 2016. Iz Vlade je 2011. najavljeno da će se smanjiti broj zaposlenih u državnoj upravi, javnim službama i ustanovama.
U dokumentima Svjetske banke u to vrijeme je zabilježeno, na primjer, da, kako bi ispunila sve uslove za izgradnju skladišta, građevinska kompanija u moldavskom gradu Baltiju treba da potroši 1852 američka dolara ili 110 odsto prihoda po stanovniku te države. U Podgorici, taj trošak bi bio 140 000 dolara ili 2132 odsto od prihoda po stanovniku Crne Gore.
Vlada opet ima Plan. ,,Vlada planira da u narednom periodu, kroz reorganizaciju javnog sektora, odnosno dalje strukturne i organizacione reforme, doprinese povećanju efikasnosti javne uprave i uspostavljanju modernog i efikasnog aparata koji će na najbolji način servisirati potrebe građana Crne Gore”, kazala je, predstavljajući Plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora, državna sekretarka u MUP-u mr Jadranka Vojinović.
Naredne tri godine Vlada će, kako je najavljeno, smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi za oko 6.000 ljudi i po tom osnovu u državnoj kasi uštedjeti oko 64 miliona eura. Bez posla u državnoj službi ostaće najviše ljudi u policiji, zdravstvu i školstvu.
,,U javnom sektoru ima oko 60.000 zaposlenih, a plan je da se do 2017. godine taj broj smanji za deset odsto”, objasnio je Veselin Vučković, generalni direktor za državnu upravu.
Najavljeno je da će ministarstva do kraja 2014. morati da odluče koliko zaposlenih će ostati bez posla. Smanjenje zaposlenih odnosi se i na opštine, ali i državna preduzeća.
,,Plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora je, konačno, objavljen, 28. novembra 2013. godine, gotovo pet mjeseci nakon što je usvojen u julu, i više od godinu i po od kada je usvojen nacrt ovog važnog dokumenta za reformu javne uprave. U Planu se ne navode analize koje su morale prethoditi projekcijama i konkretnim ciframa broja zaposlenih koji će napustiti javni sektor, pa je nejasno na koji način je, u metodološkom smislu, ovaj dokument nastao”, ocjenjuje u izjavi za Monitor Jovana Marović, koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa.
Ozbiljna i uporna upozorenja iz Evrope da Crna Gora mora reformisati javnu upravu zasad su dala barem jedan rezultat: iz objavljenih dokumenata, iako razni podaci u njemu fale, konačno se zvanično može vidjeti koliki broj ljudi živi od državnog budžeta – 58.766.
Broj zaposlenih u ukupnom javnom sektoru čini 35,2 odsto ukupne registrovane zaposlenosti u Crnoj Gori. Ukupni izdaci za zarade u sektoru opšte vlade su za 1,7 odsto viši u odnosu na prosjek Evropske unije i dostigli su 12,5 procenata BDP-a. Ukupna izdvajanja za zarade u javnom sektoru, uključujući i preduzeća u državnom vlasništvu, dostižu približno 17 odsto BDP-a.
Po broju zaposlenih u opštoj vladi Crna Gora se baškari među najbogatijim državama u Evropskoj uniji. Norveška, Danska, Švedska, pa Crna Gora. Njemačka je, na primjer, na 25. mjestu.
U odnosu na prosjek Evropske unije potrošnja na zarade u opštoj vladi u Crnoj Gori je viša za približno 1,7 procentnih poena BDP-a. Usput, menadžeri koje plaća država za preko 20 odsto su bolje plaćeni od onih u privatnom sektoru.
Prije tri godine bili smo među zemljama sa najviše policajaca na svijetu – 808 na sto hiljada stanovnika. Evropski prosjek je – 300. U međuvremenu, broj policajaca je smanjen, sada je predviđeno smanjenje broja zaposlenih u Upravi policije za 463 službenika. U prosvjeti je vlada uočila 1.332 prekobrojna među 13.669 zaposlenih. U zdravstvenim ustanovama: 751 od 7.684.
Pored obračuna sa čistačicama koje će dotući ,,outsoursing”, to jest angažovanje spoljnih servisa, vladin plan naširoko razrađuje privatno javna partnerstva. Smatraju da je to dobar način da se umanje troškovi države za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, smještaj učenika i studenata, smještaj starijih osoba i slično. Spas u privatno javnom partnerstvu Vlada vidi i kada je riječ o zdravstvu, obrazovanju, upravljanju vodom i objektima za vodu za piće, putevima, željeznicom… Koliko će da košta – ne zna se. Privatno javna partnerstva u Crnoj Gori nemaju institucionalni okvir u kom funkcionišu i dosad su često išla na štetu, a ne u korist građana.
U Institutu alternativa smatraju problematičnim što Plan ne sadrži informacije koje se odnose na nova zapošljavanja i jačanje administrativnih kapaciteta državnih organa što je, takođe, jedan od važnih preduslova za reformu javnog sektora.
,,Moglo bi se reći da Plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora pruža jasnu sliku percepcije izvršne vlasti o višku zaposlenih i potrebi njihovog postepenog smanjivanja. Međutim, utisak je da Plan ne precizira jasne korake i aktivnosti u pravcu same reorganizacije javnog sektora, pa je ovo više plan smanjenja broja zaposlenih i povezanih troškova”, kaže Jovana Marović.
Ona naglašava da je posebno važno da se sprovođenje ovog plana ne odrazi na kvalitet usluga koje građanima pruža javni sektor, a naročito da smanjenje broja zaposlenih ne pogodi kvalitet usluga u sektoru obrazovanja i zdravstva.
Naravno, kada je riječ o otpuštanjima i zapošljavanjima nezaobilazno je pitanje političkog uticaja. Fakat da javne službe vrve od zaposlenih u akcijama ,,jedan zaposleni četiri glasa”, u direktnoj je suprotnosti sa ciljevima kao što je jačanje administrativnih kapaciteta.
,,Afere kojima smo, gotovo po pravilu, svjedoci prije održavanja gotovo svih izbora u Crnoj Gori, o kojima se precizno govori i u Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore u 2013. godinu (afere Snimak i ,,kovertirane ostavke”), na neki način ,,bacaju sjenku” na izvjesni napredak koji je postignut primjenom Zakona o državnim službenicima i namještenicima kada je riječ o unapređenju transparentnosti procedura zapošljavanja” ukazuje Jovana Marović. ,,Izvjesno je da bez otklona od dosadašnjih ustaljenih procedura zapošljavanja, zainteresovane strane, javnost, pa u krajnjem ni kandidati koji se prijavljuju na konkurse za rad u organima javne uprave, ne mogu promijeniti percepciju o ‘politizovanoj upravi'”.
Po svemu sudeći, može se očekivati da će, pod firmom smanjenja izdataka u javnom sektoru, država ,,servisirati” sve manje potreba građana. Ako vrtići mogu biti privatni, što ne bi mogle i škole. Znajući šta je dosad uradila ova vlast, zloslutno zvuči kad u planu za reformu javne uprave govore o stomatologiji, oftalmologiji i pedijatriji. Bilo bi glupo misliti da će voda, nakon što se iz državne firme preseli u privatno javno partnerstvo, koštati isto kao sada.
Svaki dosadašnji plan za reformu državne uprave bio je tek papir. Malo je nade da će ovoga puta biti drugačije prosto zato što bi, ukidajući nesposobne državne službe, ova vlast ukinula samu sebe.
Miloš BAKIĆ