Povežite se sa nama

Izdvojeno

 JELENA PEROVIĆ, DIREKTORICA ASK-A U AKCIJI: Suspenzija za sve članove sindikata

Objavljeno prije

na

Sindikalna organizacija ASK-a od osnivanja trpi pritiske i mobing od strane direktorice Jelene Perović, tvrde sindikalci. Činjenice kažu da je protiv predsjednika sindikata odmah nakon osnivanja pokrenut disiplinski postupak, a zatim je i suspendovan. Disicplinske postupke i suspenziju zatim su iskusili i ostali članovi sindikata

 

Protiv svih članova Sindikata Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) 8. novembra prošle godine pokrenut je disciplinski postupak. Predsjednik sindikata Dušan Drakić i 12 članova Sindikalne organizacije ASK-a terete se da su izjavili ,,da neće dozvoliti da neko radi ličnih interesa i zarad zaštite svojih nečasnih prijatelja iz prošlih vremena degradira i uništi ovaj važan državni organ”, te da ,,će istrajati u borbi protiv nezasite direktorice i njenih satelita”…

Ovo u stvari nijesu izjavili članovi Sindikata ASK-a već, kako se navodi i u odluci o pokretanju disciplinskog postupka, Nenad Rakočević, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa, čiji je dio Sindikat ASK-a. U dokumentu, u koji je Monitor imao uvid, dalje se navodi da su članovi sindikata posredstvom Rakočevića riječi koje su tretirane kao njihove – ,,kojim radnjama su iskazali nedolično i uvredljivo ponašanje prema direktorici Agencije za spječavanjje korupcije i netrpeljivost prema njoj”. Odluku o pokretanju disciplinskih postupaka potpisala je direktorica Jelena Perović.

,,Početkom novembra uručeni su disciplinski postupci svim članovima Sindikata (13 članova) za težu povredu službene dužnosti, iz potpuno netačnih i iskonstruisanih razloga – saopštenja lica koje nije zaposleno u Agenciji. Tako je protiv članova Sindikata pokrenuto ukupno 17 disciplinskih postupaka”, kaže za Monitor predsjednik Sindikata ASK-a Dušan Drakić.

Sukob direktorice Perović i sindikalaca počinje otkako je u ovoj instituciji osnovan sindikat – 16. juna 2023.

,,Direktor Agenciji za sprječavanje korupcije, korišteći službeni položaj pokušava da spriječi i kontinuirano ometa sindikalno organizovanje i djelovanje sindikalne organizacije Agencije u dužem vremenskom periodu, odnosno od dana formiranja, kroz razne vidove diskriminacije, prijetnje i mobing prema zaposlenima”, tvrdi Drakić.

Ni mjesec dana od osnivanja sindikata, početkom jula, protiv Drakića pokrenut je prvi u nizu disciplinskih postupaka. On je bio načelnik Odsjeka za sprovođenje mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja. A kao zviždač, Drakić je progovorio o brojnim nepravilnostima i nezakonitostima u radu Agencije. Za sada nema ko da ga čuje, a umjesto institucionalne zaštite i provjere navoda, dikretorica Perović ga disciplinski goni i suspenduje.

Nedugo nakon pokretanja disciplinskog postupka predsjednik Sindikata je suspendovan sa posla, početkom avgusta, do okončanja disciplinskog postupka i izrečena mu je mjera privremenog ograničenja vršenja dužnosti, odnosno zabrana obavljanja poslova u državnom organu. Nakon toga, mjera suspenzije je izrečena i protiv još dva službenika i člana Sindikalne,  a toku decembra po osnovu pokrenutih disciplinskih postupaka protiv preostalih deset članova organizacije, za njih sedam je izrečena mjera suspenzije.

,,Zloupotrebom ovlašćenja direktorica najavljuje i izriče neosnovane suspenzije službenika-članova Sindikata, bez obrazloženja kako bi oni mogli štetiti instituciji vršeći svoje radne zadatke i u čemu se ogleda opasnost da isti budu radno angažovani, ne navodeći razloge za zaštitu javnog interesa i kako bi prisustvo istih štetilo interesu državnog organa, a da nijesu naveli jasne i dovoljne razloge koji odgovaraju stanju stvari”, priča Drakić. Suspendovanim sindikalcija ostaje da se naoružaju stpljenjem i čekaju postupke pred drugostepenim organom Komisijom za žalbe.

Iz Sindikata ističu da su se u kontinuitetu obraćali rukovodstvu Agencije u cilju dostavljanja informacija i podataka vezano za položaj zaposlenih u Agenciji. Na zahtjeve sindikata među kojima su i oni o dostavljanju informacija o varijabilnom dijelu zarade ili o licu za posredovanje u slučaju moninka nikada nije odgovoreno. Zbog ovog i drugih kršenja zakona iz Sindikata su podnijeli više prijava Ombusmanu.

Rukovdstvo Agencije je uputilo više dopisa Vrhovnom državnom tužiocu i Specijalnom državnom tužiocu u kojem je zahtjevalo dostavljanje procedure Agencije, koju je kao dokaz uz krivičnu prijavu tužilaštvu  dostavio predsjednik Sindikata Agencije. Iz Sidnikata sumnjaju da je i ovo urađeno s ciljem da se protiv predsjednika Sindikata pokrenu novi disciplinski postupci.

Na sajtu Agencije, 15. decembra, objavljen je tekst pod naslovom Neprihvatljivo je da se sindikalno udruživanje koristi za obračune na ličnom nivou. U njemu se navodi: ,,U društvu koje teži da bude zasnovano na vladavini prava, neprihvatljivo je da se sindikalno udruživanje zloupotrebljava za obračune na ličnom nivou, iznošenjem niza neistina. Pozivamo sindikalnu organizaciju ASK da svoje djelovanje postavi isključivo na zakonski osnov, u čemu će imati podršku rukovodstva institucije”.

Iz sindikata tvrde da se dosadašnja ,,podrška” ogleda u tome što direktorica Perović naziva članove sindikata kriminalcima, te tvrdi da je krivična prijava koja je podnijeta od strane Sindikalne organizacije identična krivičnoj prijavi koju je ranije podnijela nevladina organizacija MANS i da je to materijalni dokaz kako se podaci već dvije godine iznose iz Agencije što ‚‚govori o njima“ (članovima Sindikata). Optužuje ih i da  postoji direktna veza NVO MANS i Sindikalne organizacije Agencije za sprječavanje korupcije, te da je prijava podnijeta iz finansijskih i interesnih motiva.

Sindikalna organizacija ASK-a do sada je pokrenula preko 80 prijava kako prema ASK-u, tako i prema ostalim institucijama, uključujući i institucije ombudsmana, tužilaštva, sudstva, nadležnih agencija i ministarstava. Oni za sada bezuspješno ukazuju da je u ovoj organizaciji alarmantno stanje i upućuju apel nadležnim institucijama da konačno pristupe rješavanju urgentnih unutrašnjih problema koji slabe i obesmišljavaju rad ove institucije.

 

Perović i Medenica

Jelena Perović se, sa pozicije predsjednice cetinjskog Suda informiše Vesnu Medenicu o jednom imovinskom postupku u prijestonici i obavještava je da je taj slučaj po žalbi završio u Višem sudu u Podgorici: ,,Samo da ste u toku”, šalje Perović 24. juna 2020. godine. ,,OK. Hvala na informisanju. Tako rade savjesni”, odgovara joj Medenica, tadašnja predsjednica Vrhovnog suda, alfa i omega pravosuđa.

Da se  Perović, kao sudija, sa Vesnom Medenicom konsultovala na slučajevima koje je radila pokazju transkripti razgovora iz telefona Medenice, koji je zaplijenjen nakon njenog hapšenja aprila 2022.

Objavljena prepiska je otvorila i pitanje, je li Perović u julu 2020. zakonito izabrana na mjesto direktorice ASK ili je konkurs bio namješten jer je uoči izbora na tu poziciju pisala Medenici da se moraju sresti jer je ,,dobila ponudu za posao”.

Iako Perović u porukama ne precizira o kom je poslu riječ, u danu kada je povodom konkursa imala intervju sa Savjetom Agencije, Medenica joj piše: ,,Drži se. Ne obrukaj nas”. Istog dana, Savjet ASK je izabrao Perović za novu direktoricu.

Kada je prepiska javno objelodanjena u novembru prošle godine, portparol SDT Vukas Radonjić je kazao da je već formiran krivični predmet na osnovu sadržaja iz telefona optužene Medenice.

Perović je, povodom objavljene prepiske, kazala da je podnijela dvije krivične prijave za povredu tajnosti postupka i odavanje tajnih podataka: ,,Tim povodom, javno saopštavam da ne prihvatam da budem dio medijskog cirkusa i komentarišem navodne transkripte poruka, čiju autentičnost niko nije potvrdio i ne može da potvrdi, a za koje postoji osnovana sumnja da su dobavljene i proslijeđene medijima na nezakonit način”.

,,Sadržaj komunikacije između Perović i Medenice daje dovoljno osnova za sumnju da je direktorica ASK-a počinila više krivičnih djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi, protivzakonit uticaj, te podstrekavanje na protivzakonit uticaj”, saopštili su tada iz MANS-a, podjetivši da gotovo sve dosadašnje odluke Agencije u predmetima provjere imovine visokih državnih funkcionera bile u njihovu korist.

Na čitav slučaj reagovao je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je naveo da prepiska urušava već uzdrmano povjerenje građana u državu: ,,Svakodnevne informacije koje ukazuju na mogući nedostatak profesionalizma i integriteta u ASK -u, instituciji čiji je zadatak da bude prva odbrambena linija u borbi protiv korupcije – dodatno urušavaju već uzdrmano povjerenje građana u državu i pravni poredak”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo