Povežite se sa nama

Izdvojeno

 JELENA PEROVIĆ, DIREKTORICA ASK-A U AKCIJI: Suspenzija za sve članove sindikata

Objavljeno prije

na

Sindikalna organizacija ASK-a od osnivanja trpi pritiske i mobing od strane direktorice Jelene Perović, tvrde sindikalci. Činjenice kažu da je protiv predsjednika sindikata odmah nakon osnivanja pokrenut disiplinski postupak, a zatim je i suspendovan. Disicplinske postupke i suspenziju zatim su iskusili i ostali članovi sindikata

 

Protiv svih članova Sindikata Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) 8. novembra prošle godine pokrenut je disciplinski postupak. Predsjednik sindikata Dušan Drakić i 12 članova Sindikalne organizacije ASK-a terete se da su izjavili ,,da neće dozvoliti da neko radi ličnih interesa i zarad zaštite svojih nečasnih prijatelja iz prošlih vremena degradira i uništi ovaj važan državni organ”, te da ,,će istrajati u borbi protiv nezasite direktorice i njenih satelita”…

Ovo u stvari nijesu izjavili članovi Sindikata ASK-a već, kako se navodi i u odluci o pokretanju disciplinskog postupka, Nenad Rakočević, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa, čiji je dio Sindikat ASK-a. U dokumentu, u koji je Monitor imao uvid, dalje se navodi da su članovi sindikata posredstvom Rakočevića riječi koje su tretirane kao njihove – ,,kojim radnjama su iskazali nedolično i uvredljivo ponašanje prema direktorici Agencije za spječavanjje korupcije i netrpeljivost prema njoj”. Odluku o pokretanju disciplinskih postupaka potpisala je direktorica Jelena Perović.

,,Početkom novembra uručeni su disciplinski postupci svim članovima Sindikata (13 članova) za težu povredu službene dužnosti, iz potpuno netačnih i iskonstruisanih razloga – saopštenja lica koje nije zaposleno u Agenciji. Tako je protiv članova Sindikata pokrenuto ukupno 17 disciplinskih postupaka”, kaže za Monitor predsjednik Sindikata ASK-a Dušan Drakić.

Sukob direktorice Perović i sindikalaca počinje otkako je u ovoj instituciji osnovan sindikat – 16. juna 2023.

,,Direktor Agenciji za sprječavanje korupcije, korišteći službeni položaj pokušava da spriječi i kontinuirano ometa sindikalno organizovanje i djelovanje sindikalne organizacije Agencije u dužem vremenskom periodu, odnosno od dana formiranja, kroz razne vidove diskriminacije, prijetnje i mobing prema zaposlenima”, tvrdi Drakić.

Ni mjesec dana od osnivanja sindikata, početkom jula, protiv Drakića pokrenut je prvi u nizu disciplinskih postupaka. On je bio načelnik Odsjeka za sprovođenje mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja. A kao zviždač, Drakić je progovorio o brojnim nepravilnostima i nezakonitostima u radu Agencije. Za sada nema ko da ga čuje, a umjesto institucionalne zaštite i provjere navoda, dikretorica Perović ga disciplinski goni i suspenduje.

Nedugo nakon pokretanja disciplinskog postupka predsjednik Sindikata je suspendovan sa posla, početkom avgusta, do okončanja disciplinskog postupka i izrečena mu je mjera privremenog ograničenja vršenja dužnosti, odnosno zabrana obavljanja poslova u državnom organu. Nakon toga, mjera suspenzije je izrečena i protiv još dva službenika i člana Sindikalne,  a toku decembra po osnovu pokrenutih disciplinskih postupaka protiv preostalih deset članova organizacije, za njih sedam je izrečena mjera suspenzije.

,,Zloupotrebom ovlašćenja direktorica najavljuje i izriče neosnovane suspenzije službenika-članova Sindikata, bez obrazloženja kako bi oni mogli štetiti instituciji vršeći svoje radne zadatke i u čemu se ogleda opasnost da isti budu radno angažovani, ne navodeći razloge za zaštitu javnog interesa i kako bi prisustvo istih štetilo interesu državnog organa, a da nijesu naveli jasne i dovoljne razloge koji odgovaraju stanju stvari”, priča Drakić. Suspendovanim sindikalcija ostaje da se naoružaju stpljenjem i čekaju postupke pred drugostepenim organom Komisijom za žalbe.

Iz Sindikata ističu da su se u kontinuitetu obraćali rukovodstvu Agencije u cilju dostavljanja informacija i podataka vezano za položaj zaposlenih u Agenciji. Na zahtjeve sindikata među kojima su i oni o dostavljanju informacija o varijabilnom dijelu zarade ili o licu za posredovanje u slučaju moninka nikada nije odgovoreno. Zbog ovog i drugih kršenja zakona iz Sindikata su podnijeli više prijava Ombusmanu.

Rukovdstvo Agencije je uputilo više dopisa Vrhovnom državnom tužiocu i Specijalnom državnom tužiocu u kojem je zahtjevalo dostavljanje procedure Agencije, koju je kao dokaz uz krivičnu prijavu tužilaštvu  dostavio predsjednik Sindikata Agencije. Iz Sidnikata sumnjaju da je i ovo urađeno s ciljem da se protiv predsjednika Sindikata pokrenu novi disciplinski postupci.

Na sajtu Agencije, 15. decembra, objavljen je tekst pod naslovom Neprihvatljivo je da se sindikalno udruživanje koristi za obračune na ličnom nivou. U njemu se navodi: ,,U društvu koje teži da bude zasnovano na vladavini prava, neprihvatljivo je da se sindikalno udruživanje zloupotrebljava za obračune na ličnom nivou, iznošenjem niza neistina. Pozivamo sindikalnu organizaciju ASK da svoje djelovanje postavi isključivo na zakonski osnov, u čemu će imati podršku rukovodstva institucije”.

Iz sindikata tvrde da se dosadašnja ,,podrška” ogleda u tome što direktorica Perović naziva članove sindikata kriminalcima, te tvrdi da je krivična prijava koja je podnijeta od strane Sindikalne organizacije identična krivičnoj prijavi koju je ranije podnijela nevladina organizacija MANS i da je to materijalni dokaz kako se podaci već dvije godine iznose iz Agencije što ‚‚govori o njima“ (članovima Sindikata). Optužuje ih i da  postoji direktna veza NVO MANS i Sindikalne organizacije Agencije za sprječavanje korupcije, te da je prijava podnijeta iz finansijskih i interesnih motiva.

Sindikalna organizacija ASK-a do sada je pokrenula preko 80 prijava kako prema ASK-u, tako i prema ostalim institucijama, uključujući i institucije ombudsmana, tužilaštva, sudstva, nadležnih agencija i ministarstava. Oni za sada bezuspješno ukazuju da je u ovoj organizaciji alarmantno stanje i upućuju apel nadležnim institucijama da konačno pristupe rješavanju urgentnih unutrašnjih problema koji slabe i obesmišljavaju rad ove institucije.

 

Perović i Medenica

Jelena Perović se, sa pozicije predsjednice cetinjskog Suda informiše Vesnu Medenicu o jednom imovinskom postupku u prijestonici i obavještava je da je taj slučaj po žalbi završio u Višem sudu u Podgorici: ,,Samo da ste u toku”, šalje Perović 24. juna 2020. godine. ,,OK. Hvala na informisanju. Tako rade savjesni”, odgovara joj Medenica, tadašnja predsjednica Vrhovnog suda, alfa i omega pravosuđa.

Da se  Perović, kao sudija, sa Vesnom Medenicom konsultovala na slučajevima koje je radila pokazju transkripti razgovora iz telefona Medenice, koji je zaplijenjen nakon njenog hapšenja aprila 2022.

Objavljena prepiska je otvorila i pitanje, je li Perović u julu 2020. zakonito izabrana na mjesto direktorice ASK ili je konkurs bio namješten jer je uoči izbora na tu poziciju pisala Medenici da se moraju sresti jer je ,,dobila ponudu za posao”.

Iako Perović u porukama ne precizira o kom je poslu riječ, u danu kada je povodom konkursa imala intervju sa Savjetom Agencije, Medenica joj piše: ,,Drži se. Ne obrukaj nas”. Istog dana, Savjet ASK je izabrao Perović za novu direktoricu.

Kada je prepiska javno objelodanjena u novembru prošle godine, portparol SDT Vukas Radonjić je kazao da je već formiran krivični predmet na osnovu sadržaja iz telefona optužene Medenice.

Perović je, povodom objavljene prepiske, kazala da je podnijela dvije krivične prijave za povredu tajnosti postupka i odavanje tajnih podataka: ,,Tim povodom, javno saopštavam da ne prihvatam da budem dio medijskog cirkusa i komentarišem navodne transkripte poruka, čiju autentičnost niko nije potvrdio i ne može da potvrdi, a za koje postoji osnovana sumnja da su dobavljene i proslijeđene medijima na nezakonit način”.

,,Sadržaj komunikacije između Perović i Medenice daje dovoljno osnova za sumnju da je direktorica ASK-a počinila više krivičnih djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi, protivzakonit uticaj, te podstrekavanje na protivzakonit uticaj”, saopštili su tada iz MANS-a, podjetivši da gotovo sve dosadašnje odluke Agencije u predmetima provjere imovine visokih državnih funkcionera bile u njihovu korist.

Na čitav slučaj reagovao je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je naveo da prepiska urušava već uzdrmano povjerenje građana u državu: ,,Svakodnevne informacije koje ukazuju na mogući nedostatak profesionalizma i integriteta u ASK -u, instituciji čiji je zadatak da bude prva odbrambena linija u borbi protiv korupcije – dodatno urušavaju već uzdrmano povjerenje građana u državu i pravni poredak”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo