Suština novih amandmana i te kako se tiče politike. Odbijeno je da se povećava broj članova Savjeta RTCG-a sa 9 na 11, a zadnju riječ u izboru trebaju da imaju političari u skupštinskom Administrativniom odboru. Odlučeno je i da se za direktora traži radno iskustvo od pet godina, umjesto deset kako piše u predloženom nacrtu. Ovdje se otvara mogućnost za novi mandat aktuelnom direktoru RTCG Borisu Raoniću
Ministarstvo kulture i medija nikada nije vidjelo amandmane na medijske zakone koje je Evropskoj komisiji (EK) uputio Kabinet premijera Milojka Spajića, izjavio je u utorak u emisiji Reflektor na Televiziji Vijesti Neđeljko Rudović, generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija.
Umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović, na nedavnom skupu u Budvi o regionalnoj saradnji javnih emitera, o amandmanima je govorio generalni direktor Radio televizija Crne Gore (RTCG) Boris Raonić.
Rudović je pojasnio da su ,,potajno Briselu upućena rješenja kojima se želi politička kontrola nad Javnim servisom (RTCG) i otežava položaj i poslovanje komercijalnih medija, čime se fundamentalno ugrožava medijski pluralizam”.
Medijski zakoni, Zakon o medijima, Zakon o javnom medijskom servisu RTCG i Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, dio su seta zakona za ispunjenje privremenih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, kao i za dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).
Na njima je rađeno preko dvije godine i rezultat su rada radne grupe u kojoj su bili zastupljeni predstavnici medijske zajednice, nezavisnih regulatora, sindikata medija, nevladinih organizacija, pravosuđa i državnih institucija.
Suština novih amandmana i te kako se tiču politike. Zatraženo je da se ne povećava broj članova Savjeta RTCG-a sa 9 na 11, te da skupštinski Administrativni odbor ima zadnju riječ koje NVO mogu da predlože članove Savjeta RTCG, a ne da to zavisi od broja relevatnih NVO koje su predložile kandidate. U prevodu da sve ostane kao i sada, da političari imaju kontrolu.
Odlučeno je i da se za direktora traži radno iskustvo od pet godina, umjesto deset kako piše u predloženom nacrtu. Ovdje se stvara mogućnost za novi mandat aktuelnom direktoru RTCG Borisu Raoniću. Za sadašnji Savjet i pored brojnih sudskih odluka o nezakonitom imenovanju direktor je nedodirljiv.
Predloženo je i da se komercijalnim televizijama poveća udio sopstvene produkcije na 30 odsto, a da se RTCG-u ponovo omogući emitovanje reklama u prajm tajmu.
Amandmani su proistekli iz primjedaba koje je uputila prva grupa od 32 NVO u kojoj su LGBT forum Progres, Građanska alijansa, Inicijativa mladih za ljudska prava, KOD, ADP ZID… Organizacija KOD je, u međuvremenu, povukla sve komentare, primjedbe i sugestije koje su uputili u pravcu izmjena medijskih zakona.
Druga grupa od 38 NVO poslala je dopis u kome se uglavnom zalažu da u nacrtu zakona ostanu sadašnje odredbe. U toj grupi NVO su Media centar, Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Sindikat medija, Unija slobodnih sindikata…
Evropska komisija je odobrila zakone, a za najnovije izmjene su naveli da su u pitanju tehnički amandmani ,,koji ne pokreću nikakva pitanja u vezi sa standardima Savjeta Evrope”.
Na domaćem terenu rasplamsala se polemika oko amandmana. Iz Kabineta premijera Milojka Spajića saopštili su da Rudovićeve tvrdnje predstavljaju notornu neistinu.
U partiji su bili šokirani. To stanje je saopštio Vasilije Čarapić, predsjednik Kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES). ,,Nećemo nikada ćutati na ovakve manipulacije i obmane, a zbog svoje očigledne kompromitacije gospodin Rudović građanima duguje ostavku”, zaključio je Čarapić.
Od ministarke se ostavka ne očekuje. ,,Dokumentovali smo medijima da je dotična osoba imala kontakt sa našim amandmanima u martu. Sa ministarkom je druga priča, ona je ipak politički nivo… Ona je bila jako korektna danas i imali smo fantastičnu saradnju i razumijevanje na Vladi. Možda nam je trebalo u početku da se uhodamo, sve bolje funkcionišemo”, rekao je Spajić nakon što se u javnosti razbuktala amandmanska saga.
Vlada je usvojila medijske zakone sa amandmanima. Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i jedan broj ministara iz Demokratske Crne Gore – Dragan Krapović (odbrana), Tamara Vujović (kultura i mediji) i Danilo Šaranović (unutrašnji poslovi) izdvojili su mišljenje na amandmane na medijske zakone, u dijelu koji se tiče Javnog servisa.
Na izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da su amandmani na medijske zakone korak unazad, Spajić je odgovorio: ,,Stvarno sam u čudu”.
No da sve ne bi ostalo samo na čuđenju, Milatović je najavio da će izmjene Zakona o RTCG koje predviđaju smanjenje kriterijuma za izbor direktora javnog servisa vratiti na ponovno odlučivanje Skupštini. ,,Javni servis je javno dobro svih gradjanki i građana, a ne platforma za bilo kakve političke trgovine i partijska namještenja”, napisao je Milatović.
Posljednju riječ o ovim i ostalim IBAR zakonima (Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Zakona o sudovima i Zakona o Centru za obuku u sudstvu i tužilaštvu) daće poslanici u Skupštini.
Novine u medijskim zakonima
Vlada je ove sedmice usvojila set medijskih zakona. Predlogom zakona o medijima, saopštili su iz Vlade, unapređuju se odredbe koje se odnose na transparentnost vlasništva i transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda, državnu pomoć, Evidenciju medija, podrazumijevajući i obavezan upis svih medija, uvode se nove odredbe kojima se prvi put daje definicija novinara, dalje jačaju novinarski izvori i prava novinara, ali i jača nadzor nad ispunjavanjem zakonskih obaveza od strane medijia.
Kao najvažnije novine istakli su da javni sektor ne može finansirati osnivača medija koji nije upisan u Evidenciju i koji nije objavio impresum i podatke o vlasničkoj strukturi u skladu sa ovim zakonom. Takođe, procenat finansiranja Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija iz tekućeg budžeta Crne Gore povećava se sa 0,09 odsto na 0,20 odsto, a uvrštene su i nove, dodatne teme od javnog interesa, među kojima su promocija borbe protiv govora mržnje, uznemiravanja putem interneta i širenja dezinformacija i promocija zaštite prava žena, promociju i unapređenje rodne ravnopravnosti i borbu protiv seksizma.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.
,,Ključni ciljevi koji se postižu Predlogom zakona podrazumijevaju garanciju nezavisnosti Agencije kao regulatora, garanciju stabilnog, predvidivog i održivog finansiranja lokalnih javnih emitera, regulisanje audiovizuelnih medijskih usluga i usluga distribucije linearnih AVM usluga, i nadzor nad poštovanjem standarda u oblasti AVM usluga, razgraničenje koregulacije i samoregulacije, promocija medijske pismenosti i dr”, kaže se u saopštenju Vlade.
Iz Vlade su naglasili da su Predlogom zakona o nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore za cilj imali eliminisanje bilo kakvog političkog uticaja, te krajnju depolitizaciju Javnog medijskog servisa!
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
FOKUS4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice