Povežite se sa nama

Izdvojeno

JAVNI SERVIS, NIVELISANJE AMANDMANIMA: RTCG po volji partija

Objavljeno prije

na

Suština novih amandmana i te kako se tiče politike. Odbijeno je da se povećava broj članova Savjeta RTCG-a sa 9 na 11, a zadnju riječ u izboru trebaju da imaju političari u skupštinskom Administrativniom odboru.  Odlučeno je i da se za direktora traži radno iskustvo od pet godina, umjesto deset kako piše u predloženom nacrtu. Ovdje se otvara mogućnost za novi mandat aktuelnom direktoru RTCG Borisu Raoniću

 

 

Ministarstvo kulture i medija nikada nije vidjelo amandmane na medijske zakone koje je Evropskoj komisiji (EK) uputio Kabinet premijera Milojka Spajića, izjavio je u utorak u emisiji Reflektor na Televiziji Vijesti  Neđeljko Rudović, generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija.

Umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović, na nedavnom skupu u Budvi o regionalnoj saradnji javnih emitera, o amandmanima je govorio generalni direktor Radio televizija Crne Gore (RTCG) Boris Raonić.

Rudović je pojasnio da su ,,potajno  Briselu upućena rješenja kojima se želi politička kontrola nad Javnim servisom (RTCG) i otežava položaj i poslovanje komercijalnih medija, čime se fundamentalno ugrožava medijski pluralizam”.

Medijski zakoni, Zakon o medijima, Zakon o javnom medijskom servisu RTCG i Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, dio su seta zakona za ispunjenje privremenih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, kao i za dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).

Na njima je rađeno preko dvije godine i rezultat su rada radne grupe u kojoj su bili zastupljeni predstavnici medijske zajednice, nezavisnih regulatora, sindikata medija, nevladinih organizacija, pravosuđa i državnih institucija.

Suština novih amandmana i te kako se tiču politike. Zatraženo je da se ne povećava broj članova Savjeta RTCG-a sa 9 na 11, te da skupštinski Administrativni odbor ima zadnju riječ koje NVO mogu da predlože članove Savjeta RTCG, a ne da to zavisi od broja relevatnih NVO koje su predložile kandidate. U prevodu da sve ostane kao i sada, da političari imaju kontrolu.

Odlučeno je i da se za direktora traži radno iskustvo od pet godina, umjesto deset kako piše u predloženom nacrtu. Ovdje se stvara mogućnost za novi mandat aktuelnom direktoru RTCG Borisu Raoniću. Za sadašnji Savjet i pored brojnih sudskih odluka o nezakonitom imenovanju direktor je nedodirljiv.

Predloženo je i da se komercijalnim televizijama poveća udio sopstvene produkcije na 30 odsto, a da se RTCG-u ponovo omogući emitovanje reklama u prajm tajmu.

Amandmani su proistekli iz primjedaba koje je uputila prva grupa od 32 NVO u kojoj su LGBT forum Progres, Građanska alijansa, Inicijativa mladih za ljudska prava, KOD, ADP ZID…  Organizacija KOD je, u međuvremenu, povukla sve komentare, primjedbe i sugestije koje su uputili u pravcu izmjena medijskih zakona.

Druga grupa od 38 NVO poslala je dopis u kome se uglavnom zalažu da u nacrtu zakona ostanu sadašnje odredbe.  U toj grupi NVO su Media centar, Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Sindikat medija, Unija slobodnih sindikata…

Evropska komisija je odobrila zakone, a za najnovije izmjene su naveli  da su u pitanju tehnički amandmani ,,koji ne pokreću nikakva pitanja u vezi sa standardima Savjeta Evrope”.

Na domaćem terenu rasplamsala se polemika oko amandmana. Iz Kabineta premijera Milojka Spajića saopštili su da Rudovićeve tvrdnje predstavljaju notornu neistinu.

U partiji su bili šokirani. To stanje je saopštio Vasilije Čarapić, predsjednik Kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES). ,,Nećemo nikada ćutati na ovakve manipulacije i obmane, a zbog svoje očigledne kompromitacije gospodin Rudović građanima duguje ostavku”, zaključio je Čarapić.

Od ministarke se ostavka ne očekuje. ,,Dokumentovali smo medijima da je dotična osoba imala kontakt sa našim amandmanima u martu. Sa ministarkom je druga priča, ona je ipak politički nivo… Ona je bila jako korektna danas i imali smo fantastičnu saradnju i razumijevanje na Vladi. Možda nam je trebalo u početku da se uhodamo, sve bolje funkcionišemo”, rekao je Spajić nakon što se u javnosti razbuktala amandmanska saga.

Vlada je usvojila medijske zakone sa amandmanima. Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i jedan broj ministara iz Demokratske Crne Gore – Dragan Krapović (odbrana), Tamara Vujović (kultura i mediji) i Danilo Šaranović (unutrašnji poslovi) izdvojili su mišljenje na amandmane na medijske zakone, u dijelu koji se tiče Javnog servisa.

Na izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da su amandmani na medijske zakone korak unazad, Spajić je odgovorio: ,,Stvarno sam u čudu”.

No da sve ne bi ostalo samo na čuđenju, Milatović je najavio da će izmjene Zakona o RTCG koje predviđaju smanjenje kriterijuma za izbor direktora javnog servisa vratiti na ponovno odlučivanje Skupštini. ,,Javni servis je javno dobro svih gradjanki i građana, a ne platforma za bilo kakve političke trgovine i partijska namještenja”, napisao je Milatović.

Posljednju riječ o ovim i ostalim IBAR zakonima (Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Zakona o sudovima i Zakona o Centru za obuku u sudstvu i tužilaštvu) daće poslanici u Skupštini.

 

 

Novine u medijskim zakonima

Vlada je ove sedmice usvojila set medijskih zakona. Predlogom zakona o medijima, saopštili su iz Vlade, unapređuju se odredbe koje se odnose na transparentnost vlasništva i transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda, državnu pomoć, Evidenciju medija, podrazumijevajući i obavezan upis svih medija, uvode se nove odredbe kojima se prvi put daje definicija novinara, dalje jačaju novinarski izvori i prava novinara, ali i jača nadzor nad ispunjavanjem zakonskih obaveza od strane medijia.

Kao najvažnije novine istakli su da javni sektor ne može finansirati osnivača medija koji nije upisan u Evidenciju i koji nije objavio impresum i podatke o vlasničkoj strukturi u skladu sa ovim zakonom. Takođe, procenat finansiranja Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija iz tekućeg budžeta Crne Gore povećava se sa 0,09 odsto na 0,20 odsto, a uvrštene su i nove, dodatne teme od javnog interesa, među kojima su promocija borbe protiv govora mržnje, uznemiravanja putem interneta i širenja dezinformacija i promocija zaštite prava žena, promociju i unapređenje rodne ravnopravnosti i borbu protiv seksizma.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.

,,Ključni ciljevi koji se postižu Predlogom zakona podrazumijevaju garanciju nezavisnosti Agencije kao regulatora, garanciju stabilnog, predvidivog i održivog finansiranja lokalnih javnih emitera, regulisanje audiovizuelnih medijskih usluga i usluga distribucije linearnih AVM usluga, i nadzor nad poštovanjem standarda u oblasti AVM usluga, razgraničenje koregulacije i samoregulacije, promocija medijske pismenosti i dr”, kaže se u saopštenju Vlade.

Iz Vlade su naglasili da su Predlogom zakona o nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore za cilj imali  eliminisanje bilo kakvog političkog uticaja, te krajnju depolitizaciju Javnog medijskog servisa!

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo