Povežite se sa nama

OKO NAS

JAVNE NABAVKE NA KOLAŠINSKI NAČIN: Radovi kasne zbog “crtanja” tendera

Objavljeno prije

na

Dva kolašinska tendera poništena su nakon što je utvrđeno da su napravljene bitne povrede Zakona o javnim nabavkama. Posljedica po naručioce- posla nema, a početak radova na dva bitna projekta biće prolongiran za dužinu trajanja novih postupaka

Poznajemo praksu da se tenderi za infrastrukturne projekte na sjeveru poništavaju zbog toga što nema ponuđača. Međutim,  tokom minula dva  mjeseca, dva kolašinska postupka javnih nabavki  poništena su zbog  povreda  Zakona.  U oba slučaja je  utvrđeno da je naručilac posla uslovima i tenderskom dokumentacijom “ograničio konkurenciju”, što, laički, znači da su tenederi bili namješteni za određene ponuđače.

Tender za izgradnju boba na šinama, u zoni Ski-centra Kolašin 1600 poništen je, nakon što je nadležna Komisja  ocijenila  da su svih 10 navoda iz žalbe bjelopoljskog preduzeća United construction osnovani.

Prema tenderskoj dokumentaciji,  ugovor bi bio ralizovan  po principu “projektuj i izgradi”, kojim se izvođač samostalno obavezuje da obavi sve radove potrebne za izgradnju i upotrebu. Riječ je o objektu koji nema svoj pogon, već će zavisiti od žičare. Predviđeno je da bude priključen na električnu energiju polazne stanice žičare.

Uprava za kapitalne projekte objavila je 5. aprila tendersku dokumentaciju postupka javne nabavke za izgradnju boba na šinama, a 15-ak dana kasnije  izmijenila tendersku dokumentaciju. Među brojnim žalbenim navodima United construction je i konstatacija da je naručilac uslovima postavljenim u dokumentaciji, odnosno preciziranim tehničkim karakteristikama,  ograničio konkurenciju.  Tačnije, da bob dužine 2.000 metara određenih tehničkih karakterisika  proizvodi samo jedna austrijska firma, a da je na tržištu, navodno, mnogo jefitinijih i “uobičajenijih” varijanti  te vrste objekata.

Tako postavljenim uslovima, tvrde, naručilac je omogućio da u postupku javne nabavke učestvuje samo kompanija koja je izgradila bob na šinama na Jahorini. Istovremeno, piše u žalbi, onemogućeno je da učestvuju privredni subjekti koji su izgradili na desetine ili stotine bobova na šinama dužine 1.000-1.300 metara, što je, podsjećaju, najčešća dužina te vrste objekta.

Među primjedbama na postupak javne nabavke, odnosno dokumentaciju, podnosioci žalbe podsjećaju i da nema urbanističko tehničkih uslova, te da je uz projektni zadatak priložena samo odluka predsjednika Opštine Kolašin o određivanju lokacije za izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa. Iz United construction objašnjavaju i da je je projektni zadatak sačinjen u državnom preduzeću Skijališta Crne Gore, te da je taj dokument potpisao izvšni direktor, ali da nedostaje njegova izjava o nepostojanju sukoba interesa.

Nadležna komisija je usvojila u žalbu bjelopoljskog preduzeća, konstatujući da su napravljene bitne povrede pravila postupka javne nabavke, koje, kako konstatuju, ne mogu biti otklonjene “naknadnim radnjama naručioca”. To je, objašnjavaju iz Komisije, razlog  za poništenje postupka.

Još jedan od projekata od kojeg se u Kolašinu očekivalo mnogo, Uprava za kapitalne projekte poništila je  prije nekoliko dana. Riječ je o  izradi  projektne dokumentacije i radovima na zatvaranju i rekultivaciji privremenog skladišta komunalnog i neopasnog gradevinskog otpada u Bakovićima. Ti radovi trebalo je da koštaju preko četiri milona eura, a uslove, propisane postupkom javne nabavke, opet je, prema navodima iz žalbe, mogla da ispuni samo jedna kompanija. Ovog puta ponuđača je zbog kršenja zakona prijavio Bemaks, čiju je žalba Komisija usvojila.

Ta kompanija se žalila na dio tenderske dokumenatacije u kojem je od ponuđača “jasno i nedvosmisleno zahtijevano da koristi samo jednu vrstu materijala – Trisoplast (materijal za hidroizolaciju), holandske firme Trisoplast Mineral Liner. U žalbi Bemaksa piše da su u tenderskoj dokumentaciji, odnosno u idejnom rješenju, čak opisane performance baš tog materijala, i na osnovu cijena procijenjena vrijednost dijela radova (1,57 milona eura).

Bemaks je prethodno tražio pojašnjenja tenderske dokumentacije, ali ih je odgovor naručioca, kako su napisali u žalbi,  “dodatno uvjerio u svjesnu namjeru diskriminacije učesnika postupka javne nabavke”. Navode kako je time povrijeđen Zakon o javnim nabavkama, te da je nezakonit i neprihvatljiv zahtjev za jednim materijalom jednog proizvođača.

Pejzažno uređenje zelenih površina specijalne namjene – zatvaranje i rekultivacija privremenog skladišta komunalnog i neopasnog građevinskog otpada u Bakovićima treba da se realizuje po principu “projektuj i izgradi”. Idejno rješenje, u kojem piše da su investitori projekata Opština Kolašin i Uprava za kapitalne projekte, radila je firma Projekt sistem iz Podgorice. Rok za završetak cijelog projekta, prema poništenom tenderu, je 20 mjeseci, od čega dva za izradu glavnog projekta, a 18 mjeseci za završetak.

Autori idejnog rješenja preporučili su da se, u okviru sanacije, preduzmu, “maksimalne moguće mjere zaštite, kako bi uticaj na okolinu bio minimiziran”. Kako je objašnjeno, sanacija deponije podrazumijeva i njeno upotpunjavanje objektima i sadržajima za najveće moguće eliminisanje postojećih i sprečavanje budućih negativnih uticaja na životnu sredinu.

Pored kolašinskih, dovedena je u pitanje i zakonitost provobitno okončanog pljevaljskog postupka  javnih nabavki za pelet, koji se građanima isporučuje po subvencioniranim cijenama. Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki   poništila je odluku lokalne uprave o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Preduzeće Mikro-Mont Komisiji je podnijelo  žalbu protiv odluke Opštine ”zbog nepotpuno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede pravila postupka i pogrešne primjene materijalnog prava”. Objašnjavaju da je ponuda izabranog ponuđača firme  Jasena neispravna, “jer pelet koji je ponudio ne zadovoljava standard kvaliteta A1”. Usvajajući tu žalbu Komisije  Opštini je naloženo da u roku od 15 dana ponovno vrednuje i odlučuje u otvorenom postupku javne nabavke peleta za grijanje.

Firma koja je podnijela žalbu bila je drugorangirana u postupku i njihova ponuda  skuplja je za više od 68.000 od  ponude Jasena. U obrazloženju rješenja o poništenju postupka, iz pljevaljskog Sekretarijata za stambeno komunalne poslove, saobraćaj i vode tvrde da je razlika u cijeni između prvorangiranog i drugorangiranog prevelika. Pa su poništili tender.

“Niko od nas nije spreman da časti bilo koga toliki novčani iznos, od čega polovinu plaćaju građani iz svog džepa, a druga polovina su budžetska sredstva, koja su takođe sredstva naših građana. A posebno što formalna greška u izjavi za ponuđače ne košta toliko, odnosno niko od toga ne trpi bilo kakvu štetu. U protivnom, brujali bi mediji o našem nepoštenju i korupciji i bili bi obilježeni od strane svojih sugrađana”, poručili su iz  Sekreterijata.

Jedno od načela Zakona o javnim nabavkama je obezbjeđivanja konkurencije, prema kojem naručilac ne smije da ograniči ili spriječi konkurenciju između privrednih subjekata. Naročito, kako je precizirano, “ne smije da onemogući učešće privrednog subjekta u postupku javne nabavke neopravdanom primjenom pregovaračkog postupka ili primjenom diskriminatornih uslova i kriterijuma ili mjera kojima se favorizuju pojedini privredni subjekti”.

Zakonom je, između ostalog, propisana obaveza da se obezbijedi da svi privredni subjekti u postupku javne nabavke imaju ravnopravan tretman. Takođe, naručilac ne smije da određuje uslove koji dovode do diskriminacija privrednih subjekata.

                                                        Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U GIMNAZIJI SLOBODAN ŠKEROVIĆ U SJENCI POLITIKE: Obeshrabrivanje žrtvi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aktuelizovani primjeri seksualnog uznemiravanja u Gimnaziji, ali i drugim školama trebali bi biti poziv da institucije bolje rade svoj posao, a da društvo otvori ozbiljan  dijalog na ovu inače tabu temu. Za sada, međutim, to ometa politizacija slučaja, koja je žrtve seksualnog uznemiravanja potisnula u drugi plan. Obeshrabrujući tako žrtve koje još ćute da o svojim iskustvima progovore

 

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija proslijedilo je ove sedmice tužiocima obavještenje o još jednom navodnom slučaju neprimjerenog ponašanja nastavnika prema učenicima podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović”. Ovo je treći prijavljeni nastavnik u toj ustanovi.

Prema saznanjima Monitora iz Akcija za ljudska prava (HRA) uputili su pismo jednog bivšeg učenika Gimnazije ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović, koje se odnosi na neprimjereno ponašanje nastavnika od prije četiri godine. Cilj je provjeriti da li se isti nastavnik i dalje ponaša na isti ili sličan način prema učenicima kojima sad predaje.

Pored Radomana Čečovića, još jedan profesor Gimnazije je suspendovan, nakon što je otkrivena mejl prepiska sa učenikom trećeg razreda te škole. Ministarstvo je proslijedilo Osnovnom državnom tužilaštvu dopunu prijave koja se odnosi na tog nastavnika.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za Monitor su kazali da su do sada uputili tužilaštvu u Podgorici dokumentaciju za četiri slučaja zbog sumnji da se radi o seksualnom uznemiravanju i drugom obliku neprimjerenog ponašanja prema učenicima.

,,Konačnu kvalifikaciju  po podnijetim prijavama, odrediće nadležno tuzilaštvo. U tri od četiri slučaja, radi se o slučajevima koji su se desili u periodu od 2018. do 2023. godine. Svi predmeti su dostavljeni i Prosvjetnoj inspekciji, kao i Zavodu za školstvo kako bi se izvršio vanredni nadzor povodom konkretnih slučajeva”, naveli su iz Ministarstva.

Ministarstvo je u jednom slučaju tražilo od Vrhovnog tužilaštva Crne Gore da preispita odluku osnovnog tužilaštva. Radi se o predmetu u kome je kotorsko tužilaštvo odbacilo prijavu protiv lica zaposlenog u jednoj obrazovnoj ustanovi u Budvi. On je prijavljen da je telefonom  snimao maloljetnice u julu ove godine, na šetalištu u Budvi.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASULO U TURISTIČKOJ PRESTONICI: Budva  izvan zakona, Vlada ne reaguje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izvršna vlast u Budvi trenutno funkcioniše izvan svih zakona. Nijedan sekretarijat nema starješinu, rukovodioca u punom mandatu, odgovornog i ovlašćenog za vođenje organa lokalne uprave. Većina kadrova koji rukovode poslovima u sekretarijatima nalaze se u v.d. statusu koji im je odavno istekao. Nekima rukovode zamjenici ili pomoćnici sekretara kojih duži period nema, dok su neke od službi u potpunosti bez odgovornih osoba

 

Dvije godine nakon  što je na lokalnim izborima u oktobru 2022. godine, Demokratski front na čelu sa Milom Božovićem, osvojio apsolutnu većinu glasova građana Budve, najrazvijenija turistička opština našla se u rasulu i anarhiji, u kojoj se ne zna ko vrši vlast i ko je za šta odgovoran.

Raspad poslije izbornog trijumfa počeo je hapšenjem Božovića u martu 2023, koga Specijalno državno tužilaštvo tereti za organizovani kriminal i šverc narkotika. Viši sud u Podgorici potvrdio je krajem novembra ove godine optužnicu protiv Božovića, koji se nalazi u pritvorskoj jedinici u Spužu.

I pored optužbe za kriminalno udruživanje i šverc tona kokaina, on i dalje, iz Spuža, sa funkcije predsjednika opštine rukovodi Budvom.

Nastavio je da upravlja političkim procesima, imenovanjima, milionskim poslovima, smjenjivanjem i postavljanjem opštinskih funkcionera preko Nikole Jovanovića, lidera  grupe građana Budva naš grad, kojeg je nedavno ukazom iz pritvora postavio za potpredsjednika opštine.

Po odobrenju suda, Božoviću  se u zatvor duže od godinu i po nose povjerljiva opštinska dokumenta na potpis. O izboru najboljih ponuđača putem ugovora o javnim nabavkama i trošenju desetina miliona eura odlučuje čovjek pod optužbom za najteži kriminal. Iz zatvora postavlja i smjenjue kadrove.  Na taj način  on i saradnici doveli su Budvu u stanje haosa i neodgovornosti na svim nivoima odlučivanja.

Izvršna vlast u Budvi trenutno funkcioniše izvan svih zakona. Nijedan sekretarijat nema starješinu, rukovodioca u punom mandatu, odgovornog i ovlašćenog za rad određenog opštinskog organa. Većina kadrova koji rukovode poslovima u sekretarijatima nalaze se u v.d. statusu koji je odavno istekao. Nekima rukovode zamjenici ili pomoćnici sekretara kojih duži period nema, dok su neke od službi u potpunosti bez odgovornih osoba.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ŠUMARSTVO I DRVOPRERADA: Obilje šume i patosa iz Austrije  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora pored ogromnog šumskog bogatstva i dalje ne čini ništa da razvije finalnu proizvodnju, već se njenim građanima u prodavnicama nudi patos uvezen iz Austrije

 

 

Dok u šumama na sjeveru Crne Gore nesavjesnim radom propadaju ogromne količine drveta, ili se drvo skoro nekrontrolisano sječe i kao polufabrikat prodaje u okruženju, naša država uvozi patos iz Austrije, koji se može naći u svakoj specijalizovanoj prodavnici u Beranama ili bilo kojem drugom gradu.

„Kvadrat patosa iz Austrije u Crnoj Gori je 12 eura, a desetinama malih privrednika u ovoj oblasti koji bi mogli da ga proizvode mašine stoje neupošljene, jer nemaju sirovinu“ – kaže za Monitor jedan od drvoprerađivača iz Plava, Nedžad Cecunjanin..

On je podsjetio da je godišnji etat, odnosno količina drveta koja se legalno doznači za sječu na državnom nivou oko 600 hiljada kubika, ali da se sasvim sigurno posječe i do milion kubika.

„I sva ta građa završi u izvozu kao daska, umjesto da se uposle naši mali privrednici koji imaju mašine za proizvodnju patosa, i da ga sami proizvodimo, i da ga mi izvozimo, jer je to očigledno vrlo unosno“ – objašnjava Cecunjanin.

Osim drveta koje se sječe još uvijek kroz koncesioni način gazdovanja šumama, ovaj mali drvoprerađivač podsjeća na činjenicu da se na području toga i drugih gradova ne vrši sanitarna sječa i da propada ogromna količina vrijedne drvne mase.

„Samo da se očisti sanitarno šuma u Nacionalnom parku Prokletije, bilo bi drveta da pravimo patos i za potrebe Crne Gore, kao i da ga izvozimo, a ne šume na čitavom sjeveru“ – smatra Cecunjan.

Prema njegovim riječima, za to bi bila potrebno da se otvori samo jedna fabrika sa finalnom proizvodnjom patosa, i sa ne tako velikim brojem zaposlenih

„Zamislite taj apsurd. Nama drvo propada koliko ga imamo, a nismo u stanju da razvijemo makar proizvodnju patosa, ako ništa drugo“.

I drvoprerađivači iz Rožaja pričaju o tome kako mahinacije sa drvetom i drvnom građom u tom gradu nisu zaustavljene, i da se prema Kosovu  u svakom trenutku izveze mnogo više nego što je doznačeno za sječu na teritoriji te sjeverne opštine.

Oni  objašnjavaju da kubik prerađene daske u Crnoj Gori košta 190 eura, dok se na Kosovu prodaje za 270 eura.

„Postoji firma u Rožajama koja završava papire za izvoz i onima koji nisu koncesionari i koji nemaju ulaz ili dokaz o porijeklu drveta, a bez problema ga izvoze i prodaju na području Kosova po toj cijeni. To je već posao za carinu i policiju“ – kaže jedan od njih za Monitor.

Prema njegovim riječima vlasnici pogona na Kosovu mogu i legalno doći u Rožaje i kupiti drvo, odnosno dasku za 190 eura.

„To je legalan način, ali budite sigurni da hiljade kubika izađe ilegalno, odnosno putem kupljenih papira i bez ikakvog dokaza o porijeklu drveta“ – tvrdi taj sagovornik.

On kaže da fabrike na Kosovu, koje nema drveta i zavisi isključivo od drvne građe iz Crne Gore, najviše to drvo prerađuju u lamperiju i patos, i dalje izvoze za Grčku“ – tvrdi taj drvoprerađivač.

Prema njegovim riječima, kubik lamperije ili patosa u Crnoj Gori košta 280 eura, ali i on ukazuje na problem da u našoj državi finalna proizvodnja nije razvijena.

„Osim toga, kosovski privrednici su mnogo agilniji i prodorniji. I to je pravo pitanje, zašto se u Crnoj Gori ne razvija finalna proizvodnja drveta? Crna Gora bi mnogo više imala koristi da razvija finalnu proizvodnju makar u vidu lamperije ili patosa, nego da ovako pojedinci nekotrolisano izvoze dasku na Kosovo“ – kaže ovaj preduzetnik.

Sagovornik Monitora iz Rožaja dodaje da je posao sa drvetom unosan koliko i posao sa nekretninama koji cvjeta u Crnoj Gori, ali da postoji bitna razlika.

„U poslu sa nekretninama bilo je rizika. U crnogorskom šumarstvu nema rizika. To je najsigurniji biznis. Uložiš dvadeset-trideset eura dobiješ preko sto. I tu je otvoren prostor za podmićivanje i korupciju do neviđenih razmjera, da bi se došlo do šume“ – kaže taj rožajski registrovani drvoprerađivač.

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore smatraju da šumarska mafija nije zaustavljena.

»Neko će vam reći da ne postoji. Naravno da postoji, samo su njene metode djelovanja danas perfidnije. U šumarstvu su potrebne, prije svega, korjenite kadrovske promjene. Ne mogu isti ljudi koji su pravili taj koncesioni sistem gazdovanja koji je trajao dvije ili dvije i po decenije, sada da ga mijenjaju« – smatraju oni.

Drvoprerađivači iz Rožaja ističu da je osim kadrovskih promjena u šumarstvu, potrebno još pooštriti finasijske kotrole u svim područnim jedinicama Uprave za šume, pooštriti kontrole na granicama, i što je najvažnije, razvijati finalnu proizvodnju u Crnoj Gori i truditi se da se što više drveta finalno preradi u našoj državi.

»Zašto bi mi izvozili dasku na Kosovo, a kosovski privrednici je samo prerađivali u patos i lamperiju i dalje izvozili za Grčku? Zašto ne bismo mi   izvozili lamperiju i patos u Grčku? Država Crna Gora bi bila mnogo više na dobitku, ali bi zato izgubili oni koji sada koriste to i bogate se preko noći« – tvrde drvoprerađivači sa sjevera.

Tokom proteklog ljeta mali drvoprerađivači sa sjevera organizovali su proteste i u nekoliko navrata blokirali puteve zbog činjenice da sistem koncesionog gazdovanja nije prekinut i da su najkvalitetnije šume dobili isti ljudi koji su bili tajkuni bivših crnogorskih vlasti.

Malo se zatalasalo pa se stišalo. Neshvatljivo je da, kako kažu sagovornici Monitora,  Crna Gora pored tolikog šumskog bogatsva i dalje ne čini ništa da razvije finalnu proizvodnju, već se njenim građanima u prodavnicama nudi patos uvezen iz Austrije. Dali je patos u Crnoj Gori tako teško napraviti? Ili se sistem sporo mijenja, a uvoznički lobi i dalje radi na štetu države.

                           Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo