Povežite se sa nama

MONITORING

Jahanje na kurjaku

Objavljeno prije

12 godina

na

zoran-becirovic-oleg-deripa

Skupština Crne Gore je konstituisana, kao što se očekivalo, predstavnici manjinskih naroda potpisali su sporazum o zajedničkom političkom djelovanju. Na čelu parlamenta i dalje će biti Ranko Krivokapić, potpredsjednici su: Suljo Mustafić iz bošnjačke stranke, Željko Šturanović iz DPS-a i Branko Radulović iz Demokratskog fronta. Predsjednik države Filip Vujanović sad se, kao, konsultuje sa parlamentarnim partijama oko toga ko će biti premijer. Bošnjačkoj stranci bi posebno prihvatljivo bilo da mandatar nove vlade, bude predsjednik ili potpredsjednik Demokratske partije socijalista, Milo Đukanović ili Igor Lukšić, kazao je predsjednik BS Rafet Husović.

Tek će naredni izbori pokazati jesu li Bošnjaci ,,birali svoje” da bi ovi birali Mila.

Rok u kom se vlada mora izabrati je 30 dana od konstituisanja skupštine. Predsjednik DPS-a Milo Đukanović je najavio da će se krajem ove ili početkom naredne sedmice znati ime premijera.

I drugi rasporedi još se čekaju. DPS se sa predstavnicima Bošnjačke stranke, HGI i Force dogovorio da će o učešću njihovih predstavnika u vladi razgovarati kad se bude znalo ko će biti premijer. DPS i SDP u Kotoru oko lokalne vlasti još pregovaraju, ali u fokusu javnosti su i dalje pregovori o formiranju lokalne vlasti u Nikšiću. Dogovor Pozitivne Crne Gore sa Socijalističkom narodnom partijom je postignut, sa Demokratskim frontom zapinje.

SNP je objavio kako smatra izuzetno važnim da se u što kraćem roku zaključi Sporazum o funkcionisanju lokalne vlasti u Nikšiću. Naglasili su da nijesu odustali od svojih programskih opredjeljenja da, kroz institucije sistema, obezbijede izmjene i dopune Ustava i Zakona o državnim simbolima, kao i da je njihov stav o priznavanju nezavisnosti Kosova ostao nepromijenjen. Prema ocjeni SNP-a tekst Zajedničkih principa, koji je nastao kao rezultat kompromisa, različit je u odnosu na početnu Platformu, i biće objavljen u skladu sa dogovorom potpisnica sporazuma.

Nezvanične vijesti da se Pozitivna i Front kubure oko dvije strofe himne, potvrđene su događajima na konstitutivnoj sjednici Skupštine. Poslanici Fronta iz redova Nove, kao i oni koji su iz SNP-a prešli u Front, ušetali su u salu nakon što je himna otpjevana. Predsjednik Pozitivne Darko Pajović kazao je da neprisustvovanje dijela Fronta intoniranju himne, nije dobra poruka za buduće pregovore. „Za nas svaki potencijalni i budući koalicioni partner mora poštovati simbole”. Konačni rezultat razgovora Fronta i Pozitivne znaće se dok se ovaj broj Monitora bude štampao.

Očekivano, oko himne se podigla horska buka. Liberalna partija, javio je njen predsjednik Andrija Popović, iniciraće izmjene Poslovnika o radu Skupštine, koje bi podrazumijevale intoniranje himne ne samo na konstitutivnoj, već i na početku sjednica proljećnjeg i jesenjeg zasjedanja. Popović je pozvao predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, kao i predsjednike Nove i SNP-a Andriju Mandića i Srđana Milića da prestanu sa pričama oko skraćenja himne i izmjena simbola, jer je takvo ponašanje ,,prevršilo svaku mjeru”.

Popović je uvjeren da njegova inicijativa neće produbiti podjele u Crnoj Gori. ,,Možda će biti bolno za dio javnosti, ali bolno je kad vidimo šta se dešava na utakmicama. To je proces sazrijevanja”. Da nije prijatno i kad se reprezentativci Crne Gore pojavljuju kao lutke za reklamiranje DPS-ove koalicije, od Popovića se nije ni očekivalo da primijeti.

Popović je, naravno, samo potegnuti izvođač radova. Jahanje na identitetskim pitanjima odavno je izlaz vladajuće kaste iz svih neugodnih situacija, i kako prilike ne postaju bolje, iz dana u dan je sve naglašenije. Riječ je, uostalom, o manipulaciji staroj koliko i civilizacija. U vrijeme kad su Njemci povjerovali u mit o nadmoćnosti arijevske rase, postojala su jasna naučna saznanja o tome da ne postoje različite bio-genetske osnove ljudskih rasa. U jednom od dokumentarnih filmova o drugom svjetskom ratu zabilježen je snimak njemačkog vojnika i zarobljeništvu koji nema jednu ruku, ali drugu podiže u znak pozdrava ,,Heil Hitler”.

U Crnoj Gori možda je jedino specifično veoma kratko vrijeme u kom se zakletve mijenjaju. Najmanje polovina onih koji bi danas polomili obje noge onima koji šetaju dok se poje himna, sjedjeli su u istim poslaničkim klupama kad su s mržnjom odbijali ideju Liberalnog saveza da Oj, svijetla majska goro postane himna. Isti oni što sad precrkoše za zastavom bili su krajnje odlučni da crnogorska zastava, nakon skidanja petokrake, postane ista kao srpska, samo malo uža i duža i ,,plavetnom” umjesto plave na trobojci. Demokratska partija socijalista u Ustav je 1992. upisala da nam je jezik srpski. Srbima u Srbiji srpsko – hrvatski još godinama nakon naše pravovjernosti nije smetao. Odgovori vlasti Mila Đukanovića na identitetska pitanja nijesu samo tradicionalno nedosljedni, nego su – loši. Na tu temu, dovoljno je pogledati gramatiku crnogorskoga jezika.

Nema boljeg simbola o državnim simbolima u Crnoj Gori od radnika otpuštenih zato što nijesu obukli dresove Đukanovićeve koalicije sa državnim grbom.

Iako povremeno izgleda smiješno, politika zadriglog crnogorčenja nije na kratak rok osuđena na neuspjeh. U teškim okolnostima ljudima je prirođeno da odbace teret slobode i prigrle sigurnost zavisnosti. Procentualno najviše glasova Đukanovićeva koalicija je na ovim izborima osvojila u Andrijevici. Uz čvrstu ruku svašta se može postići. Procentualno, najviše Crnogoraca u Crnoj Gori je živjelo prema popisu iz 1948. Preko 90 odsto.

Opozicionim, dakle, partijama nije lako. Svaki njihov potez u Nikšiću služi kao slika onoga šta bi uradili da su vlast osvojili na nivou države. Do juče najizglednija varijanta bila je će neko podržati nečiju manjinsku vladu. To je bolje nego da do dogovora ne dođe, ali je daleko od odgovora koji Crnoj Gori treba. Posljednje dojave, dok ovaj broj Monitora ide u štampu su optimističnije. Nezvanično se saznaje da je dogovor u Nikšiću na pomolu. Vidjećemo.

Razlika u stavovima oko dvije strofe himne sitna je u odnosu na ono što bi savez opozicionih partija mogao donijeti ovoj zemlji. U budućnosti, dogovor opozicionih lidera i o načinu rješavanja sporova oko identitetskih pitanja bio bi poruka da postoji alternativa Đukanovićevom modelu vladanja. Silom i dovođenjem u red onih koji su u manjini.

Nakon potpisivanja sporazuma sa partijama manjinskih naroda Đukanović je ,,podijelio zadovoljstvo” što je na taj način stavljena tačka ,,na pomalo neodgovorno i neozbiljno licitiranje ko je pobjednik izbora”. O tome kako je pobjednik pobijedio MANS je ovih dana objavio izvještaj na pedesetak strana. Isplata radničkih otpremnina u službi izbora, naprasna isplata stare devizne štednje,, podjela socijalnih stanova i isplate naknada, akcije i stanovi za podgoričke penzionere, podjela paketa za siromašne, pomoć poljoprivrednicima, besplatni udžbenici za sigurne glasače, nezakonito zapošljavanje u toku predizborne kampanje, zapošljavanje visokoškolaca, nova radna mjesta kroz kredit Evropske investicione banke, donacije kompanija Bemax i Čelebić – neka su od poglavlja u izvještaju o različitim zloupotrebama uoči izbora. Sankcija nema.

Boriti se u takvim uslovima protiv Đukanovićeve vlasti i okrnjiti njen apsolutizam nesumnjiv je uspjeh opozicionih birača. Hoće li ih naredni put biti više, zavisi od svakog koraka koji opozicione partije i njihovi lideri naprave. Odbacivanjem radikalnih ponuda koje podrazumijevaju diobe, građani su ih obavezali na razuman kompromis. Patriotski: država je preča i od dvije strofe himne.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

3 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

3 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo