„Izvještaj je pokazao da je Crna Gora lider u regionu”, prokomentarisao je ministar pravde Zoran Pažin najnoviji Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2018. godinu. Zadovoljstvo novim evropskim ocjenama iskazao je i predsjednik parlamentarnog odbora za evropske integracije Adrijan Vuksanović. I on je ovaj dokument pročitao kao pohvalu Brisela Crnoj Gori za postignuti napredak. Ništa neočekivano.
Nije novina ni da su ocjenama EK, kad je u pitanju unutrašnji faktor, zadovoljni samo oni u vlasti. Civilni sektor ukazuje, nasuprot Vladi, da nema mjesta slavlju, pa i da je dokument u nekim djelovima oštriji nego ranije. To je recimo ocjena Borisa Raonića iz Građanske alijanse. Prema njegovom mišljenju, iako u izvještaju „nema jakih termina, kroz precizno navedene kritike se može zaključiti da Crna Gora polako gubi dah u regionalnoj regati za članstvo u EU”. Stevo Muk, direktor Instituta Alternativa ocijenio je da ovaj dokument ukazuje da Crna Gora stagnira u reformama. Slično mišljenje imaju i u Centru za građansko obrazovanje.
,,Ovogodišnji izvještaj dolazi nakon Strategije za Zapadni Balkan kojom je dat indikativni okvir za pristupanje i u kojoj je jasno naznačeno da Crna Gora može postati punopravna članica do 2025, ali pod uslovom da efikasno sprovede proces reformi i zaokruži pregovore u poglavljima 23. i 24. do 2019. To je najoptimističnija verzija imajući u vidu da ista Strategija prepoznaje Crnu Goru kao zarobljenu državu. Na toj liniji, iako nešto drugačijim rječnikom pisan, je i Izvještaj EK. Suštinski, u većini ključnih oblasti ocijenjeno je da je ostvaren umjeren napredak, što se ne može cijeniti kao uspjeh, posebno jer se radi o ponovljenim ocjenama sa gotovo indentičnim zamjerkama pa samim tim imao stagnaciju, a u nekim oblastima i regresiju”, prokomentarisala je za Monitor Ana Nenezić iz Centra za građansko obrazovanje.
Nije prvi put da Vlada i civilni sektor briselske ocjene čitaju potpuno drugačije. Vlada u izvještajima vidi samo ono što joj odgovara – djelove u kojima je EK hvali za, recimo, bolji zakonodavni okvir (najčešće za to), dok civilni sektor ukazuje na ono što su prema Briselu najveći problemi Crne Gore na njenom putu ka Evropi.
Možda je ovoga puta novo samo to što je tumačenje izvještaja od strane briselskih predstavnika u Crnoj Gori blaže nego što bi se očekivalo. Posebno imajući u vidu da su mu prethodile oštre ocjene u Strategiji EU za Zapadni Balkan gdje se osim što se prvi put pominje termin zarobljena država, ukazuje na problem korupcije na svim nivoima, spregu organizovanog kriminala i djelova sistema, nedostatak političke volje i nezavisnih institucija.
Aivo Orav, šef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori u intervju za TV Vijesti dan nakon prezentovanja novog izvještaja kazao je da „EU pregovori sa Crnom Gorom dobro napreduju” i da je „Crna Gora u tom pogledu lider u regionu”. Kome je bilo smiješno kad je to kazao Pažin, možda više nije.
„Kada je u pitanju ostvareni napredak u ovom periodu, on je ostvaren u većini oblasti, a u jednoj, reforma javne uprave, ostvaren je dobar napredak”, kazao je šef Delegacije EU u Crnoj Gori.
Orav je dodao i da u Evropskoj uniji trenutno ne postoji zamisao da se iskoristi alat poznat kao klauzula balansa. „Jer generalno nema nazadovanja, a ima napretka”, pojasnio je.
Desetak dana pred objavljivanje izvještaja, neke od najuticajnijih ovdašnjih nevladinih organizacija sugerisale su EK da ,,ozbiljno razmotri” aktiviranje klauzule balansa, odnosno da zamrzne pregovore o članstvu Crne Gore sa EU. „Izostanak unutrašnje reformske dinamike i stepen otpora promjenama koji pokazuju crnogorske vlasti u različitim granama i nivoima čine razumnu osnovu da EK ozbiljno razmotri aktiviranje klauzule balansa”, obrazložile su taj zahtjev Institut alternativa, Centar za građansko obrazovanje, Centar za razvoj nevladinih organizacija i Centar za monitoring i demokratiju.
Napredak na koji ukazuje Orav je, međutim, čak i čitajući izvještaj teško uočiti. Uglavnom iste ocjene, iste kritike, isti zahtjevi. Stiče se utisak da Crna Gora ne mrda s mjesta.
Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, vladavina prava i sloboda izražavanja ostaju najveći njeni problemi na putu euintegracija. To je konstatovao i Johanes Han u svom video obraćanju crnogorskim građanima. ,,Ključni će biti rezultati iz oblasti vladavine prava, reforme pravosuđa, temeljnih ljudskih prava i slobode izražavanja, kao i korupcije i organizovanog kriminala”, kazao je on.
,,Korupcija je prisutna u mnogim oblastima i ostaje pitanje zabrinutosti”, konstatuje se tako u najnovijem Izvještaju Brisela. Takođe, upozorava se da je „borba protiv organizovanog kriminala krucijalna kako bi se spriječila infiltracija kriminala u politički i ekonomski sistem”, i navodi da ,,moćne kriminalne grupe djeluju u Crnoj Gori i iz nje, a njihove aktivnostu uključuju trafiking droge, krijumčarenje cigareta i migranata, pranje novca, kao i zločine protiv imovine i pojedinaca, što dovodi do čestih ubistava povezanih sa bandama”.
Ukazuje se i da nije bilo napretka kad je u pitanju sloboda izražavanja i mediji (vidi boks). Opet opominje Agencija za sprečavanej korupcije zbog nedostatka rezultata i njene (ne)pristrasnosti. Ukazuje na neophodnost postojanja političke volje da bi se depolitizovala javna uprava. Opet početni rezultati u borbi proitv visoke korupcije. Opominje se da ekologija čeka…Dakle, ništa novo.
Jezik Brisela nakon prezentovanja najnovijeg izvještaja kritikovao je lider DEMOS-a Miodrag Lekić. On je ocijenio da je „u cjelini tehničko-sadržani dio izvještaja vrlo kritički ocijenjen dok je, onaj drugi politički načelno afirmativan, što dovodi do više nedoumica”. Da li se radi o napredovanju ili nazadovanju Crne Gore u proteklom periodu, i sam je postavio pitanje Lekić.
,,Ako se ovako nastavi sa izvještajima i jezikom u kojem se kombinuju prijetnje i komplimenti, sve uz nastavak zabrinjavajućeg statusa quo u zemlji, onda bi građani Crne Gore mogli biti prva koleteralna šteta neobičnog partnerstva Evropske unije i Đukanovićeve vlasti”, kazao je on. Lekić je ocijenio da crnogorski građani ne osjećaju dobrobiti od evropskih integracija.
Možda. Ali će se sasvim sigurno tek sad osjetiti Đukanovićev evropski put. Njegov dolazak na mjesto predsjednika započeo je kampanjom protiv medija koje ne kontroliše i izdajnika. Lijepe briselske riječi o „lideru u regionu”, samo će mu dati krila. Džaba softli opomene o „nultoj toleranciji” .
Mediji – bez napretka
Situacija u medijima i sloboda govora u Crnoj Gori ocijenjeni su najnižom ocjenom u izvještaju Evropske komisije.
Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav je ukazao da je negativna ocjena donijeta zbog političkog miješanja u Javni servis i izostanak rezultata u istragama napada na novinare.
Predsjednik Komisije za istrage napada na novinare Nikola Marković je ocijenio da su konstatacije Brisela o medijskoj situaciji mogle biti i oštrije jer i dalje postoje tendencije da se mediji stave pod političku kontrolu.
,,Stanje se stalno pogoršava, a protekla godina i posljednji događaji su najbolji dokaz za to. Rekao bih da je Brisel konstatovao ono što je svima nama poznato. A to je da nema političke volje da se riješe napadi na novinare i imovinu medija, a da zato ima velike političke volje da se mediji stave pod partijsku kontrolu. Najbolji primjer za to je situacija u Savjetu Javnog servisa. I jako je dobro za stanje medija u Crnoj Gori, što je ta činjenica prepoznata i oštro kritikovana u izvještaju”, kazao je on za Radio Slobodna Evropa.
Orav je u intervjuu za TV Vijesti na pitanje da prokomentariše Đukanovićeve ocjene da su mediji koje ne kontroliše ,,fašisti” kazao da mora postojati ,,nulta tolerancija za prijetnje novinarima i NVO”.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
DANAS, SJUTRA3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno1 sedmica
INTERVJU3 sedmice
OKO NAS3 sedmice