Šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Mitja Drobnič, uručio je u utorak Ranku Krivokapiću godišnji Izvještaj o napretku Crne Gore za 2015. godinu. Drobnič je kazao da je Izvještaj najznačajniji dokument koji govori o odnosu EU i Crne Gore. ,,Dokument nije ni kritika ni pohvala VGlade i države, već ukazuje na činjenično stanje i na zadatke koje treba obaviti”, istakao je Drobnič. Evropska komisija je ocijenila da je Crna Gora ostvarila ,,dobar napredak” u šest poglavlja, u 26 poglavlja je konstatovan ,,određen napredak”, a poglavlje o medijima dobilo ocjenu – ,,nema napretka”. Krivokapić je ocjenu dobar tri iz Izvještaja, poput prekaljenih depeesovaca, hitro unaprijedio u pohvale nebeskog nivoa. Nakon uručenja Izvještaja kazao da je Crna Gora lider u evropskim integracijama regiona.
Pohvalama se, očekivano, pridružio i DPS. Politički direktor Demokratske partije socijalista Tarzan Milošević kazao je da „ocjene u Izvještaju EK o napretku Crne Gore najbolje demantuju sve politikantske tvrdnje kojima se crnogorska javnost svakodnevno zasipa, a koje nemaju uporište u realnom stanju u državi”. ,,Apsolutno je nedopustiva i poražavajuća činjenica da i poslije višedecenijskog razvoja demokratije ova država i ovo društvo nijesu u stanju da imaju normalan i demokratski izborni proces”, stav je Socijalističke narodne partije. Poslanik SNP-a Danko Šarančić kaže da ovaj dokument potvrđuje da ,,značajnog napretka na najvažnijim poljima i dalje nema ili je veoma ograničen”. ,,Građanski pokret URA ohrabren je Izvještajem EK o Crnoj Gori jer se izričit zahtjev EU da se u potpunosti primijeni izborno zakonodavstvo i birački spisak ažurira u potpunosti poklapa sa našim zahtjevima. To je prvi zadatak koji će sadašnja vlast biti u obavezi da učini, osim ako joj nije cilj dalje usložnjavanje krize i sračunata opstrukcija mirne tranzicije vlasti”, saopšteno je iz tog pokreta. A evo kako Izvještaj komentarišu aktivisti nevladinog sektora, sociolozi, novinari…
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava
Pali na ispitu procesuiranja ratnih zločina
– Iako je u globalu ocijenjeno da je Crna Gora pokazala izvjestan napredak u oblasti pravosuđa i ljudskih prava (poglavlje 23), rečeno je jasno da je pala na ispitu procesuiranja ratnih zločina, da su oslobađajuće presude za ratne zločine zasnovane na pogrešnoj primjeni prava, a da je tužilaštvo bilo pasivno. To će morati da se promijeni ako Crna Gora želi u EU. Takođe, sada se očekuje i djelotvorno kažnjavanje za kršenje ljudskih prava, jačanje nezavisnosti, odgovornosti i djelotvornosti uopšte u pravosuđu, i posebno rezultati u istragama, procesuriranju i pravosnažnim osudama za korupciju i na najvišem nivou.
Ukupno posmatrano, očekivanja su sada izdignuta na najviši nivo i pretpostavljam da nas očekuje uzbudljiva godina.
Mihailo Jovović, glavni i odgovorni urednik Vijesti
Paralelni sistem kontroliše veliki dio medija
– I kroz briselske šture i birokratske ocjene jasno se vidi slika ugroženih medijskih sloboda u Crnoj Gori.
Ono što se ne vidi je paralelni sistem koji umjesto institucija vlada Crnom Gorom, i kontroliše veliki dio medija, počevši od tzv. javnog servisa, preko ,,izvanjaca” (što bi rekao šef parlamenta) pa do domaćih privatnih poltrona.
Ovom sistemu, koji čine dio najviših državnih funkcionera, mafija i tajkuni, nikako ne odgovara da crnogorski mediji i novinari slobodno rade po uzusima profesije (bar oni koji to žele), bez straha od ubistva, batina, eksplozija, prijetnji ili blaćenja u kontrolisanim medijima.
Da nije tako, zar ne bi trebalo da odavno znamo makar ko je ubijao i prebijao novinare u prošloj deceniji, da ne govorim o drugim ,,sitnicama”? Zar ne bi država makar morala da pozove na odgovornost ljude koji su tobože vodili sve te istrage?
Zar ne bi normalna država komisiji koju je osnovala dala sve podatke kako bi pokušala da utvrdi makar nečiju odgovornost za farsične istrage, ako već nema mandat da istražuje počinioce napada na novinare, umjesto što skriva imena istražitelja, od kojih su mnogi u službi ovog paralelnog sistema?
Zar ne bi normalna država davno uvela pravila po kojima se troši novac građana za oglašavanje njihovih (državnih) institucija i preduzeća u medijima, umjesto što se tim novcem finansiraju megafoni paralelnog sistema, koji potom služe kao batina za šikaniranje onih koje su već ubili ili prebili ili im tek rade o glavi?
Fali samoregulacija? A gdje je regulisano medijsko tržište, zaštita konkurencije, regulacija elektronskih medija i sve drugo što radi svaka normalna država? To ovdje ne treba, to sve “samoreguliše” Beba, uz koordinaciju megafona paralelnog sistema.
Moram jedno da priznam. Brisel je uspio da smiri premijera diplomatski sročenim upozorenjem u prošlom izvještaju da prestane da svojim izjavama zastrašuje ,,medijsku mafiju” i druge ,,antidržavne elemente”. Malo li je? To meni govori da mogu, ako hoće, da pomognu da se razgradi “nečasna alijansa” dijela zvaničnika, mafije i tajkuna na čelu države. To je i u evropskom interesu. A onda će i ovdašnji novinari (oni pravi) konačno odahnuti.
Boris Marić, viši pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanjež
Afera Snimak i dalje u fokusu EK
– Evropska komisija s pravom, kao jedno od centralnih pitanja daljeg procesa demokratizacije crnogorskog društva, pozicionira izbore i izborni proces.
Svakako je prioritet puna primjena izbornog zakonodavstva, pa stoga EK praktično upozorava na moguću nelegitiminost izbornog procesa, ako se to ne bude uvažilo. Samim tim došlo bi do produbljavanja političke krize. Posebno je značajno što afera Snimak nije nestala iz fokusa EK, a što daje dodatnu podršku svima koji žele da rade na onemogućavanju zloupotrebe državnih resursa, procesuiranju afere Snimak, te utvrđivanju pravne, ali i političke odgovornosti za niz zloupotreba koje se jasno uočavaju analizom tih snimaka. Tužilaštvo je već do sada moralo da bude na visini zadatka i detaljno, ali i uz punu transparentnost, ispita brojne osnove sumnje u nešto što je srž sistemske korupcije u Crnoj Gori, a to je politička korupcija.
Naravno, to sve treba da prate ažurirani birački spiskovi i omogućavanje elektronske indentifikacije birača. Da bi došli do ovih pretpostavki mora se insistirati na punoj osposobljenosti i operativnosti svih neophodnih državnih institucija, sa naglaskom na Državnu izbornu komisiju i Agenciju za sprečavanje korupcije. Bez izgrađenih i osnaženih kapaciteta ovih institucija izbori ne mogu imati potrebni legitimitet. Kod „sređivanja” biračkog spiska posebna pažnja se mora posvetiti institutima prebivališta i boravišta.
Bojan Baća, sociolog
Ko će sačuvati demokratsku energiju
– Kao i svaki prije njega, i ovogodišnji izvještaj o napretku je jedno opšte mjesto – Roršahova mrlja u kojoj svako vidi ono što želi. Ono u čemu je, pak, briselska birokratija jasna jeste to da želi da se politički život odvija isključivo u parlamentu, čime se samo održava iluzija o tome kako je rješenje svih naših problema – implementacija novog izbornog zakona. Iako ta priča odgovara dobrom dijelu opozicije, bojim se da niko ne razmišlja o pitanju koje nosi dan poslije tih izbora: „A šta ako vladajuća partija pobijedi i na tim fer i slobodnim izborima?” Dakle, šta onda? Ko će onda da se žali? Kome? Na koji način? Ja razumijem birokratsku svijest Brisela, ali ne razumijem politički um crnogorske opozicije. Ako zanemarimo neuračunljivi Demokratski front, ostatak opozicije oglušio se na zahtjeve sopstvenog biračkog tijela koje je izašlo na ulicu da iskaže nezadovoljstvo, čime su pokazali da politički slovesne građane nema ko da predstavlja. Tako dolazimo do toga da jedan zahtjev iznesen u izvještaju o napretku potire onaj drugi – osnaživanje građanskog aktivizma i civilnog društva (koje mi, nažalost, rijetko mislimo izvan okvira nevladinog sektora koji je, htjeli mi to ili ne, postao jedan veliki biznis). Dakle, ko će osnažiti one građane koji su se „dogodili” prije par sedmica i ko će očuvati tu, našem društvu prijeko potrebnu, demokratsku energiju koja dolazi „odozdo”? Mi moramo dobiti opoziciju koja demokratiju vidi kao vladavinu naroda, a ne kao smjernicu ili pohvalu Brisela.
Veseljko KOPRIVICA
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno1 sedmica
INTERVJU3 sedmice
OKO NAS3 sedmice
ANKETA4 sedmice