Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda, biće gostujuća profesorica na Pravnom fakultetu UCG, javili su mediji. Medenica je istovremeno saopštila i da bi Centar za edukaciju sudija mogao postati pravosudna akademija.
Predsjednici Vrhovnog suda dopalo se da dijeli lekcije.
Koji dan ranije Medenica je na sjednici Sudskog savjeta spočitala predstavnicima EK koje je pozvala u goste da je ,,crnogorsko sudstvo na dobrom putu da bude efikasno i nezavisno”. Kazala je i da je procedura izbora i razrješenja sudija za koju je EK ocijenila da se mora promijeniti zbog političkog uticaja na sudstvo, ,,problem zakonodavca, a ne pravosuđa”. Medenica, ispade, nema ništa s tim što je vlast baš nju izabrala da drži pravosuđe pod štiklom i to ozakonila.
Zaključak sjednice ukratko: crnogorsko sudstvo je zamalo pa savršeno, i njemu nema ni trunka uticaja politike. Medenica i članovi Sudskog savjeta bili su toliko uvjerljivi da je pravo čudo što predstavnici EK nijesu uputili zahtjev za integracije evropskih država u Crnu Goru.
REZULTATI: ,,Voljela bih da neko demantuje rezultate koje imamo”, zaključila je konačno glavna sutkinja. Klajv Rambold, koji je u ime EK prisustvovao sjednici, ponovio je da Crna Gora mora reformisati pravosuđe. Šta da kaže, kako da demantuje. Kad Medenici i članovima Sudskog savjeta ni Analitički izvještaj EK ne pomaže da shvate da su daleko od savršenstva.
Medenica se, kada je riječ o tom dokumentu, odrekla one Vukove – čitaj kao što je napisano. ,,Pravo da vam kažem, nama je najbitnije to što je EK konstatovala napredak crnogorskih sudova u dijelu rješavanja zaostalih predmeta i u dijelu poboljšanja efikasnosti”, kazala je ona sjutradan studentima prava su posjetili Vrhovni sud.
U izvještaju EK malo drukčije piše: „Postoji zabrinutost u vezi sa efikasnošću i odgovornošću pravosuđa”.
Ta ocjena razrađuje se i u Analitičkom izvještaju: „Crna Gora je trpjela zbog velikog zaostatka neriješenih sudskih slučajeva ali nadležni organi su uveli mjere za rješavanje ovog problema. Postoji, međutim, zabrinutost u pogledu valjanosti pristupa i transparentnosti korištene metodologije”. EK ocjenjuje i da je „dugo trajanje sudskih postupaka i dalje predmet zabrinutosti”, te da se „zakon o pravu na suđenje u razumnom roku ne primjenjuje djelotvorno”.
Tokom 2009. godine, kada je smanjen broj zaostalih predmeta, Kancelarija zaštitnika za ljudska prava nije prestala da prima prigovore zbog dugog trajanja sudskih postupaka, kako bi se to moglo pomisliti. Taj broj bio je i dalje veliki, a među njima bilo je žalbi građana koji se sude od 1984. godine.
Vuk Maraš, direktor monitoring programa MANS-a podsjeća za Monitor da procedura izbora i razrješenja sudija nije jedina primjedba koje je EK imala kada je u pitanju pravosuđe, kako to Medenica želi predstaviti. „EK je kritikovala brojne aspekte rada sudova – da su politizovani, da ne posjeduju odgovarajuća znanja, da ne sude u skladu sa praksom Suda za ljudska prava, da se ne bore protiv korupcije u samom sudstvu, i na kraju iskazala sumnju u ono što je jedini argument Vesne Medenice – smanjenje broja neriješenih predmeta”.
On primjećuje: „Vesna Medenica ne shvata da EK ne funkcioniše kao crnogorsko sudstvo – da ona može da dovede predstavnike EK, da ih iskritikuje i na taj način unaprijedi ocjenu rada crnogorskog sudstva. Medenica će morati da pokaže konkretne rezultate”.
ZABORAVNA: U izvještaju EK se navodi, a što je Medenica studentima takođe zaboravila da pomene, i da „rezultati istraga, gonjenja i konačnih presuda u slučajevima korupcije na svim nivoima ostaju niski”.
Na to da Crna Gora jedina u regionu nema jedne jedine presude za visoku korupciju odavno podsjećaju kako evropski zvaničnici, tako i domaći stručnjaci i predstavnici civilnog sektora.
Iza statistike kojom se Medenica hvali stoje presude koje se odnose na korupciju medicinskih sestara, saobraćajaca, ili carinika koji su primili mito u iznosu od 10 do 50 eura. Predsjednica vrhovnog suda, poznato je, „ne pravi razliku između krupne i sitne korupcije”.
Istina, uz ovakvu policiju i tužilaštvo, crnogorsko pravosuđe ne mora da se plaši da će morati da sudi o nekom slučaju visoke korupcije. Ali, da je dok je bila državna tužiteljica Medenica procesuirala neku od brojnih prijava za korupciju protiv visokih funkcionera, možda bi se i ubilježila koja presuda za visoku korupciju. Za lijek.
Konačno, predsjednica Vrhovnog suda zaboravila je da pomene da je ona, kao predsjednica Sudskog savjeta direktno odgovorna i za sudsku praksu kada je u pitanju djelo klevete – neprimjereno visoke kazne medijima, što je u suprotnosti sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.
RIBARI LJUDSKIH DUŠA: U lekcijama koje Medenica dijeli na sve strane zapaža se novina. Ona sada misli da treba mijenjati sastav članova Sudskog savjeta: „Zalažem se za Sudski savjet u kome će biti 12 članova, od kojih 11 sudija”.
Prošle godine je bila sigurna da „nam je zakon omogućio potpunu samostalnost u izboru sudija, njihovom unapređivanju i razrješavanju”, te da nema ništa sporno u tome da predsjednika Sudskog savjeta bira ministar pravde, jer je to „praksa evropskih zemalja”.
Advokat Radomir Prelević kaže za Monitor: „Medenica ima najmanje prava da dijeli lekcije o nezavisnosti Sudskog savjeta i sudstva, s obzirom da je pristala da bude izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda i Sudskog savjeta iako je bilo očigledno da je riječ o političkoj proceduri”. On vjeruje da se to Medenica „preporučuje za neku novu funkciju”.
Šta je Medenicu preporučilo za profesoricu na odsjeku dekana Ranka Mujovića, nije objašnjeno. Sigurno je samo da dok ona podučava, vlast ne mora da brine za budućnost.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice