Povežite se sa nama

MONITORING

IZBORNI ZAKONI: Sitan vez

Objavljeno prije

11 godina

na

spiskovi-izbori

Sudbina izbornih, kao i ostalih zakona u ovoj zemlji, u pouzdanim je rukama Demokratske partije socijalista. Da cvjeta kao što je vazda cvjetalo obavijestio nas je ovih dana poslanik DPS-a Milutin Simović: ,,Siguran sam da će i sljedeći lokalni izbori, kao i svi prethodni, biti praznik demokratije u Crnoj Gori”. Sve se slaže – kakva nam je demokratija, takav nam je praznik – kako trenutno stoje stvari, do daljnjeg ćemo uživati u DPS izbornim čarolijama. Iz ugla lopova, dobro obavljena krađa jeste poslovni uspjeh.

Mjesecima je radila Radna grupa za vraćanje povjerenja u izborni proces, malo je falilo da se njen rad završi – ničim. Cijeli posao vlast nije započela što je htjela, već pod pritiskom evropskih institucija nakon objelodanjivanja Snimka. Radna grupa formirana je kad i Anketni odbor čiji rad je DPS odavno uspio da najprije obesmisli, potom proglasi završenim pričom. Oko izbornog zakonodavstva upotrijebili su sitniji vez.

Opozicioni predstavnici u Radnoj grupi, gotovo od samog njenog formiranja žalili su se na opstrukciju DPS-a. Beskrajna su bila pogađanja oko toga ko treba da vodi biračke spiskove, treba li, kao do sada, da se taj posao obavlja na tri različita mjesta, kako spriječiti natprirodnu pojavu da ljudi s one strane raznih okeana uspijevaju da stignu do biračkih spiskova i tome slično. Majstorstvom koje je imao kad da stekne DPS je, ponekad loše artikulisane zahtjeve opozicije, uspješno podvrgavao različitim birokratskim postupcima i činio sve kako bi se na što teži način došlo do rješenja koja će spriječiti manipulacije voljom građana.

Kopredsjedavajući Srđan Milić i Milutin Simović su, u pismu upućenom krajem decembra predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću, kazali da Radna grupa nije ispunila svoj zadatak i da je njen dalji rad neizvjestan. Poslanik DPS-a Miodrag Vuković nadahnuto je u izjavi za portal Analitika objasnio u čemu je bio problem: ,,Opozicija je očekivala da će se njihovi partikularni interesi ugraditi u izborno zakonodavstvo i da će njihova rješenja biti dio izbornog zakonodavstva. Za nas nijesu bile prihvatljive radikalne novine koje je predlagala opozicija čime bi se napravila normativna osnova da neko izliječi svoje bolove od brojnih pretrpljenih poraza i da bude proglašen pobjednikom narednih izbora, a da oni nijesu ni raspisani”. Vuković je kazao da će svi lokalni izbori u ovoj godini biti održani po važećim, aktuelnim izbornim zakonima.

Onda je u parlamentu održan kolegijum na kojem su članovi Radne grupe razgovarali sa šefom Delegacije Evropske unije Mitjom Drobničem. Monitorovi izvori kažu kako je Drobnič jasno stavio do znanja da je EU očekivala novo zakonodavstvo i da, ako ga ne bude, izbori u naredne četiri godine mogu biti označeni kao sumnjivi. Potom je, kako je objavljeno, pao dogovor da će do kraja sedmice biti utvrđeni predlozi novih zakona o izboru odbornika i poslanika i biračkim spiskovima. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić optimistično je najavio kako očekuje da će šest izbornih zakona biti završeno do kraja februara, i da će lokalni izbori na proljeće biti održani u skladu sa novim izbornim zakonodavstvom.

Dragan Koprivica, Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju koji je učestvovao u radu Radne grupe, ocijenio je u izjavi za Monitor da je Krivokapićeva izjava prilično hrabra i optimistična. ,,Čini se da je gotovo nemoguće da za dva, tri mjeseca bude formirana i profunkcioniše nova Državna izborna komisija sa značajno uvećanim obimom posla, da MUP preuzme sve poslove vezane za birački spisak od opština, da se pripremi nova baza podataka, da se nabavi i implementira sistem koji kontroliše da li ima duplo izdatih dokumenata. U tom kratkom periodu, nije realno očekivati ni da se raspišu tenderi za nabavku opreme za elektronsko glasanje, da se sve to implementira na biračkim mjestima, da se birački odbori ali i građani obuče za nova pravila glasanja”.

Prema objašnjenju poslanika Demokratskog fronta Gorana Danilovića najnoviji dogovor u parlamentu više je korak ka fer narednim parlamentarnim, nego lokalnim izborima. ,,Iako se nešto pomaklo sa mrtve tačke treba dobro razmisliti na koji način će opozicija učestvovati na lokalnim izborima za koje se osnovano sumnja da će vlastima i dalje omogućavati zloupotrebe”. I ako novi zakon o izboru odbornika i poslanika bude usvojen, ne postoji mogućnost da njegov dio u koji se opozicija najviše uzda – elektronska identifikacija birača – bude primijenjen na lokalnim izborima. Kao ,,nešto” od boljih uslova za izbore Danilović vidi eventualno formiranje nove Državne izborne komisije.

U CDT-u smatraju da je Državnu izbornu komisiju trebalo učiniti profesionalnom i samostalnom institucijom bez predstavnika partija. ,,Insistirali smo na nepartijskoj izbornoj komisiji koja ima svoj budžet i sastavljena je od ljudi koji su stručni za taj posao. Naše mišljenje je da oni koji učestvuju u procesu izbora ne mogu organizovati taj proces niti biti ‘sudije’ u tom procesu, odnosno odlučivati o njegovoj ispravnosti. Smatramo da je apsurdno da partijski DIK kontroliše finansiranje tih istih partija”, objašnjava Dragan Koprivica. On smatra da bi neuspjeh rada Radne grupe, odnosno neusvajanje ostalih izbornih zakona negativno uticao prije svega na imidž parlamenta ali i na ocjene napretka Crne Gore, jer su demokratski izbori osnov svake stabilne i uređene države.

Dio miljea u kom se u Crnoj Gori održavaju izbori koji potvrđuje da je ovdje teško doći do demokratskih izbora predstavljen je u CDT-ovom

Istraživanju o zloupotrebi javnih resursa u izborne svrhe. Generalni zaključak do kojeg je CDT došao analizirajući socijalna davanja u državnom budžetu je da su troškovi rasli u godinama održavanja parlamentarnih izbora, 2009. i 2012. ,,Naša analiza pokazuje značajan rast, više od 69 miliona eura u 2009. godini, zatim pad u 2010. i nakon toga ponovni rast tokom 2011. i 2012. godine”, kazala je predsjednica CDT-a Milica Kovačević. Prema njenim riječima, zanimljiv je podatak da je ukupna potrošnja države u 2009. bila za 61 milion eura veća nego u 2008. godini, a da su u tom periodu socijalna davanja bila veća za čak 69 miliona. Takođe je, smatraju u CDT-u, zanimljivo da su budžetski izdaci u 2012. ostali na približno istom nivou kao u 2011. godini, a da su se socijalna davanja povećala za skoro 27 miliona eura.

Pored socijalnih davanja, vlast raspolaže biračkim spiskom, Državnom i opštinskim izbornim komisijama, radnim mjestima, brašnom, čokoladama i drugom teškom mehanizacijom. U takvim uslovima, izborne pobjede samo čekaju na branje. I sada je, kako se god računa, DPS, po sopstvenim mjerilima, ubilježila uspjeh. Pored nedavno održanih izbora u tri opštine na kojima je dosljednom primjenom metoda zabilježenih Snimkom osvojila vlast, uspjela je da izborni okvir zadrži jednakim za izbore u Ulcinju i Beranama. Nikakvih ozbiljnih promjena neće biti ni na proljećnim izborima u 11 opština, među kojima je i Podgorica u kojoj živi trećina Crne Gore. Nemaju se na osnovu čega očekivati.

U opozicionim krugovima može se jasno čuti mišljenje da će gdjegod opozicija, eventualno, ostvari tijesnu pobjedu, DPS uspjeti da je otme. Ideja da bi možda baba trebala da plati i ta dva groša kako bi iz kola izašla, čuje se katkad i gotovo ispod glasa. Ako izgubi sve predstojeće lokalne, su čim misli da čeka neke naredne parlamentarne – opozicija zna.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo