Sve su prilike da će isti kadrovi odalamiti još po mandat na čelnim pozicijama u sudstvu. Pravo i pravda moraće da sačekaju novih pet godina
Vesna Medenica neće u diplomatiju, javili su mediji iz nezvaničnih izvora. Sve su prilike, procjenjuju, da će predsjednica Vrhovnog suda na toj poziciji ostati i narednih pet godina. Njen mandat ističe u julu ove godine, a ukoliko bude reizabrana, bilo bi to ukupno 15 na čelu najviše sudske istance. Mašala.
Ni ona se više ne sjeća kako je ne biti funkcionerka u pravosuđu. Medenica je na čelo Vrhovnog suda stigla sa pozicije vrhovne državne tužiteljke, koju je obavljala od 30. jula 2003. do decembra 2007. godine. U istom periodu bila je i predsjednica Tužilačkog savjeta Crne Gore. Možda se nekom čini manje bitno, ali od 2004. do 2006. bila je i kopredsjedavajuća Savjetodavne grupe tužilaca Jugoistočne Evrope (SEEPAG). Dva mandata odalamila je i kao zamjenica Višeg državnog tužioca u Podgorici, kao i na čelu Sudskog savjeta – od aprila 2008. do jula 2014.
Na čelo sudstva stigla je glasovima vladajuće koalicije, koja je, sasvim sigurno, ne bi mijenjala. Po njoj je u sudstvu sve odlično. Poboljšanja očekuje jedino u materijalnoj sferi. Ono – plate, stanovi , veće kancelarije za sudije i ostalo. Sve izvještaje EK o stanju u pravosuđu, predsjednica Vrhovnog suda čita identično kao i vladajuća partija – u njima vidi samo ono pozitivno. I opet, isto kao i DPS, popravljala bi stanje u civilnom sektoru i u medijima.
Kada je predstavljala rezultate sudova u prošloj godini Medenica je kazala da su uspjesi sudstva prepoznati i u najnovijem izvještaju Evropske komisije, ali da se postavlja pitanje kako ćemo obezbijediti sudijama zaštitu sudijskog, ličnog i porodičnog digniteta, nastojeći pri tom da stvorimo ambijent nesmetanog obavljanja funkcije. Našla je i odgovor. Pošto se od sudija očekuje primjereno ponašanje, od drugih učesnika u sudskom postupku, – javnosti, medija i nevladinog sektora se očekuje, kazala je, da se uzdrže od bilo kojih radnji kojima se podriva samostalnost i nezavisnost sudske vlasti i autoriteta.
Uglavnom, pravosuđe ugrožavaju civilni sektor i mediji. To što EK upozorava da su nam institucije zarobljene i pod političkim pritiskom, Medenica izgleda nije pročitala. A i ne osjeća pritisak. Eto, recimo, vlast nikako da pritisne njenog sina da ne gradi nelegalno u Tivtu. Sjetili su se da ruše bespravnu krstionicu, ali turističku vilu Miloša Medenice u Krašićima, uvijek nekako preume. Sreća, šta li je.
Sreća je i ono kad je predsjednica Vrhovnog suda u Turskoj, gdje je bila na službenom putovanju, o trošku građana, srela svog omiljenog glumca iz turske serije i slikala se s njim. Ili kad je o trošku građana 2013.godine, operisala diskus u Švajcarskoj, na šta nije imala pravo, a o čemu je Monitor već pisao. Građani su da je sreće mogli mnogo bolje proći, jer su takve operacije i do deset puta jeftinije u Crnoj Gori ili Srbiji, ali red je da ćute i „ne podrivaju samostalnost i nezavisnost sudske vlasti i autoriteta“, što bi rekla predsjednica.
Neće samo Medenica izgleda ostati da joj služimo narednih pet godina. Na konkurse za mnoga mjesta u pravosuđu, pristigla je samo po jedna kandidatura. Onih koji su ostarali na tim pozicijama.
Tako je recimo na mjesto predsjednika Apelacionog suda konkurisao samo aktuelni predsjednik tog suda – Mušika Dujović. Medeničin kadar.
Monitor je pisao da je u obaranju presuda u predmetu za ubistvo Slavoljuba Šćekića, Medenica imala njegovu aktivnu potporu. Kada je sudija Lazar Aković, razriješen na inicijativu Vesne Medenice dok je vodio postupak u slučaju ubistva inspektora Šćekića, njegovo razrješenje je u djelo sproveo Mušika Dujović, tada predsjednik Višeg suda. Aković je za Monitor tvrdio da ga je Dujović ,,u četiri oka” obavijestio kako je „pod nevjerovatnim pritiskom da pokrene inicijativu za njegovu smjenu, da on to ne želi da učini, ali da će u protivnom i protiv njega biti podnijet prijedlog za razrješenje…Savjetovao mi je da se sastanem s predsjednicom Vrhovnog suda, da popričam s njom ili da podnesem ostavku”, saopštio je tada Aković. I objelodanio da je te predloge odbio.
Dujović je nakon toga, na mjesto predsjednika Apelacionog suda, postavljen na predlog Vesne Medenice. Više izvora tvrdilo je da je stvar obavljena po telefonskom nalogu.
I Boris Savić, predsjednik Višeg suda i jedini kandidat za to mjesto u narednim godinama, takođe je u milosti predsjednice Vrhovnog suda. Savić je počeo mandat predsjednika Višeg suda ocjenom Vesne Medenice da je sjajan sudija, te da je sigurna da će tako nastaviti. Ispunio je očekivanja. Savića na kraju mandata opozicija naziva – , ,,specijalni partijski sudija DPS-a”
Savić je kao sudija potvrdio gotovo sve sporazume Specijalnog tužilaštva sa Budvanima, koji se ne samo navode kao prilog selektivne pravde, već kao neka vrsta legalizacije bogatastva porodice Svetozara Marovića, šefa kriminalne budvanske grupe, koji je i dan danas na slobodi. Dok je bio tužilac u Kotoru, protiv Savića su tadašnji budvanski obornici Demokratrskog fronta Božidar Vujičić i Stevan Džaković podnijeli krivičnu prijavu, jer nije procesuirao aferu TQ Plaza. Istu onu koja je kasnije stavljena na teret budvanskoj kriminalnoj grupi na čelu sa Marovićem.
Poznata je Savićeva odluka da nema razloga za preispitivanje eventualne sudske disciplinske odgovornosti zbog zastare predmeta u kom se ministru Petru Ivanoviću sudilo jer je automobilom udario djevojčicu.
Neće to, sve su prilike, biti jedini predsjednik suda koji će opet biti izabran a koji je po mjeri Medenice i vladajuće koalicije. Kandidaturu je podnio i aktuelni predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Za isto mjesto.
Jovanić se pominjao u istrazi pljačke kase Vrhovnog suda u vrijeme dok je na njegovom čelu bio Ratko Vukotić, ali nikada nije bio pod istragom, iako je bio obuhvaćen policijskom krivičnom prijavom. Od tada, donosi bogougodne presude, u korist Familije. Valjda je slučajnost da se Jovanić pojavljuje kao sudija u gotovo svim procesima koji se pred Privrednim sudom vode u vezi vrijednih poslova vrha Prve familije. Čim je došao na mjesto predsjednika Privrednog suda, Jovanić određen kao sudija u sva četiri tada aktuelna spora protiv kompanije Beppler and Jacobson , koja se našla na meti i počela mnogo teže da posluje u Crnoj Gori, kada je iz nje izašao Zoran Bećirović, tajkun blizak predsjedniku Milu Đukanoviću. Jovanić je te odluke donio na štetu Bepplera.
Kandidati za važne funkcije u sudstvu govore da proces ne ide ka depolitizaciji i decentralizaciji, što je bio zahtjev Evropske unije ponovljen i u posljednjem Izvještaju o napretku EK. Sve su prilike, da će isti kadrovi odalamiti još po mandat na čelnim pozicijama u sudstvu.
Pravo i pravda moraće da sačekaju novih pet godina
Milena PEROVIĆ KORAĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice