Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBORI U SDP-u: Mjerenje milimetrima

Objavljeno prije

na

Čaršija kaže: za dvadesetak dana znaće se da li je predsjednik DPS-a Milo Đukanović uspio da smijeni Ranka Krivokapića, predsjednika Socijaldemokratske partije.

Kandidaturu za mjesto predsjednika stranke koji će biti izabran na VIII Kongresu SDP-a 3. juna predali su: Ranko Krivokapić, aktuelni predsjednik, Ivan Brajović, potpredsjednik i Merdin Markišić, član GO SDP iz Plava. Odluku će donijeti 356 delegata. Taj broj je zbir 275 delegata izabranih u opštinskim odborima, 73 člana aktuelnog Glavnog odbora, pet članova Statutarne komisije i tri člana Nadzornog odbora.

Najviše delegata iz opština dolazi iz Bara – 42, Podgorice – 34 i Petnjice – 31. Bijelo Polje i Rožaje imaju po 25 delegata, Plav 19, Cetinje 14, Tivat 13, Nikšić 12, Gusinje, Kolašin, Pljevlja i Danilovgrad po šest, Andrijevica i Herceg Novi po pet, Budva dva i Plužine, Šavnik, Žabljak i Berane po jednog. Predsjednik SDP-a biće onaj koji osvoji natpolovičnu većinu glasova delegata na Kongresu.

Prema procjenama Monitorovih izvora iz SDP-a, kako trenutno stoje stvari, Krivokapić može da računa na oko 210, Brajović na oko 140 glasova na Kongresu. Markišić, čija je kandidatura prema objašnjenjima naših sagovornika plod ličnih nerealnih ambicija, glasaće sam za sebe.

Glavna priča u krugovima oko SDP-a ovih dana je da li će Krivokapić uspjeti da održi prednost. ,,Treba čuvati taj odnos, ne samo da bi se nanijelo što manje štete partiji već i zato što nije lako prihvatiti da je DPS toliko jak u našoj partiji”, objašnjava jedan od Monitorovih sagovornika iz vrha SDP-a. Na terenu se vodi teška bitka. Nekome fali doktorat, nekome posao za člana familije, sve se može obezbijediti uz podršku ispravnom kandidatu. Nije lako odoljeti.

Po obećanjima, prepadanjima i kupovini, svjedoče naši sagovornici, sve liči na izbore u malom. Esdepeovci su imali kad da nauče od koalicionih partnera, kako se to radi.

U dio iznošenja prljavog veša koje je počelo ubraja se i fakat da je Dan objavio je dokumenta podgoričkog odbora SDP-a iz kojih se može zaključiti da su uoči parlamentarnih izbora 2012. godine, zloupotrebljavali državne resurse u partijske svrhe. Pitanje je koliko ta priča može da bude važna ako se ne zaboravi da je SDP oko raskrinkavanja afere Snimak bio stoički uzdržan.

Brajović je uz kandidaturu predao i program, ali o tom dokumentu javnost dosad ništa nije saznala. Nije ni važno, nema toga ko u Crnoj Gori ne zna – razlika između kandidata za predsjednika SDP-a nema veze sa programima, već isključivo u bliskosti odnosno udaljenosti od Mila Đukanovića. Iz svega što godinama gledamo, zna se samo da je razlika u – milimetrima.

Krivokapić je na čelu SDP-a od 2001. godine. Na tom kongresu protivkandidat mu je bio Dušan Simonović, nakon toga je biran kao jedini kandidat. Već 12 godina Krivokapić je na čelu crnogorskog parlamenta. Ta se činjenica pomalo gubi iz vida kada se govori o istim ljudima koji dugo vladaju Crnom Gorom.

Na istom kongresu kad i Krivokapić za predsjednika Ivan Brajović je izabran za potpredsjednika partije. Prije uvođenja višestranačkog sistema bio je, pored ostalog, potpredsjednik Skupštine Socijalističke Republike Crne Gore. Od 2003. do 2009. bio je poslanik, potom je postao ministar unutrašnjih poslova i javne uprave. Monitorovi izvori kažu da je bio nezadovoljan kad je, nakon izbora 2012. sa tog mjesta preseljen u Ministarstvo saobraćaja.

Krivokapić je svoju kandidaturu predao bez pompe, što se ne bi moglo reći za njegovog kolegu. Vujica Lazović, potpredsjednik SDP-a i Vlade, Mićo Orlandić, poslanik, Mladen Lompar, bivši ministar, Đorđe Suhih, dugogodišnji visoki funkcioner u podgoričkom SDP-u, Radoš Šućur, direktor Uprave za šume, Osman Subašić, predsjednik SO Bar i razni drugi, i fizički su stali iza Brajovića na početku njegovog pohoda na čelnu poziciju u SDP-u. Brajović je naglasio da ga u ovoj ozbiljnoj političkoj utakmici na dodatni stepen odgovornosti obavezuje činjenica da su iza njegove kandidature za predsjednika SDP-a gotovo nepodijeljeno, između ostalog, stali najveći opštinski odbori SDP-a u Baru i Podgorici.

Da ta slika nije baš čista govori podatak da 35 od 120 delegata Opštinske konvencije SDP-a Podgorice nijesu prisustvovali sjednici posvećenoj unutarstranačkim izborima. Upadljivo su nedostajali neki od osnivača partije, funkcionera, predsjednika mjesnih odbora i aktivista. Delegate je, kažu upućeni u zbivanja u SDP-u, Vujica Lazović birao svojeručno.

I kad je najavio kandidaturu Brajović je kazao kako je kolege iz partije ,,upoznao sa namjerom” da kampanju vodi unutar partijske organizacije i na partijskim tijelima, a ne dominantno u medijima.

Kampanjom u medijima bave se oni koji su za to plaćeni. Pink, državni i ostali mediji pod kontrolom Vlade, okapaše; manje diveći se Ivanu Brajoviću, više ocrnjujući Ranka Krivokapića.

Važeći predsjednik SDP-a požalio se gostujući u Radiju Crne Gore da je SDP ,,u centru medijske kampanje pojedinih stranih medija u Crnoj Gori”. Podsjećajući da je Socijaldemokratska partija jedina na političkoj sceni Crne Gore koja se nikad nije podijelila, kazao i da se to neće desiti ni nakon Kongresa 3. juna. Samo će se, kako je rekao, znati koja će politika imati podršku u SDP-u. ,,Politika nezavisnog SDP-a, politika kontinuiteta, strateška saradnja sa DPS-om. Mi imamo zajednički cilj, ali programske razlike moramo braniti i u parlamentu i u Vladi”, tako Krivokapić vidi svoj put. Nek mu je srećan, moglo bi se reći.

Kongres će imati i svečani karakter – održava se pod sloganom: Četvrt vijeka na pravoj strani istorije. Krivokapić je primijetio da ,,nekome” odgovara da uništi baš takav SDP. ,,Ovo nije bitka za predsjednika partije, nego za moralnu vertikalu u Crnoj Gori”, poručio je Krivokapić.

Uf, o tome bi se baš dalo diskutovati. Kao prvo, bio bi red da Krivokapić izgovori ko je taj neko. Samo, ne može jer u istom dahu kaže kako mu je, taj neko ko hoće da uništi SDP istovremeno strateški partner. Kao i obično – nije lako Ranku.

Osobito u predjelima bitke za moralnu vertikalu. Četrnaest godina na čelu partije, dvanaest na mjestu predsjednika Skupštine. Devet godina i jedno i drugo u nezavisnoj Crnoj Gori. Stalno u koaliciji sa DPS-om, redovno sa dovoljnom podrškom vladama Mila Đukanovića. Ministri ministruju, direktori direktoruju, funkcioneri finkcionišu. Ni malo loše ne bijaše biti kadar SDP-a.

„Mi jesmo bili u Vladi, ali njene razne odluke nijesmo podržavali”, da je pravde, bio bi refren himne SDP-a. Kad god je izgledalo da će ta partija omogućiti Crnoj Gori da iz ere Mila Đukanovića korakne ka demokratskom društvu SDP je podizao tenzije koliko god je mogao i na kraju ostajao u skutima vlasti. Jednoga ljeta bilo je – hoće li podržati rebalans budžeta. Onda su otišli na godišnje odmore i vratili se kao da ništa nije bilo. Rebalansa nije ni bilo, ko još u Crnoj Gori izistine mari o završnim računima kad i brojke i slova zavise samo od volje primusa. Bili su i podgorički izbori i čudesna koalicija sa Pozitivnom i klasična prodaja glasova, opet nakon ustalasanog ljeta. Demokratski kapacitet odglumio je Krivokapić i kad je opozicija predložila prelaznu vladu. Te i slične situacije vodile su ka pitanju ko će još glasati za SDP, osim onih koji od toga imaju direktnu korist.

Pomalo je tu sliku Krivokapić peglao, na kašičicu dijeleći vijesti o tome kako nam Vlada guli kožu, poput one o osamsto miliona za KAP. Iako su njegove informacije za javnost bile važne, zanimljivo je da nikad nijesu potkrijepljene bilo kakvim dokumentom, nijednim parčetom papira. Samo priča.

,,Ne možemo da se poubijamo ako su izbori za predsjednika” kaže za Monitor Džavid Šabović, poslanik SDP-a. Uz napomenu da mu je teško da to prihvati, objašnjava da se iz iskustva drugih partija vidi da suprotstavljene strane nijesu mogle da nastave da zajedno rade: ,,Mislim da se to može desiti i kod nas”.

Šabović koji je ranije kazao da podržava Krivokapića za partijskog predsjednika kaže: ,,Rekao sam za koga sam i zašto sam za njega. Ali, dan poslije kongresa spreman sam da od Krivokapića tražim da koaliciju sa DPS-om raskine posve, odmah i definitivno. Ivan to ne bi nikad uradio”.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo