Povežite se sa nama

MONITORING

IZBORI U HERCEG NOVOM: Nakon čajanke

Objavljeno prije

na

Dosadašnje iskustvo pokazalo je da kad god neko uoči izbora u Crnoj Gori govori kako neće ni sa DPS-om, ni sa opozicijom – ispadne da ne valja.

Nakon što je na lokalnim izborima 14. decembra 2014. Udruženje građana „Izbor” ostvarilo ogroman uspjeh, od njih je zavisilo ko će biti na vlasti u Herceg Novom.

Najviše glasova osvojila je lista DPS ,,Da pobijedi Herceg Novi – Milo Đukanović” 6.029, odnosno 13 mandata. Udruženje birača “Izbor” dobilo je 4.216 glasova, odnosno devet mandata. Koalicija SNP-DF-NS ,,Sačuvajmo Novi-Za dobro Novog” dobila je 3.936 glasova, odnosno osam mandata. Grupa građana Novska lista imala je 893 glasa, odnosno dva mandata. Toliko odborničkim mjesta dobila je i lista ,,SDP – Novski, Bokeški, Crnogorski” sa 880 glasova. Na birališta je izašlo 16.479 građana, odnosno 68,2. odsto upisanih birača.

Nosilac liste Dušan Radović govorio je kako sa kadrovima SNP-a ne mogu ni da piju kafu, a ne da prave koaliciju, dok sa DPS-om mogu samo da popiju čaj. Čajanka je, ipak, uspjela, „Izbor” se dogovorio sa DPS-om.Leti vrijeme, malo se ko sjeća da je ključna figura DPS-a tokom pregovora sa “Izborom”, bio Svetozar Marović.

Početkom ove godine „Izbor” je raskinuo koaliciju sa DPS-om. Kazali su da njihova „programska koalicija” nije uspjela. Novska ćakula glasi da je, dvije godine nakon sporazuma, „Izbor” trebao da opštinsku izvršnu vlast preda DPS-u, a da im se to baš nije sviđalo. Nijesu se rotirali, nego rasformirali.

Izbori će biti 7. maja, građani će birati između 12 partija, koalicija i udruženja. Na listiću će biti, redom: Bokeljski demokratski savez, Novska lista, DPS, Socijaldemokrate, Demos, Građanska lista za Herceg Novi Mišo Škobalj, Crnogorska, Demokrate, Demokratski front, SNP, Građanska grupa Izbor, Koalicija SDP-URA.

Na parlamentarnim izborima prošle jeseni DPS je u Herceg Novom osvojio 5.918, Demoratski front 4.677, Demokrate 2.352, Ključ – Demos, SNP, URA – 2116, SDP 707, SD 334 glasova.

,,Uvijek postoje razlike između lokalnih i republičkih izbora, ali su oktobarski izbori indikativni, posebno zato što glavni politički akteri koji su učestvovali na parlamentarnim učestvuju i na lokalnim izborima”, kaže u izjavi za Monitor Simonida Kordić, predvodnica liste Demokratski front – Novi ili on . Ona ocjenjuje da je aktuelnom režimu ,,veoma jasno” da je djelovanjem DF-a njihova vlast poljuljana do ivice padanja, te da birači prepoznaju da je Front ,,pouzdani opozicioni tiket”.

Prema objašnjenju Simonide Kordić DF u Herceg Novom ,,malo kasni” sa kampanjom u Herceg Novom zbog bitke i pritisaka kojima su njihovi članovi i rukovodstvo izloženi na republičkom nivou.

,,Vlast ne preza od nevjerovatnih konstrukcija, ni od toga da naše članove hapsi i naše lidere optužuje. Ishod te bitke dramatično određuje kako će izgledati naši životi u narednom periodu. Mi smo uvjereni da ćemo izaći kao pobjednici, jer je pravda u našim rukama”.

Kordić smatra da su šanse da opozicija osvoji vlast u Herceg Novom velike. ,,DPS nikad nije ni imao neke šanse, došli su na vlast manipulacijim, tako što su izmanipulisali ‘Izbor’. Svako od nas misli da može biti i predsjednik države ili selektor reprezentacije, ali nije tako u stavarnosti. Kad izađete na teren, sportski ili politički, uvidite da vam treba mnogo više znanja i iskustva nego što ste mislili. Čak i ako je neko imao dobre namjere, može se desiti ono što se desilo u sa ‘Izborom”. O izgledima ,,Izbora” na ovim izborima kratko kaže: ,,Teško je građane dvaput prevariti”.

List Dan je nedavno objavio rezultate istraživanja agencije De¬fak¬to

prema kojima DPS i Demokrate imaju po 25,6 odsto podrške građana Herceg Novog. Slijede DF sa 22,1, SNP 5,3, Demos 4,6, Novska lista 3,7, SD 3,2, Izbor 2,4, Grupa građana Obrad Gojković 0,5, Građanski pokret URA 2,7, Crnogorska 0,8, SDP 2,1 i Građanski savez Nikola Nikša Gojković 1,3 odsto.

U Demokratskom frontu upozoravaju da se DPS oslanja na hiperprodukciju malih stranaka i računa na rasute glasove kako bi uhvatio koji mandat više. ,,Velika je vjerovatnoća da od dvanaest izbornih lista četiri neće preći cenzus”, kaže Simonida Kordić.

Nosilac liste Demokrata Stevan Katić u izjavi za Monitor naglašava da kampanja za izbore u Herceg Novodm do sada protiče uglavnom kroz aktivnosti Demokratske Crne Gore, jer su jedini počeli kampanju na vrijeme pa im podrška znatno raste iz dana u dan. ,,Demokrate su do sada obišle skoro svako domaćinstvo u našoj opštini. Građane smo upoznali sa našim programom koji sadrži jasno definisane probleme i rješenja za njih”.

Katić ocjenjuje da ove izbore karakteriše i veliki broj lista. Prema njegovoj procjeni polovina njih neće preći izborni cenzus i biće veliki broj rasutih glasova. ,,S obzirom na to da je na parlamentarnim izborima u oktobru opozicija ubjedljivo pobijedila DPS u Herceg Novom sa nekih 4.000 glasova razlike, nema nikakve sumnje da će taj broj i na ovim izborima i dalje rasti u korist opozicije. Sasvim je izvjesno da neke lokalne liste koje su na prethodnim izborima 2014. godine ostvarile odličan rezultat i nakon toga participirale u vlasti sa DPS-om, ovaj put nemaju nikakve šanse, već će se boriti za izborni cenzus”, kaže Katić.

Mr Danijela Đurović, koja se nalazi na čelu liste ,,SNP-Ustani i pobijedi,samo za Novi” za Monitor kaže da srž nihove kampanje čine predlozi rješenja za svakodnevne probleme običnih građana. ,,Da je prosla vlast valjala ne bi imali vanredne izbore. Mi ne galamimo i ne svađamo se, već smo neko ko je po prvi put ponudio po 10 konkretnih stvari za svaku mjesnu zajednicu. Novi više nikada ne smije biti plijen DPS-a i tajkunskih lobija”, kaže Danijela Đurović i naglašava da više vjeruju građanima nego anketama. ,,Potvrda toga je da smo uz našu listu predali duplo više potpisa podrške od bilo koje druge opozicione liste.”

Iako se, kao i obično, svi nadaju izvanrednim rezultatima, realno je pretpostaviti da u Herceg Novom ni nakon ovih izbora niko neće imati apsolutnu vlast. Ne izgleda vjerovatno ni da će, ovoga puta DPS pronaći ruke podrške. Koja bi opoziciona kombinacija mogla imati dovoljan broj odborničkih mjesta kako bi preuzela vlast u Novom, nije moguće prognozirati. Ono što se dosad vidi je fakat da Demokrate i Demokratski front vode unutaropozicionu bitku koja je povremeno toliko žustra da ih je teško zamisliti kao buduće partnere.

,,Demokratama je na ovim izborima jedini protivnik DPS odnosno organizovane kriminalne grupe, ne vidimo protivnike u opozicionim partijama i da nećemo nikada prvi krenuti sa napadom na kolege iz opozicije”, kaže Demokrata Stevan Katić i podsjeća da je njegova partija Frontu ,,bila dobra” kad se protivila hapšenju njihovih lidera, podržala bojkot izbora u Nikšiću i učestvovala u protestu u znak podrške Nikoli Bajčetiću, a da ,,ne valjaju” kad im rejting raste.

Simonida Kordić kaže da neki oblici partijskog djelovanja ,,koji bi bili normalni u normalnim okolnostima, u ovim uslovima nijesu korektni, ,,Neko se rve sa Golijatom, a vi ste mu leđima”.

Demokrate smatraju da će izbori u Herceg Novom potvrditi da Crnoj Gori trebaju izbori dogodine. ,,Najubjedljiviji poraz DPS-a u novijoj istoriji, koji će se desiti 7. maja u Novom će pokazati da DPS nema legitimitet za vršenje vlasti, da puca po svim šavovima i da je održavanje opštih izbora sledeće godine jedino rješenje za izlaz iz duboke političke, institucionalne, ekonomske i moralne krize u kojoj se nalazi Crna Gora”, kaže Katić.

Mali je, ali zanimljiv, još jedan ugao novskih izbora. Ako DPS izgubi u Herceg Novom, pokazaće se, pored ostalog, koliko im fali Svetozar Marović. Što bi, možda, moglo da ga iščupa iz depresije.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo