Povežite se sa nama

MONITORING

IZBORI: Pečatan sigurni korak

Objavljeno prije

na

Predizborna prestrojavanja privode se kraju, kampanje polako kreću. Demokratska partija socijalista istrajava na najavama da će samostalno na izbore, da li će se u poljednji čas smilovati na svoje siročiće – Pozitivnu, Socijaldemokrate, Liberalnu partiju i slične – i dalje se pouzdano ne zna. Opozicija se ukrupnila što se ukrupnila, ta slika, ako se ne gleda u detalje, trenutno izgleda bolje nego što se donedavno očekivalo.

DPS će, kako je najavljeno, krenuti zvanično u kampanju u ponedjeljak predizbornom tribinom na Cetinju. Nezvanično se radi odavno. Najslađi primjer propagande koju vladajuća partija uvijek protura kroz aktivnosti vladinih zvaničnika trenutno je potpredsjednik Vlade Petar Ivanović. Stiže da popriča sa pčelarima, odnekud se bavi i klizanjem škole u Herceg Novom. Svečano otvara vodovod u gornjem dijelu sela Orah kod Nikšića, za oko 15 domaćinstava, koja su tu blagodat čekala sedam decenija. Impresivan događaj.

Treba biti pečatan pa poslije četvrt vijeka pljačke, života na ivici siromaštva za većinu građana koji nijesu spremni da poljube ruku gospodaru, nepravde, korupcije i osjećaja beznađa pred građane izaći sa sloganom – Sigurnim korakom. Sigurnim korakom do vode za 15 kuća u drugoj deceniji 21. vijeka.

Ima, mora se priznati, nečeg poštenog u tome što se u prvom spotu koji DPS prikazuje, gotovo isključivo pojavljuje predsjednik partije Milo Đukanović. Tek na kratko se vidi još nekoliko ljudi i dijete kojem veliki vođa daje grozd grožđa. Pošto ne mogu da prikažu ono što im zaista donosi glasove – razne lopovluke, sitna i krupna kupovanja i zastrašivanja – istakli su jedino što osim toga imaju. Svoju ikonu.

Priču o svijetloj budućnosti, Đukanović, uobičajeno, upotpunjuje oštrim osvrtima na političku konkurenciju. Ovih dana je u razgovoru za Pobjedu primijetio da se isti opozicioni lideri koji su branili režim u Beogradu 90-ih sada „lažno predstavljaju kao demokrate i nosioci progresa”.

Dirljivo je kako šef DPS-a zaboravlja minimum sedam godina sopstvene ljubavi sa Njim. I Dubrovnik i Zetu i Neretvu i deportacije, i Štrpce i Morinj. „U Crnoj Gori ne žive ni glupi ni politički slijepi ljudi”, kaže Đukanović. Očigledno računa da žive zaboravni. I oni koji, slijedeći njega, sistematski potiru svoja i sjećanja puka.

Ma šta DPS pričao, oni koji dosad nijesu odlučili da zaborave njihove ratne zasluge, neće ni sada.

Neuporedivo je komplikovanija situacija sa onima što bi srce dali samo da ih šef režima uzme za ručicu i uvede u parlament. Zasad dobijaju hladne tuševe. ,,Apsolutno raspoloženje u DPS-u i svim njegovim organima je da na ovim izborima učestvujemo samostalno. Vjerujem da to nikoga ne iznenađuje”, rekao je Đukanović.

Uprkos takvim najavama, Liberalna partija je javno zaplakala za koalicijom sa DPS-om. Socijaldemokrate i Pozitivna glume samouvjerenost. Dok se ovaj broj Monitora bude štampao, DPS će utvrđivati svoju izbornu listu.

Pripomenuo je, međutim, da je DPS vrlo otvoren za saradnju sa svima sa sličnim programskim principima. ,,Nije najvažnije da li su nam procenti tih partija potrebni, čak i pod uslovom da kao partija dođemo do apsolutne vlasti, tražili bi saradnju sa što je moguće širim krugom partnera, zato što mislimo da je Crnoj Gori i njenoj budućoj stabilnosti i razvoju potreban širi politički front partija koji će činiti vlast.”

Osim što ulivaju kakve-takve nade satelitima, ovakve najave daju snagu, procjenama da će, bez obzira na procente osvojene na izborima, naredna vlada biti nekakva kompromisna.

Demokrate Alekse Bečića odavno su u kampanji „od vrata do vrata”. Među tradicionalnim pristalicama SNP-a, kažu sa terena, ne ide im loše. Napravili su izbornu listu mr Aleksa Bečić – Demokrate – Pobjede, a ne podjele. Na listi je osamdeset odsto onih koji nikada nijesu bili ni na čijoj poslaničkoj listi, u prvih dvadeset je, osim Bečića tek nekoliko lica poznatih javnosti. Kažu da to treba da posluži ,,nužnoj liderskoj i kadrovskoj obnovi na političkoj sceni Crne Gore”.

Jedni smatraju da naglašena izdvojenost Bečićevih od ostatka opozicije može da bude dobra strategija, drugima izgledaju zatvoreni u svoj svijet.

Nakon što je načelno usaglašena koalicija Demosa, Građanskog pokreta URA i SNP-a, sa tih strana gotovo da nema vijesti, posebno ne ovih koje se odnose na koalicioni nastup.

Demokratski front najavio je kampanju skupom ispred Sabornog hrama u Nikšiću. ,,Širite priču, kažite svakom glasaču koga sretnete: u kući DF-a ima mjesta za svakoga, jer svaki glas protiv Đukanovića i njegove lopovske bande je glas za novi početak i novu nadu za sve nas”, poručio je Mandić i pozvao sve da se probude i ponovo povjeruju da su promjene moguće.

DF je dosad lansirao dvije osnovne poruke: Mi li on i Da radi Crna Gora radi. Njihov predizborni program, kažu, nudi konkretna rješenja za ključne probleme u državi – nezaposlenost i siromaštvo. „Osnovne mjere koje ćemo ostvariti su povećanje minimalne zarade na 350 eura, minimalne penzije na 200, otpis dugova najranjivijim socijalnim grupama i gubitnicima tranzicije, uvešćemo socijalni karton i preispitati imovinu, obezbijediti egzistencijalni minimum svim građanima”, kazao je član Predsjedništva DF-a Branko Radulović.

Program ima 707 mjera. Bilo bi zanimljivo znati koliko ih je čelnika DF-a pročitalo i do koliko će birača stići.

Lider Socijaldemokratske partije i bivši predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić pojasnio je u intervjuu za Slobodnu Evropu da podržava ukrupnjavanje na strani opozicije, ali da je SDP od početka ove kampanje donio odluku da samostalno nastupa. „ Ali, u svakom slučaju podržavamo ukrupnjavanje kao način da se snage okupe i da zajedno nakon izbora možemo preuzeti vlast i voditi Crnu Goru na neki drugi put – put koji će prekinuti sa poharom, put koji će otvoriti mogućnost stvarnom razvoju i vratiti državu svima”, kazao je Krivokapić. Njegova ocjena je da je ,,Đukanović prošlost Crne Gore”.

Zasad je, osim za Bošnjačku stranku, nepoznato u kakvim će se aranžmanima pojaviti partije manjinskih naroda, prije svega Albanaca. Povjerenje među njima, naročito nakon iskustava sa prethodnih izbora nije veliko, ali su izborni zakoni takvi da su na koalicije prinuđeni. Hrvatska građanska inicijativa na lokalnim izborima u Tivtu prošla je veoma loše i poznavaoci prilika smatraju da bi se moglo desiti da toj partiji vlast pripomogne da stigne do cenzusa od 0,3 odsto. Mogao bi to biti jeftin, a koristan mandat.

Biometrijski falsifikat

Dok partije ubrzavaju kampanju, uslovi za izbore daleko su od sređenih. Ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović kazao je da u ovom trenutku nijedan ministar ne bi potpisao birački spisak. U priči o biometrijskim ličnim kartama koje nijesu biometrijske Državna izborna komisija je odlučila da je to sasvim u redu i da ne treba mijenjati Zakon o izboru odbornika i poslanika. Koji propisuje da se može glasati samo sa biometrijskim dokumentima. Za tu odluku glasali su predstavnici Demokratske partije socijalista, Bošnjačke stranke i Pozitivne Crne Gore, dok je protiv bio predstavnik nevladinog sektora u DIK-u. Sjednici nijesu prisustvovali predstavnici Demokratskog fronta, SNP-a i SDP-a. ,,Odluka Državne izborne komisije da se na izborima 16. oktobra može glasati sa postojećim ličnim kartama suprotna je Zakonu o izboru odbornika i poslanika i podriva povjerenje u izborni proces”, smatraju u MANS-u. Direktor monitoring programa u MANS-u Vuk Maraš, kazao je da je političko odlučivanje DIK-a o biometrijskim ličnim kartama ,,finalni udarac kredibilitetu te institucije koji podriva povjerenje u izborni proces i predstavlja otvoren poziv za falsifikovanje ličnih karata i manipulacije izbornim rezultatom”.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo