Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZBOR VDT: Stara priča, nova trgovina

Objavljeno prije

na

Hoće li Crna Gora u subotu dobiti novog državnog tužioca/cu ne zna se. Sudeći po sastanku lidera većine tim povodom, tema usko povezana sa izborom tužioca  je i rekonstrukcija vlade

 

Evropske adrese uporno upozoravaju da je izuzetno važno da se izabere  novi vrhovni državni tužilac u kontekstu pregovora i proširenja. Kod kuće se pregovara o proširenju vlade u susret glasanju o kandidatima za novog VDT, u subotu 27. januara.

Iako je rekonstrukcija Vlade Sporazumom o formiranju vlasti predviđena za kraj ove godine, ona bi se mogla desiti i ranije.  „ Vlast ostvaruje dobre rezultate“, navodno je poruka premijera Milojka Spajića sa ovonedjeljnog sastanka lidera većine, na kom se razgovaralo o izboru novog državnog tužioca.

U Parlamentu u toku je saslušanje tri kandidata/kinje za tu poziciju: Milorad Marković, Maja Jovanović i Suzana Mugoša.

Marković je  nakon formiranja nove vlasti nezvanično najavljivan kao mogući novi državni tužilac, dok su iz parlamentarne većine i Vlade tvrdili da će taj izbor uskoro biti i obavljen. Ipak, sada, dok traju saslušanja kandidata u Skupštini, podršku Markoviću najavili su samo Demokrate i lider Evropa sad. Kako pišu Vijesti, na sastanku su  samo Spajić i predstavnici Demokrata  saopštili da će glasati za izbor Markovića, dok se iz izlaganja ostalih učesnika sastanka nije moglo zaključiti hoće li ga podržati ili ne, „ali da se pretpostavlja da taj kandidat ima sigurna 42 glasa“. Dakle, bez glasova DNP-a na čijem je čelu Milan Knežević. Knežević  je na sastanku iskazao rezerve prema Markoviću, a njegova partija će na dan glasanja objaviti kako će se odrediti.

Bez četiri poslanika DNP-a, za izbor Markovića fali još najmanje sedam glasova. To bi se moglo nadoknaditi, pišu mediji,  glasovima Bošnjačke stranke, Socijaldemorata i Ujedinjene Crne Gore. Za sada nije poznato da  li je vlast o tome razgovarala sa liderima tih opozicionih stranaka.

Marković je magistar pravnih nauka. Ne dolazi iz redova tužilačke organizacije. To su isticali oni koji smatraju da je  važno za “otvaranje” tužilaštva” i promjene u instituciji. Marković je radio na Pravnom fakultetu i kao ekspert/konsultant na projektima EU, Savjeta Evrope, OEBS-a, UNDP-a.

Tokom njegovog saslušanja u Parlamentu izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović Marković podsjetila je da je Marković  za nevladinu oraganizaciju Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) nadgledao finansiranje kampanje političkih blokova na referendumu 2006. godine. Ona je  problematizovala to što Marković do danas nije dao nijednu izjavu kojom ukazuje na bilo koji oblik zloupotrebe na birače, o aferama Koverta i Snimak ili bilo kog drugog slučaja, kao i to da nikada nije kritikovao rad Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Marković je, govoreći o radu u CeMI-ju kazao  da su se u svim tim procesima sačinjavani izvještaji na osnovu onoga o čemu je imao saznanja u tom trenutku. Naveo je  da nije kritikovao rad SDT-a jer nije želio ličnu promociju, te da to nije mogao ni zbog rada u međunarodnim organizacijama.

U trci za državnog tužioca su i kanidatkinje Maja Jovanović, bivša vd VDT i sutkinja Suzana Mugoša.

Maja Jovanović je dugo u tužilaštvu, a  Tužilački savjet (TS) ju je 5. februara 2022. izabrao da obavlja funkciju v. d. VDT-a, na kojoj je bila u dva mandata. Na njen predlog TS je izabrao novog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, a potom je pokrenuto nekoliko istraga koje su rezultirale podizanjem optužnica protiv nekadašnjih čelnika pravosuđa. Ona, međutim, na decembarskom glasanju za poziciju VDT nije dobila podršku parlamenta.  Za nju je tada  glasalo šest poslanika, nije bilo glasova protiv, dok je uzdržano je bilo 48 parlamentaraca.

Milan Knežević saopštio je da tada da  „Klub DNP-a neće podržati Maju Jovanović za VDT-a, a nećemo podržati nikoga za VDT-a prije nego čujemo njegovo izjašnjenje o zloupotrebama i montažama pravosudnog i kriminalnog miljea u slučaju ‘državni udar’. To nije pritisak, već principijelni stav prema najvećoj kreiranoj aferi u Crnoj Gori nakon Drugog svjetskog rata”. Zamjeralo joj se iz redova Bošnjačke stranke što nije urađeno mnogo po pitanju ratnih zločina.

Kandidatkinja Suzana Mugoša bila je sutkinja u slučaju državni udar, a nedavno su objavljene i prepiske  između nje i nekadašnje dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Mugoša otuda ne može računati na podršku parlamentarne većine.

Hoće li Crna Gora u subotu dobiti novog državnog tužioca/cu ne zna se. Sudeći po sastanku lidera većine tim povodom, izbor je usko povezan sa rekonstrukcijom vlade. Prema pisanju Vijesti, na sastanku su temu rekonstrukcije aktuelizovali lideri  ZBCG, Andrija Mandić i Milan Knežević.

Prethodno su Mandić i Knežević pitanje rekonstrukcije otvorili  krajem prošle godine, poručujući da bi taj postupak trebalo da uslijedi nakon novogodišnjih praznika, nekoliko mjeseci poslije toga ili u prvoj polovini 2024. godine.

U koalicionom sporazumu o vlasti piše da je rekonstrukcija planirana najkasnije do izglasavanja budžeta za 2025, odnosno  do kraja ove godine. Navodi se da se, “u skladu s dosljednim i potpunim poštovanjem svih odredbi sporazuma”, premijer obavezuje da će se ona sprovesti“.

Iako se u javnosti govorilo o primjerima kršenja Sporazuma, premijer je, sudeći po sastanku, raspoložen da se rekonstrukcija desi ranije.

U dokumentu je navedeno da će koaliciji ZBCG nakon rekonstrukcije pripasti pet mjesta u Vladi – potpredsjedničko mjesto za infrastrukturu i resori saobraćaja, prosvjete, turizma i prostornog planiranja i urbanizma.

“Svi su se saglasili da je izbor VDT-a bitan za proces evropskih integracija i da se to pitanje mora završiti”, rezultat je sastanka lidera većine.

Vidjećemo, da li je to dovoljno.

 

Poruke Brisela

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, poručila je ove sedmice  da je izbor VDT-a bez daljeg odlaganja od presudne važnosti za vladavinu prava u Crnoj Gori.

“EU očekuje od svih političkih aktera u Crnoj Gori da iskoriste aktuelni zamah politike proširenja, kompletiraju ključne reforme vladavine prava i iskoriste priliku za veliki korak naprijed ka EU”, poručili su iz Delegacije EU.

Ista poruka uoči glasanja o kanidatima za VDT u Parlamentu stigla je  od portparolke Evropske komisije Ane Pisonero.

Pisonero je u izjavi za agenciju MINA, uoči glasanja o VDT-u, kazala da u EK očekuju da crnogorski politički akteri iskoriste trenutni zamah proširenja Evropske unije (EU).

Imenovanje Vrhovnog državnog tužioca (VDT) vitalno je značajno za vladavinu prava u Crnoj Gori, ocijenila je.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.  Penzionisanjem Dragane Đuranović došlo je do promjene odnosa snaga : DPS-2,  URA-1, DF-1,  Demokrate – 1. Matematika kaže:  opozicija – 3, vlast –  2.  No,  izgleda da sudija  Faruk Resulbegović,  koji slovi za kandidata URA, iako je ta partija sada u opoziciji, za DPS  predstavlja veliki rizik

 

 

Demokratska partija socijalista uz dio opozicije blokirala je opet početkom sedmice sjednicu parlamenta, na kojoj je trebalo glasati o budžetu.  Insistiraju da „parlamentarna većina ruši državu“, te da je razlog njihove blokade Skupštine – odbrana Ustava.

„Dok god se ne poništi odluka Ustavnog odbora, neće biti sjednica. To je jedinstven zahtjev opozicije“, poručio je lider DPS Danijel Živković.

Dodatno je proširio spisak zahtjeva: „Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Dragane Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu. Finalno, premijera Spajića sam upozorio da ukoliko parlamentarna većina sa državnog nivoa spriječi formiranje vlasti u Budvi i time još jednom sruši ustavni poredak, da će odgovor opozicije biti blokada svih lokalnih skupština i potpuna paraliza društveno-političkog života”.

DPS-a i stranke opozicije tvrde da  je penzionisanjem sutkinje Đuranović  izvršen “ustavni puč”, te da je  parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom kako bi “srušila državu” i  između ostalog progurala zakon o dvojnom državljanstvu. Problem sa tim DPS- ovim narativom ima više nivoa. Za početak, neobično je da se protiv političke kontrole Ustavnog suda bori partija koja ga je pretvorila u partijski i uništila njegov integritet. Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu

 

 

Spornim izmjenama i dopunama prostornog urbanističkog plana (PUP) Podgorice na teritoriji glavnog grada planirano je 18 novih vjerskih objekata.

Iako se u samom Planu navodi da se preko pola, od 104 kulturna dobra, na teritoriji glavnog grada odnosi na crkve, planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu.

Uoči lokalnih izbora 2022. godine Jelena Borovinić-Bojović, kao nosilac liste Demokratskog fronta je u jednom od predizbornih spotova najavila izgradnju manastira u centru Podgorice, na ušću Morače i Ribnice.

Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) Sprske pravoslavne crkve je u aprilu prošle godine dostavila svoje primjedbe na Nacrt PUP-a Podgorice i u njima navela 10 lokacija koje su im interesantne.

U primjedbama MCP navodi da na Koniku planira i izgradnju vjerskog objekta – crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

Planirana je i gradnja u Donjoj Gorici parohijskog doma, spratnog objekta od 200 kvadrata u osnovi.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo