Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZBOR VDT: Stara priča, nova trgovina

Objavljeno prije

na

Hoće li Crna Gora u subotu dobiti novog državnog tužioca/cu ne zna se. Sudeći po sastanku lidera većine tim povodom, tema usko povezana sa izborom tužioca  je i rekonstrukcija vlade

 

Evropske adrese uporno upozoravaju da je izuzetno važno da se izabere  novi vrhovni državni tužilac u kontekstu pregovora i proširenja. Kod kuće se pregovara o proširenju vlade u susret glasanju o kandidatima za novog VDT, u subotu 27. januara.

Iako je rekonstrukcija Vlade Sporazumom o formiranju vlasti predviđena za kraj ove godine, ona bi se mogla desiti i ranije.  „ Vlast ostvaruje dobre rezultate“, navodno je poruka premijera Milojka Spajića sa ovonedjeljnog sastanka lidera većine, na kom se razgovaralo o izboru novog državnog tužioca.

U Parlamentu u toku je saslušanje tri kandidata/kinje za tu poziciju: Milorad Marković, Maja Jovanović i Suzana Mugoša.

Marković je  nakon formiranja nove vlasti nezvanično najavljivan kao mogući novi državni tužilac, dok su iz parlamentarne većine i Vlade tvrdili da će taj izbor uskoro biti i obavljen. Ipak, sada, dok traju saslušanja kandidata u Skupštini, podršku Markoviću najavili su samo Demokrate i lider Evropa sad. Kako pišu Vijesti, na sastanku su  samo Spajić i predstavnici Demokrata  saopštili da će glasati za izbor Markovića, dok se iz izlaganja ostalih učesnika sastanka nije moglo zaključiti hoće li ga podržati ili ne, „ali da se pretpostavlja da taj kandidat ima sigurna 42 glasa“. Dakle, bez glasova DNP-a na čijem je čelu Milan Knežević. Knežević  je na sastanku iskazao rezerve prema Markoviću, a njegova partija će na dan glasanja objaviti kako će se odrediti.

Bez četiri poslanika DNP-a, za izbor Markovića fali još najmanje sedam glasova. To bi se moglo nadoknaditi, pišu mediji,  glasovima Bošnjačke stranke, Socijaldemorata i Ujedinjene Crne Gore. Za sada nije poznato da  li je vlast o tome razgovarala sa liderima tih opozicionih stranaka.

Marković je magistar pravnih nauka. Ne dolazi iz redova tužilačke organizacije. To su isticali oni koji smatraju da je  važno za “otvaranje” tužilaštva” i promjene u instituciji. Marković je radio na Pravnom fakultetu i kao ekspert/konsultant na projektima EU, Savjeta Evrope, OEBS-a, UNDP-a.

Tokom njegovog saslušanja u Parlamentu izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović Marković podsjetila je da je Marković  za nevladinu oraganizaciju Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) nadgledao finansiranje kampanje političkih blokova na referendumu 2006. godine. Ona je  problematizovala to što Marković do danas nije dao nijednu izjavu kojom ukazuje na bilo koji oblik zloupotrebe na birače, o aferama Koverta i Snimak ili bilo kog drugog slučaja, kao i to da nikada nije kritikovao rad Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Marković je, govoreći o radu u CeMI-ju kazao  da su se u svim tim procesima sačinjavani izvještaji na osnovu onoga o čemu je imao saznanja u tom trenutku. Naveo je  da nije kritikovao rad SDT-a jer nije želio ličnu promociju, te da to nije mogao ni zbog rada u međunarodnim organizacijama.

U trci za državnog tužioca su i kanidatkinje Maja Jovanović, bivša vd VDT i sutkinja Suzana Mugoša.

Maja Jovanović je dugo u tužilaštvu, a  Tužilački savjet (TS) ju je 5. februara 2022. izabrao da obavlja funkciju v. d. VDT-a, na kojoj je bila u dva mandata. Na njen predlog TS je izabrao novog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, a potom je pokrenuto nekoliko istraga koje su rezultirale podizanjem optužnica protiv nekadašnjih čelnika pravosuđa. Ona, međutim, na decembarskom glasanju za poziciju VDT nije dobila podršku parlamenta.  Za nju je tada  glasalo šest poslanika, nije bilo glasova protiv, dok je uzdržano je bilo 48 parlamentaraca.

Milan Knežević saopštio je da tada da  „Klub DNP-a neće podržati Maju Jovanović za VDT-a, a nećemo podržati nikoga za VDT-a prije nego čujemo njegovo izjašnjenje o zloupotrebama i montažama pravosudnog i kriminalnog miljea u slučaju ‘državni udar’. To nije pritisak, već principijelni stav prema najvećoj kreiranoj aferi u Crnoj Gori nakon Drugog svjetskog rata”. Zamjeralo joj se iz redova Bošnjačke stranke što nije urađeno mnogo po pitanju ratnih zločina.

Kandidatkinja Suzana Mugoša bila je sutkinja u slučaju državni udar, a nedavno su objavljene i prepiske  između nje i nekadašnje dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Mugoša otuda ne može računati na podršku parlamentarne većine.

Hoće li Crna Gora u subotu dobiti novog državnog tužioca/cu ne zna se. Sudeći po sastanku lidera većine tim povodom, izbor je usko povezan sa rekonstrukcijom vlade. Prema pisanju Vijesti, na sastanku su temu rekonstrukcije aktuelizovali lideri  ZBCG, Andrija Mandić i Milan Knežević.

Prethodno su Mandić i Knežević pitanje rekonstrukcije otvorili  krajem prošle godine, poručujući da bi taj postupak trebalo da uslijedi nakon novogodišnjih praznika, nekoliko mjeseci poslije toga ili u prvoj polovini 2024. godine.

U koalicionom sporazumu o vlasti piše da je rekonstrukcija planirana najkasnije do izglasavanja budžeta za 2025, odnosno  do kraja ove godine. Navodi se da se, “u skladu s dosljednim i potpunim poštovanjem svih odredbi sporazuma”, premijer obavezuje da će se ona sprovesti“.

Iako se u javnosti govorilo o primjerima kršenja Sporazuma, premijer je, sudeći po sastanku, raspoložen da se rekonstrukcija desi ranije.

U dokumentu je navedeno da će koaliciji ZBCG nakon rekonstrukcije pripasti pet mjesta u Vladi – potpredsjedničko mjesto za infrastrukturu i resori saobraćaja, prosvjete, turizma i prostornog planiranja i urbanizma.

“Svi su se saglasili da je izbor VDT-a bitan za proces evropskih integracija i da se to pitanje mora završiti”, rezultat je sastanka lidera većine.

Vidjećemo, da li je to dovoljno.

 

Poruke Brisela

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, poručila je ove sedmice  da je izbor VDT-a bez daljeg odlaganja od presudne važnosti za vladavinu prava u Crnoj Gori.

“EU očekuje od svih političkih aktera u Crnoj Gori da iskoriste aktuelni zamah politike proširenja, kompletiraju ključne reforme vladavine prava i iskoriste priliku za veliki korak naprijed ka EU”, poručili su iz Delegacije EU.

Ista poruka uoči glasanja o kanidatima za VDT u Parlamentu stigla je  od portparolke Evropske komisije Ane Pisonero.

Pisonero je u izjavi za agenciju MINA, uoči glasanja o VDT-u, kazala da u EK očekuju da crnogorski politički akteri iskoriste trenutni zamah proširenja Evropske unije (EU).

Imenovanje Vrhovnog državnog tužioca (VDT) vitalno je značajno za vladavinu prava u Crnoj Gori, ocijenila je.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo