Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZBOR VDT: Stara priča, nova trgovina

Objavljeno prije

na

Hoće li Crna Gora u subotu dobiti novog državnog tužioca/cu ne zna se. Sudeći po sastanku lidera većine tim povodom, tema usko povezana sa izborom tužioca  je i rekonstrukcija vlade

 

Evropske adrese uporno upozoravaju da je izuzetno važno da se izabere  novi vrhovni državni tužilac u kontekstu pregovora i proširenja. Kod kuće se pregovara o proširenju vlade u susret glasanju o kandidatima za novog VDT, u subotu 27. januara.

Iako je rekonstrukcija Vlade Sporazumom o formiranju vlasti predviđena za kraj ove godine, ona bi se mogla desiti i ranije.  „ Vlast ostvaruje dobre rezultate“, navodno je poruka premijera Milojka Spajića sa ovonedjeljnog sastanka lidera većine, na kom se razgovaralo o izboru novog državnog tužioca.

U Parlamentu u toku je saslušanje tri kandidata/kinje za tu poziciju: Milorad Marković, Maja Jovanović i Suzana Mugoša.

Marković je  nakon formiranja nove vlasti nezvanično najavljivan kao mogući novi državni tužilac, dok su iz parlamentarne većine i Vlade tvrdili da će taj izbor uskoro biti i obavljen. Ipak, sada, dok traju saslušanja kandidata u Skupštini, podršku Markoviću najavili su samo Demokrate i lider Evropa sad. Kako pišu Vijesti, na sastanku su  samo Spajić i predstavnici Demokrata  saopštili da će glasati za izbor Markovića, dok se iz izlaganja ostalih učesnika sastanka nije moglo zaključiti hoće li ga podržati ili ne, „ali da se pretpostavlja da taj kandidat ima sigurna 42 glasa“. Dakle, bez glasova DNP-a na čijem je čelu Milan Knežević. Knežević  je na sastanku iskazao rezerve prema Markoviću, a njegova partija će na dan glasanja objaviti kako će se odrediti.

Bez četiri poslanika DNP-a, za izbor Markovića fali još najmanje sedam glasova. To bi se moglo nadoknaditi, pišu mediji,  glasovima Bošnjačke stranke, Socijaldemorata i Ujedinjene Crne Gore. Za sada nije poznato da  li je vlast o tome razgovarala sa liderima tih opozicionih stranaka.

Marković je magistar pravnih nauka. Ne dolazi iz redova tužilačke organizacije. To su isticali oni koji smatraju da je  važno za “otvaranje” tužilaštva” i promjene u instituciji. Marković je radio na Pravnom fakultetu i kao ekspert/konsultant na projektima EU, Savjeta Evrope, OEBS-a, UNDP-a.

Tokom njegovog saslušanja u Parlamentu izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović Marković podsjetila je da je Marković  za nevladinu oraganizaciju Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) nadgledao finansiranje kampanje političkih blokova na referendumu 2006. godine. Ona je  problematizovala to što Marković do danas nije dao nijednu izjavu kojom ukazuje na bilo koji oblik zloupotrebe na birače, o aferama Koverta i Snimak ili bilo kog drugog slučaja, kao i to da nikada nije kritikovao rad Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Marković je, govoreći o radu u CeMI-ju kazao  da su se u svim tim procesima sačinjavani izvještaji na osnovu onoga o čemu je imao saznanja u tom trenutku. Naveo je  da nije kritikovao rad SDT-a jer nije želio ličnu promociju, te da to nije mogao ni zbog rada u međunarodnim organizacijama.

U trci za državnog tužioca su i kanidatkinje Maja Jovanović, bivša vd VDT i sutkinja Suzana Mugoša.

Maja Jovanović je dugo u tužilaštvu, a  Tužilački savjet (TS) ju je 5. februara 2022. izabrao da obavlja funkciju v. d. VDT-a, na kojoj je bila u dva mandata. Na njen predlog TS je izabrao novog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, a potom je pokrenuto nekoliko istraga koje su rezultirale podizanjem optužnica protiv nekadašnjih čelnika pravosuđa. Ona, međutim, na decembarskom glasanju za poziciju VDT nije dobila podršku parlamenta.  Za nju je tada  glasalo šest poslanika, nije bilo glasova protiv, dok je uzdržano je bilo 48 parlamentaraca.

Milan Knežević saopštio je da tada da  „Klub DNP-a neće podržati Maju Jovanović za VDT-a, a nećemo podržati nikoga za VDT-a prije nego čujemo njegovo izjašnjenje o zloupotrebama i montažama pravosudnog i kriminalnog miljea u slučaju ‘državni udar’. To nije pritisak, već principijelni stav prema najvećoj kreiranoj aferi u Crnoj Gori nakon Drugog svjetskog rata”. Zamjeralo joj se iz redova Bošnjačke stranke što nije urađeno mnogo po pitanju ratnih zločina.

Kandidatkinja Suzana Mugoša bila je sutkinja u slučaju državni udar, a nedavno su objavljene i prepiske  između nje i nekadašnje dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Mugoša otuda ne može računati na podršku parlamentarne većine.

Hoće li Crna Gora u subotu dobiti novog državnog tužioca/cu ne zna se. Sudeći po sastanku lidera većine tim povodom, izbor je usko povezan sa rekonstrukcijom vlade. Prema pisanju Vijesti, na sastanku su temu rekonstrukcije aktuelizovali lideri  ZBCG, Andrija Mandić i Milan Knežević.

Prethodno su Mandić i Knežević pitanje rekonstrukcije otvorili  krajem prošle godine, poručujući da bi taj postupak trebalo da uslijedi nakon novogodišnjih praznika, nekoliko mjeseci poslije toga ili u prvoj polovini 2024. godine.

U koalicionom sporazumu o vlasti piše da je rekonstrukcija planirana najkasnije do izglasavanja budžeta za 2025, odnosno  do kraja ove godine. Navodi se da se, “u skladu s dosljednim i potpunim poštovanjem svih odredbi sporazuma”, premijer obavezuje da će se ona sprovesti“.

Iako se u javnosti govorilo o primjerima kršenja Sporazuma, premijer je, sudeći po sastanku, raspoložen da se rekonstrukcija desi ranije.

U dokumentu je navedeno da će koaliciji ZBCG nakon rekonstrukcije pripasti pet mjesta u Vladi – potpredsjedničko mjesto za infrastrukturu i resori saobraćaja, prosvjete, turizma i prostornog planiranja i urbanizma.

“Svi su se saglasili da je izbor VDT-a bitan za proces evropskih integracija i da se to pitanje mora završiti”, rezultat je sastanka lidera većine.

Vidjećemo, da li je to dovoljno.

 

Poruke Brisela

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, poručila je ove sedmice  da je izbor VDT-a bez daljeg odlaganja od presudne važnosti za vladavinu prava u Crnoj Gori.

“EU očekuje od svih političkih aktera u Crnoj Gori da iskoriste aktuelni zamah politike proširenja, kompletiraju ključne reforme vladavine prava i iskoriste priliku za veliki korak naprijed ka EU”, poručili su iz Delegacije EU.

Ista poruka uoči glasanja o kanidatima za VDT u Parlamentu stigla je  od portparolke Evropske komisije Ane Pisonero.

Pisonero je u izjavi za agenciju MINA, uoči glasanja o VDT-u, kazala da u EK očekuju da crnogorski politički akteri iskoriste trenutni zamah proširenja Evropske unije (EU).

Imenovanje Vrhovnog državnog tužioca (VDT) vitalno je značajno za vladavinu prava u Crnoj Gori, ocijenila je.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo