Povežite se sa nama

OKO NAS

IZBOR PREDSJEDNIKA OSNOVNOG SUDA U BERANAMA: Pod velom tajne

Objavljeno prije

na

Osnovni sud u Beranama, koji pokriva i opštine Andrijevica i Petnjica, već dvije godine je u stanju za koje pravnici kažu da je potpuno nezakonito.  Dosadašnjem predsjedniku tog suda Draganu Dašiću, mandat je istekao prije dvije godine, ali se on i dalje nalazi na čelu tog suda „do izbora novog predsjednika”.  Koji se, prema tvrdnjama Monitorovih dobro upućenih izvora, sada – „šteluje”

 

Izbor predsjednika Osnovnog suda u Beranama mogao bi poprimiti obrise nove afere u crnogorskom pravosuđu, bremenitom skandalima kojima se bave i međunarodne adrese, a zbog čega naša država nikako da odmakne u pregovorima oko pristupanju članstvu u Evropskoj uniji.

Predsjednica Komisije za ocjenjivanje sudija dr Vesna Vučković, na zahtjev pojedinih medija da im dostavi Odluku o utvrđivanju konačne ocjene kandidata koji su se prijavili na javni oglas za predsjednika Osnovnog suda u Beranama od osmog oktobra prošle godine, odgovorila je kao da odavno nije zakoračila u zgradu Vrhovnog suda Crne Gore u kojoj ta komisija „stanuje”.

„Obavještavamo vas da sve odluke za prijavljene kandidate, još uvek nijesu pismeno izrađene, zbog čega vam iste ne dostavljamo” – odgovorila je Vučković, četvrtog februara, dan nakon što joj je pitanje upućeno elektronskom poštom.

Stvari ne bi bile čudne ni zanimljive da četiri kandidatkinje, koje su se javile na konkurs, nisu još u januaru dobile pismene odluke Komisije. Zapravo, tri kandidatkinje Odluku su dobile 31. januara, dok četvrta, koja je bila u izolaciji, Odluku o utvrđivanju konačne ocjene kandidata preuzela je ove sedmice.

To je potvrdio dobro obaviješteni sagovornik iz beranskog Osnovnog suda, dodajući da bi čitav slučaj mogao da „završi na sudu”.

Prema njegovim riječima, očigledno je da se izbor predsjednika suda „šteluje”.  Na to ukazuje i odgovor predsjednice Komisije za ocjenjivanje sudija Vesne Vučković o konačnoj ocjeni kandidata.

„Nemoguće je da ona ne zna da je Odluka poslata. To je izborna odluka koju ona potpisuje, što cijelom slučaju dodatno daje na težini, posebno to da je Komisija za ocjenjivanje sudija tijelo Sudskog savjeta. Inače, svi članovi Komisije su i članovi Sudskog savjeta. Blago je reći da je cijela stvar šokantna” – kaže ovaj iskusni pravnik.

On tvrdi da je Sudski savjet i prije „skeniranja” učinka i kvaliteta rada sudija prijavljenih na konkurs za predsjednika Osnovnog suda u Beranama, donio odluku o budućem predsjedniku.

„Ima ozbiljnih indicija o svemu tome. Vidjeće se sve vrlo brzo”, tvrdi Monitorov izvor.

Jedna od kandidatkinja Monitoru je potvrdila da je primila odluku Komisije za ocjenjivanje sudija.

„Na poštanskom žigu je datum iz mjeseca januara” – kazala je kratko, ne želeći dalje da komentariše čitav slučaj i implikacije koje iz svega mogu proizići.

Osnovni sud u Beranama, koji pokriva i opštine Andrijevica i Petnjica, nalazi se već dvije godine u stanju za koje pravnici kažu da je potpuno nezakonito.

Dosadašnjem predsjedniku tog suda, Draganu Dašiću, mandat je istekao prije dvije godine, ali se on i dalje nalazi na čelu tog suda „do izbora novog predsjednika”.

„Po Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama, koji je odavno donešen i još uvijek je na snazi, Dašić nije mogao biti predsjednik suda preko dva mandata. A on je predsjednik Osnovnog suda u Beranama preko dvadeset godina” – kaže dobro upućen sagovornik.

Prema njegovim riječima, njemu je poslednji mandat, treći ili četvrti, istekao prije skoro dvije godine.

„Međutim, Odlukom Sudskog savjeta broj 01-5880/20, od 8. oktobra 2020. godine, u kojoj je konstatovano da mu je prestala funkcija, njemu se ostavlja mogućnost da nastavlja da obavlja fukciju predsjednika suda do izbora novog predsjednika. To je potpuno nezakonito” – kaže taj sagovornik.

Prema njegovim riječima, Dašić je još uvijek predsjednik Osnovnog suda u Beranama na osnovu Odluke koje nema na sajtu, na kom se objavljuju i neke potpuno nevažne odluke.

„Dragan Dašić je, kada se o zakonitosti radi, predsjednik suda, koliko smo vi i ja” – kaže Monitor sagovornik.

Nakon što je Dašiću u oktobru 2020. godine nezakonito omogućeno da nastavlja da obavlja posao, konkurs za izbor novog predsjednika objavljen je tek u oktobru 2021. godine.

Proces takozvanog konačnog ocjenjivanja kandidata prati veo tajnosti i upitnosti da li su sve četiri kandidatkinje vrednovane na isti način, odnosno da li su učnici nekih kandidatkinja sakriveni, da bi se isforsirali drugi kadnidati odnosno kandidatkinja.

To je tek prva stepenica, a već je zapelo. Tek treba da uslijede intervjui prijavljenih kandidata pred Sudskim savjetom.

I dok se sve to završi, a može da potraje još prilično dugo i zamršeno, zbog čega neki kažu „gledaćemo se na sudu”, funkciju predsjednika beranskog Osnovnog suda, kako tumače pravnici, i dalje će nezakonito obavljati čovjek koji je na to mjesto došao, i u tu fotelju sjeo, još daleke 1998. godine. Taman u vremenu raskola između Mila Đukanovića i Momira Bulatovića.

Dašić je stao uz Đukanovića, a smijenjen je njegov prethodnik Vesko Lekić, koji je ostao uz Momira Bulatovića.

Ispada nekako da se u sudstvu skoro dvije i po decenije nismo pomakli s mjesta. Na to ukazuju i posljednja dešavanja beranskom Osnovnom sudu, kada se radi o izboru novog predsjednika.

       Tufik SOFTIĆ        

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo