Povežite se sa nama

MONITORING

IZBOR I NERAZRJEŠENJE DIREKTORA U OBRAZOVANJU: Partijska depolitizacija

Objavljeno prije

na

Ministar prosvjete Damir Šehović negirao je, protekle nedjelje, u Osnovnom sudu u Danilovgradu političku diskriminaciju prilikom imenovanja svog partijskog kolege Vuka Stanišića na mjesto direktora vrtića „Đina Vrbica” u Podgorici.

U ovom sudu vodi se postupak po tužbi bivše v.d. direktorice vrtića Milene Mijović, koja je tužila državu zbog političke diskriminacije.

Radi se o ponovljenom postupku, nakon što je Viši sud u Podgorici ukinuo presudu danilovgradskog Osnovnog suda iz marta ove godine, kojom je utvrđeno da je Šehović politički diskriminisao Mijovićevu.

Ministar je na suđenju istakao da se opredijelio za Stanišića jer su zaposleni prema Mileni Mijović osjećali ogromni animozitet, pa su prijetili i štrajkom. Priznao je da se prilikom odlučivanja nije vodio stručnim referencama kandidata. Šehović je kazao da mu nije bila poznata politička pripadnost nijednog od kandidata za direktora vrtića.

Advokat Budislav Minić, koji zastupa Mijovićevu, kaže za Monitor da je ,,neprihvatljivo da ministar, posebno ministar prosvjete, o izboru direktora najveće javne ustanove te vrste, nema nijedan dokaz da ponudi sudu i javnosti u prilog svojoj odluci o izboru direktora koju je, po sopstvenim riječima donio konsultujući, umjesto stručnjaka u Ministarstvu, ‘ljude od svog povjerenja u Ministarstvu i van njega’. I koji nije vrjednovao stručne reference kandidata jer smatra da se to vrjednuje samo ‘kada se dijele stipendije”.

Ministar i na sudu tvrdi da mu nije poznata politička pripadnost direktora koje imenuje. No krajem septembra za v.d. direktora Škole za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić” iz Podgorice imenovao je Dar-ka Vukčevića, koji je član Opštinskog odbora Glavnog grada Socijalde-mokrata Crne Gore, a bio je i kandidat za odbornika u lokalnom parla-mentu. Iz Ministarstva prosvjete su naglasili da je kod ovog izbora cijenjena stručnost a da ,,članstvo u partiji ne može biti prepreka, baš kao što ne bi trebalo da bude ni prednost”.

Ne bi trebalo, ali politička pripadnost jeste glavni argument za zapošljavanje u prosvjeti. Primjeri su brojni – da ne navodimo one iz vakta Slavoljuba Stijepovića i Predraga Boškovića, već samo domete na tom polju od 2016. otkada je Šehović ministar.

Početkom godine, u toku predizborne kampanje za lokalne izbore u Beranama, objavljen je snimak na kome, pozivajući se na ministra Šehovića, direktor Srednje stručne škole u Beranama Naser Gargović, kadar SD-a, nudi kandidatu za odbornika SDP-a da se povuče s izborne liste i pređe u SD. Zauzvrat, čuje se na snimku, nudi mu zaposlenje za suprugu u vrtiću ili Univerzitetskom centru, uz riječi Gargovića da je Šehović i njega postavio za direktora.

U maju prošle godine, Šehovićevo ministarstvo produžava mandat direktoru pljevaljske Osnovne škole „Ristan Pavlović” Draganu Tošiću na još četiri godine. On je 2015. pravosnažno osuđen zbog učešća u kupovini glasova za DPS pred parlamentarne izbore 2012.

Kao krupan korak ka depolitizaciji obrazovanja najavljena je prošlogodišnja izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Stručna javnost odavno predočava da bi povratak na ranija zakonska rješenja bio korak naprijed u odnosu na sadašnje stanje. Tada je direktora škole birao školski odbor, uz prethodno pribavljeno mišljenje nastavničkog vijeća, koje je tajno glasalo o kandidatima, zatim savjeta roditelja i lokalne samouprave. Ministar je davao saglasnost. Uzalud. Novim izmjenama je propisano da ministar bira tročlanu komisiju koja vrši intervju s kandidatima za direktora i dostavlja izvještaj ministru na odlučivanje.

,,Sistem je znatno depolitizovaniji nego što je bio”, objašnjavao je ministar. Tumačio je da se sa kandidatima za direktore upoznaje na isti način na koji to čini svaki čelnik institucije, ustanove ili kompanije: preko programa koji kandidati moraju dostaviti, radne biografije, direktnog raz-govora sa svima koji su se prijavili na oglas, kao i na osnovu predloga stručne komisije. To što u školama, iliti kompanijama, uglavnom prođu članovi partije izgleda da je stvar više sile.

Mira Popović, iz Centara za građansko obrazovanje (CGO) za Monitor kaže da ova organizacija godinama ukazuje na probleme koje u obrazovnom sistemu kreira norma po kojoj ministar ima moć da imenuje i razrješava direktore škola: ,,Ministri se mijenjaju a činjenica da ova norma ostaje nesumnjivo ukazuje na potencijal njene upotrebe u partijske svrhe”.

U međuvremenu, programi razvoja institucije koji kandidati moraju dosta-viti na konkursu postali su tajna. Iako su iz Ministarstva tvrdili da su oni javni. Organizacija KOD nedavno je od Ministarstva prosvjete zatražila izvještaje koje u postupku izbora direktora javne ustanove ministru dostavlja tročlana stručna komisija. Ministar im je odgovorio da ih ne može dati jer „,izvještaji sadrže i programe razvoja ustanove, te se ova dokumentacija smatra internom i nije dostupna široj javnosti”. ,,Dakle, javnost, uključujući i roditelje, nema pravo da sazna po kojem planu razvoja ustanove raditi ustanova u koju idu njihova djeca”, naglašavaju iz KOD-a.

Politička pripadnost ima uticaja i kod nerazrješavanja pojedinih direktora. Ministarstvo nije postupalo po predlozima Prosvjetne inspekcije koja je posljednjih dvije godine predložila za razrješenje nekoliko direktora škola.

Iz CGO imaju dokumentaciju Prosvjetne inspekcije o devet prijedloga za razrješenje iz 2017: ,,Mi smo više puta podnosili urgencije ministru Šehoviću za postupanje po ovim prijedlozima, ali smo ostali uskraćeni za informaciju da li su ti direktori sankcionisani, a znamo da je većina njih na istim funkcijama”, kaže Popovićeva.

Prosvjetna inspekcija je za razrješenje predložila direktorku OŠ ,,Božidar Vuković Podgoričanin” Ljubinku Nedić zbog neblagovremenog postupanja, čime je onemogućila sankcije za 45 roditelja čija su djeca odustala od obaveznog osnovnog obrazovanja. Zatim

direktora Medicinske škole Branimira Kostića jer je bez odobrenja Ministarstva, odnosno nezakonito u prvi razred školske 2016/2017. upisao 37 đaka. Istu stvar je upisavši 87 prekobrojnih učenika, a i nezakonito zapošljavajući nastavnike, uradio

i direktor podgoričke Ekonomske škole ,,Mirko Vešović” Branislav Đukić. Nezakonito zapošljavanje nastavika inspekcija je utvrdila

u bjelopoljskoj OŠ ,,Dušan Korać” gdje je direktorica Fatima Mehović, kao i u rožajskoj OŠ ,,Salko Aljković” gdje je traženo razrješenje direktora Faika Muhovića.

,,Zaštita direktora za koje je postojao jasan osnov za smjenu se može objasniti samo partijskom podobnošću”, tvrdi Popovićeva.

Iz CGO-a podsjetiću na slučaj direktora srednje pomorske škole u Kotoru Veljka Botice koji je izdavanjem školskog prostora za predizbornu konvenciju Mila Đukanovića prekršio dva člana Opšteg zakona o vaspitanju i obrazovanju. Iako je osnov za njegovu smjenu očigledan, i pored prijave slučaja ministru i niza intervencija, u CGO-u do danas nemaju odgovor Ministarstva. Botica je i dalje direktor. .

Iz Ministarstva su ranije poručili da se činjenice u vezi sa pojedinim od ovih slučajeva provjeravaju. Na pitanja Monitora koji je epilog predloga Prosvjetne inspekcije nijesmo dobili odgovore.

Ne mogu mu ništa inspekcija ni sud

Ilustrativan primjer stanja u školstvu je slučaj JU Srednje elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić” u Podgorici. Prosvjetna inspekcija je lani u novembru predložila da se direktor Veselin Pićurić razriješi. Razlog: nezakonito je otpustio tri profesora praktične nastave – Ranka Ljumovića, Dragana Sandića i Branislava Ivanštanina. Pri tom je zaposlio sedam novih, od kojih je samo jedan imao položen stručni ispit. Prema procjeni prosvjetnog inspektora Radana Nikolića, Pićurić je time školu i državu, od 2009. do 2014. oštetio za 136.000 eura! Uz to, zbog nezakonitih otkaza nastavnicima praktične nastave, škola će, po pravosnažnim sudskim odlukama, morati da isplati dodatnih 40.000 eura, te da plati sudske troškove.

Pićurić koji je na čelu ETŠ od 2008. a aktuelni mandat započeo je u januaru 2015, je negirao da je oštetio budžet škole i države.

Ministarstvo prosvjete se oglušilo o ovaj predlog, kao i onaj iz 2013. kada je glavna prosvjetna inspektorka Lucija Adžić tražila smjenu Pićurića.

Pićurić je 2015. tužio profesora Mladena Klikovca navodeći da ga je izvrijeđao u kabinetu pred đacima, pozivao ga da se tuku, i prijetio. Dan zatim direktor je od đaka tražio da potpišu izjave o tome što se desilo. Urzo pokreće i disciplinski postupak protiv profesora Klikovca zbog navodnog ,,mobinga nad direktorom,, i kažnjava ga sa pet odsto umanjenja plate, tri mjeseca.

Osnovni sud na Cetinju je ovu disciplinsku mjeru pobio kao neosnovanu, a podgorički Područni organ za prekršaje oslobodio krivice Klikovca.

Sudija u presudi navodi da je povjerovao navodima profesora Klikovca da je nakon što je pustio dvije učenice sa časa u toalet, koje su morale da idu u paru jer toalet nije imao vrata, na čas ušao direktor Pićurić i kazao da niko ne smije da šeta hodnicima tokom nastave bez njegovog znanja. Pićurić je počeo da omalovažava profesora, a kada ga je profesor upozorio da ugasi telefon na času jer to ni učenicima nije dozvoljeno, došlo je do rasprave. Svjedočenje Klikovca na sudu su potvrdila i četiri bivša učenika ove škole.

Klikovac je nakon ovih presuda protiv Pićurića podnio krivičnu prijavu zbog falsifikovanja službene isprave, zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada u službi i lažnog prijavljivanja.

Sidikat prosvjete je protiv Pićurića podnio više krivičnih prijava, zbog: nesavjesnog rada u službi, zloupotrebe ovlašćenja u privredi, utaje poreza i doprinosa, davanje mita, samovlašća, falsifikovanja javne isprave… I pored više urgencija i obećanja iz tužilaštva za sada nema odgova na prijave.

Iz Ministarstva prosvjete nam nijesu odgovorili da li će Pićuriću u januaru sljedeće godine produžiti mandat.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo