Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBOR GENERALNOG DIREKTORA RTCG: Međ’ javom i međ’ snom

Objavljeno prije

na

Iduće nedjelje bi trebalo da se zna ime novog generalnog direktora javnog servisa. Početkom ove sedmice članovi Savjeta RTCG obavili su intervjue sa svim kandidatima za tu poziciju, kojih je neuobičajeno mnogo, čak 11. Prije pet godina Rade Vojvodić izabran je kao jedini kandidat.

Ovo je ponovljeni konkurs. Onaj iz novembra prošle godine, kada se prijavilo šest kandidata, propao je nakon što je Vojvodić poništio konkurs. Razlog je bio što kandidatkinja Sonja Drobac nije imala odgovarajuću stručnu spremu za mjesto za koje se prijavila. A ostali nijesu bili podobni.

To je bio jedan od razloga što je član Savjeta Goran Đurović inicirao Vojvodićevu smjenu. Na iznenađenje javnosti, a bogami i Vojvodića, Savjet je usvojio ovaj predlog i smijenio generalnog direktora. Pojedini članovi Savjeta smatraju da je veliki broj sada prijavljenih kandidata znak da je povjerenje u ovo tijelo poraslo nakon smjene Vojvodića.

Novina u odnosu na prošle konkurse je i što su svi kandidati imali obavezu da dostave Program razvoja i rada RTCG. Ova zanimljiva štiva objavljena su sredinom ove sedmice na Portalu RTCG. Nezavisnost javnog servisa, objektivno informisanje, digitalizacija, sistematizacija radnih mjesta neke su od tema i vizija koje se ponavljaju u većini programa.

Aktuelna direktorica Andrijana Kadija u svom programu navodi da su ključne riječi povjerenje i poštovanje, u tom smislu je predložila i slogane – Vaše povjerenje naša je obaveza ili Mi hoćemo povjerenje. Naglašava da je potrebna i kritika, a ne kritizerstvo za društvene devijacije. Obećava osnivanje noćnog programa, sopstvenu produkciju za djecu i mlade, povećanje pažnje prema ženskom gledateljstvu, saradnju sa regionalnim javnim servisima u svrhu promocije turizma, kratke vijesti na engleskom jeziku, rješenje problema nefunkcionalnosti zgrade RTCG… U programu se navodi da je program loše pakovan, loše plasiran, loše promovisan, a da je još potrebno, pored digitalizacije, formiranje opštinskih studija, širenje mreže dopisnika u zemlji i inostranstvu… Ona navodi da RTCG ima 740 stalno zaposlenih i blizu 40 honoraraca. Kao jedan od glavnih problema u kadrovskoj politici vidi zaposlene koji ne dolaze na posao.

Đorđije Kustudić, aktuelni urednik RTCG, kritikuje model porodičnog zapošljavanja ,,gdje imamo više generacija jedne porodice u isto vrijeme u radnom odnosu kao i praksu socijalnog zapošljavanja”. Da bi se to prevazišlo on predlaže niz mjera, među kojima i da Odjeljenje za ljudske resurse koje trenutno ima četiri zaposlena, pojača sa još četiri: pravnik, psiholog, sociolog i administrator.

Kustudić konstatuje da je RTCG tehnološki zapušten uz vrlo nepovoljnu kadrovsku strukturu. Planira i nova zapošljavanja da bi Dnevnik 2 učinio modernijim, bržim, kvalitetnijim i raznovrsnijim. Za to su, po Kustudiću, pored naprednih tehničkih i produkcijskih standarda potrebna i nova lica koja bi se obučavala u svjetskim TV kućama BBC, CCN , Al Jazera. Ističe tri programska cilja: rast povjerenja u RTCG, povećanje gledanosti i treći – jačanje redakcija Kulturnog, Dramskog, Naučno–obrazovnog, Dokumentarnog i Zabavno-muzičkog programa.

Najkonkretniji u rješavanju kadrovskog viška je bivši urednik TV Vijesti Vladan Mićunović. On je precizirao smanjenje broja zaposlenih za 10 do 12 odsto. A rok za svođenje RTCG na najviše 500 zaposlenih, koji uspješno mogu obavljati društvenu ulogu javnog servisa, je osam godina, dva mandata generalnog direktora.

Mićunović kao svoje prioritete ističe cilj da RTCG bude nezavisan i kredibilan javni servis, da proces digitalizacije bude završen na vrijeme i uspješno realizovan, i da RTCG bude tehnološki moderna, finansijski stabilna kompanija, sa efikasnim i visoko profesionalnim upravljanjem.

On je dijagnosticirao da je Televizija najslabija karika u sistemu javnog servisa, a posebno Informativni program. Obećava da će TVCG biti medij sa najvećim povjerenjem u državi nakon tri godine od kompletiranja rukovodećeg uredničkog tima u televiziji.

Za Časlava Vujotića, novinara Radija Crne Gore, temeljni programski sadržaj će biti afirmacija države Crne Gore, njenog istorijskog identiteta i multikulturalnosti, te propagiranje građanskih sloboda i mira u njoj.

Dragan Cvijović, bivši urednik u Pobjedi ističe, da svi programi moraju u cjelosti biti u skladu sa javnim interesom. Po njemu Televizija Crne Gore treba da postane crnogorski BBC. Iako, priznaje da to nije lako ostvariti, za početak treba krenuti sa emitovanjem cjelodnevnog programa na oba kanala 24 časa.

Bivši direktor Pobjede Dragoljub Šaranović u svom programu navodi da RTCG mora građanima ne samo postavljati važna pitanja od opšteg značaja, nego i pružiti materijal za razmišljanje. Pominje i neophodnost emitovanja društveno značajnih programa, i zaključuje ,,da RTCG mora maksimalno izbjegavati zadovoljavanje nagona neurotične publike i tako doprinositi pasiviziranju djelova neurotičnog društva”.

Po Dubravki Perović, direktorici RTV Herceg Novi, etičnost je osnov dobrog novinarstva. Kao najvažnije opšte ciljeve ona je odredila – povećanje obima, djelotvornosti i kvaliteta programa. Zalagaće se, navodi, za programsku politiku koja se neće takmičiti sa medijskim sadržajima komercijalnih medija, nego u kvalitetu programskih sadržaja.

Goran Sekulović, glavni urednik Prosvjetnog rada i jedan od autora knjige Premijer pobjedničkog duha, u svom programu se zalaže za nepristrasnost i nezavisnost, odmak od političke pristrasnosti, održivi model finansiranja javnog servisa. Bivši pomoćnik generalnog direktora RTCG Velizar Sredanović potencira objektivno informisanje, nazavisnost javnog servisa, novi petogodišnji kapitalni plan.

Profesor menadžmenta i ekonomije u medijima na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) i predsjednik Mladih naučnika CANU Zvezdan Vukanović kao slogan za RTCG predlaže Globalno – a naše. Problem vidi u dominaciji informativnog (posebno politički i ideološki eksponiranog) i sportskog programa, a vidljive marginalizacije obrazovnog, naučnog, kulturno-umjetničkog i programa za djecu i mlade. Zanimljiv je njegov predlog o osnivanju muzeja Javnog servisa RTCG.

Iznenađenje konkursa je svakako prijava bivše direktorice RTCG Radojke Rutović. Ona je, na insistiranje opozicije, podnijela ostavku na to mjesto tokom pregovora opozicije i vlasti o Vladi izbornog povjerenja.

I pored njenog, još u sjećanju svježeg, minulog rada, ona u svom programu obećava da će ,,kontinuirano snažiti uredničku i novinarsku nezavisnost i inicijativnost, istraživački duh i kreativne potencijale”.Planira i Odjeljenje za analitiku pri kabinetu generalnog direktora, te nagrade i sankcije za učinjeno. ,,Od presudne je važnosti da u obavljanju svoje misije RTCG bude nezavisna i zaštićena od političkih, komercijalnih ili bilo kojih drugih negativnih uticaja i pritisaka…”. Ovome se nema što dodati.

Iako mediji spekulišu da je Rutovićeva među najozbiljnijim kandidatima, ima i onih koji tvrde da je njeno kandidovanje za mjesto direktora iznenadilo mnoge i u DPS-u.

Monitorovi izvori tvrde da pored nje najviše šansi da uđu u uži krug za izbor direktora imaju Kadija, Kustudić i Mićunović. Pojedini članoci Savjeta su ocijenili da su najozbiljnije programe i najubjedljivije intervjue imali Mićunović i Kadija.

U javnosti je već pisano da Mićunovića na mjestu direktora priželjkuje dio vlasti, opozicije i nevladinog sektora. A da bi u slučaju njegovog izbora za generalnog, Kadija vjerovatno zauzela poziciju direktora Televizije.

Pored Rutovićeve, i Kustudić je prepoznat kao kandidat dijela vlasti.

,,Izbor novog generalnog direktora pokazaće da li je smjena Vojvodića bila ‘incident’ ili je konačno u Savjetu preovladala svijest da ulogu koju je ovom tijelu dao zakon treba koristiti za dobrobit svih građana”, ocijenio je nedavno član Savjeta Goran Đurović.

Treba podsjetiti da su nakon smjene direktora Vojvodića, pojedini članovi Savjeta prijetili ostavkama. Tada su protiv razrješenja Vojvodića glasali Milan Tomić, Ivan Mitrović i Mimo Drašković. Dok su pored Gorana Đurovića, za Vojvodićevu smjenu glasali predsjednik Savjeta Vladimir Pavićević, Dragana Tripković, Nikola Vukčević i Milan Radović. Akademik CANU Perko Vukotić bio je uzdržan.

Teško je očekivati da će se vlast baš tako lako odreći potpunije kontrole RTCG. Možda svoje adute čuvaju za finiš, kao mnogo puta do sada. Odluka Savjeta će dati odgovor da li ima nade za javni servis ili će se sve vratiti na staro.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo