Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZBOR DIREKTORA U ZAVODU ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ: Diskriminacija i na konkursu

Objavljeno prije

na

Sabahudin Pupović, specijalista interne medicine tvrdi da je njegov protivkandidat za direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković, koji je doskora bio v.d. direktora ove ustanove, za sebe naštelovao konkurs. Sve to je aminovalo Ministarstvo zdravlja. Pupović se žalio Upravnoj inspekciji i Ombusmanu, a najavljuje i tužbu

 

Ministarstvo zdravlja je krajem prošlog mjeseca za direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć imenovalo Vuka Nikovića, dotadašnjeg v.d. ove ustanove.

Pored Nikovića, koji je specijalista urgentne medicine, na konkursu za ovo mjesto se prijavio i Sabahudin Pupović, specijalista interne medicine. Ministarstvo zdravlja je odbilo Pupovića jer ne ispunjava ,,poseban uslov” a to je da je specijalista urgentne medicine.

I prije imenovanja Ministarstva zdravlja, Pupović je zbog uslova na konkursu uputio pritužbe Upravnoj inspekciji i Ombusmanu zbog diskriminacije.

Zavod je pod v.d. vođstvom Nikovića u avgustu donio Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. I nacrtao uslov da direktor izađe iz v.d. stanja – za mjesto direktora predviđen je uslov da to bude isključivo specijalista urgentne medicine.

,,Takvim konkursom, koji ima za cilj da njemu lično obezbijedi lakši izbor na funkciju, isključene su kolege drugih specijalnosti uključujući one koje se tiču rada, organizacije i menadžmenta u zdravstvu, ali i kolege drugih specijalnosti koje su jednako kvalifikovane da obavljaju ovu, prevashodno menadžersku poziciju”, naveo je Pupović u pritužbi.

On ovaj uslov naziva apsurdnim i navodi da se na čelu puno ozbiljnijih sistema nalaze ljekari različitih specijalnosti – Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović, specijalista neurolog, ili direktor Urgentnog centra dr Nebojša Brnović, specijalista interne medicine…

,,Vjerujem da je ovakvo postupanje JZU ZHMPCG diskriminatorsko, te da jedino ima za cilj da obezbijedi da sadašnji v.d. direktora što lakše postane direktor ove institucije, a da se druge kolege ljekari diskriminišu zbog nemogućnosti prijave na konkurs”, navodi Pupović i traži od Upravne inspekcije i Ombusmana da preduzmu aktivnosti koje bi dovele do zakonitog Pravilnika i konkursa za izbor direktora.

Iz Zavoda su Monitoru odgovorili da je sve bilo po zakonu i Pravilniku. ,,Konkurs za izbor direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć raspisan je u skladu sa uslovima utvrđenim Pravilnikom o unutrašnoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta broj: 7991/1 od 12. 08. 2021. godine na koji je Ministarstvo zdravlja Crne Gore dalo saglasnost 16. avgusta 2021. godine pod brojem: 1-502/21-1127/8. Aktuelnom sistematizacijom jasno su propisani uslovi za zasnivanje radnog odnosa za svako radno mjesno, a samim tim precizno su navedeni i uslovi za obavljanje poslova radnog mjesta direktora Zavoda. Svako ko je ispunjavao uslove propisane sistematizacijom, mogao se prijaviti na konkurs koji je trajao petnaest dana”.

Iz Zavoda i Ministarstva zdravlja Monitoru nijesu odgovorili da li su raniji Pravilnici predviđali ovako preciznu odredbu i uslov da direktor mora biti specijalista urgentne medicine.

Bivša vlast je, nakon izbornog poraza, na mjesto direktora Zavoda postavila specijalistu interne medicine Suada Numanovića, koji je bio poznatiji kao poslanik DPS-a i bivši ministar rada i socijalnog staranja. I tada Pupović kao protivkandidat nije prošao, kao ni hirurg Urgentnog centra Vesna Mitrić-Lakušič.

Zavodom je osnovan 2009. godine i do septembra prošle godine na njegovom čelu je bio Saša Stefanović. Da određenih pomaka ima pokazuju novinski članci iz 2014. kada su se ljekari Ognjen Novosel i Novak Praščević žalili na odluku Upravnog odbora Zavoda, kojom je Saša Stefanović ponovo izabran za direktora, tvrdeći da oni imaju bolje kvalifikacije. Novosel je naveo da konkurs za direktora nije bio dostupan na internetu, što je za cilj imalo da se za njega ne sazna. Sada je to mnogo transparentnije, sa jasno preciziranim ,,posebnim uslovima”.

Doktora Pupovića je bivši direktor Stefanović otpustio u oktobru 2018. Formalni razlog je bio što je iskoristio godišnji odmor. Korišćenje godišnjeg odmora, koji je tadašnja uprava Zavoda vodila kao neopravdane izostanke, bio je samo povod. Motiv je bio to što su Pupović  i više njegovih kolega više puta javno upozoravali na teške uslove za rad i tražio od menadžmenta Zavoda, ali i tadašnjeg Ministarstva zdravlja da se posvete rješavanju nagomilanih problema.

Nakon dvije godine – Vrhovni sud je potvrdio odluke Osnovnog suda u Plavu i Višeg u Bijelom Polju da je Pupović, a prije otkaza i rukovodilac plavske Hitne pomoći, nezakonito otpušten. Ipak, tadašnji direktor Stefanović nije ispoštovao odluke Osnovnog i Višeg suda da Pupovića vrati na prethodno radno mjesto, već ga je rasporedio u andrijevačku jedinicu Hitne pomoći. Nakon toga Pupović je dao otkaz u Zavodu.

Pored Pupovića, na meti tadašnje uprave našle su se i njegove kolege koje su ga podržavale u nastojanju da se poboljšaju uslovi rada. O problemima i zloupotrebana u Zavodu u medijima su govorili mnogi doktori. Sam Pupović je više puta isticao da zbog svega toga ,,treba ispitati rad bivšeg direktora”.

,,Bilo je očekivanja, ali u posljednjih godinu dana ništa nije urađeno”, kaže Pupović za Monitor. On navodi da kao i za vrijeme bivšeg direktora stanje nije poboljšano, te je i dalje hodnik najveća ordinacija u Plavu, da u tom gradu šoferi Hitne pomoći spavaju u kombiju, a da na primjer u Nikšiću i dalje nemaju vozila pa da pomoć traže od vatrogasaca i policije. ,,Sve je ostalo isto. Nije napravljena revizija poslovanja bivše uprave, niti su ispitane sumnjive diplome. Iako smo se nadali boljitku, do njega nije došlo”, zaključuje Pupović.

Očekuje da dobije odgovore od Upravne inspekcije i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. I najavljuje tužbu zbog diskriminatorskog konkursa.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo