Povežite se sa nama

OKO NAS

IZAZOVI SNABDIJEVANJA STRUJOM NA BJELASICI: Turistička sezona u rukama “trećih lica”

Objavljeno prije

na

Iako se u Kolašinu hvale da su pripreme za predstojeću turističku sezonu obavili na vrijeme i kvalitetno,  osim snijega ovog puta se mora  čekati i struja. Pokidani kablovi na jednoj privatnoj parceli, dotrajali stub na drugoj i trafo-stanica do koje se ne može prići, izazovi su koji će prijetiti urednom snabdijevanju strujom skijališta i objekata na Bjelasici 

 

 

Nije se bilo lako snaći minule dvije sedmice, sa informacijama koje su stizale sa raznih adresa, kao pokušaj objašnjenja zbog čega je na pragu zimske turističke sezone više objekata na Bjelasici bez struje.  U mraku su danima  državni ski centar Kolašin 1600, privatni hotel na tom lokalitetu, novi tunel Klisura, Radiodifuzni centar, objekat koji koristi Vojska Crne Gore na Zekovoj glavi… Tri  10kV k i jedan 35 kV kabl, koji vodi do trafo-stanice (TS) “Jezerine” iskidali su  bageri, tokom pripremnih radova, na privatnoj parceli. Kada su iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) pokušali da saniraju kvar, otkrilo se da taj dio infrastrukture   nije vlasništvo  kompanije, a da vlasnici parcele, kako  tvrde, niti znaju koliko je kablova niti gdje su bili ukopani. Znaju da nikad nije obavljena eksproprijacija,  pa nijesu dozvolili da električari prevežu vodove.

U rješavanje problema, od nedavno, uključili su se iz nekoliko resora Vlade, no to, makar do zaključenja ovog broja Monitora, nije dalo rezulate. Struje nema, a  mnogo toga potvrđuje da je  snabdijevanje  planinskih cenatara na Bjelasici i pred novu sezonu  na klimavim nogama i zavisi od volje,  kako u CEDIS-u, kažu “trećih lica”.

Pravdajući se zbog čega ne mogu do kablova, koji nijesu njihovo vlasništvo, iako imaju obavezu prema potrošačima, iz CEDIS-a su, uzgred, otkrili i da ne mogu, osim pješke, ni do TS  Jezerine.  TS jeste njihova, ali puta do nje nema, jer se na mjestu nekadašnje saobraćajnice gradi garaža, dugo čekani državni projekat.  CEDIS-ovi radnici do TS mogu pješke, ali, opet, preko parcele, na kojoj su pokidani kablovi.  Naravno, ukoliko vlasnici dozvole.

Kako je za Monitor kazao Srđa Anđelić, jedan od vlasnika, popravka  neće biti “dok država,   konačno, ne plati za postavljene instalacije”. Proces eksproprijacije, objašnjava, počeo je još prije više godina, ali je zaustavljen. Anđelić objašnjava da mu nije jasno zbog čega. Prema njegovim riječima, vlasnici zemljišta nikad nijesu dobili skicu gdje su instalacije postavljene niti je obilježen teren.  Prema njihovoj logici, radili su na svojoj zemlji, svojim mašinama, a ono što je ispod zemlje odgovornost je nekog drugog.

Oko 230 metara kablova na Anđelićevom zemljištu, kažu iz CEDIS-a, još je  vlasništvo  Uprave za kapitalne projekte, odnosno, Ministarstvo finansija. Falilo je, navodno, dokumentacije, kako bi se proces otkupa okončao.

“CEDIS je, kada je izgrađena TS Jezerine,  otkupio taj objekat, krajem 2020. godine, ali ne i vod u dužini od 230 metara, na kojem je došlo do prekida. Za taj dio infrastrukture nije dostavljena uredna dokumentacija (građevinska i upotrebna dozvola, geodetski snimak kabla…).  Ipak, kako smo dužni da korisnicima obezbijedimo napajanje, pokušali smo da otklonimo kvar, ali nam vlasnici parcele to nijesu dozvolili.  Podnijeli smo krivičnu prijavu protiv NN lica zbog kidanja kablova, ali i zahtjev sudu za privremenu mjeru…To je sve što smo mogli uraditi”, kazali su nezvanično Monitoru u toj kompaniji.

Anđelić, pak, tvrdi da CEDIS nema osnova ni za krivične prijave, ni  privremenu mjeru.  Vlasnici parcele očekuju da će u nadležnim resorima uspjeti da objasne u čemu je problem.

Kablovi su na privatnoj parceli postavljeni krajem 2020. godine, nakon što je državno skijalište bilo bez struje više od mjesec i po.  Do tada su  bili ukopani na parcelama susjednog, privatnog skijališta Kolašin 1450 Zorana Ćoća Bećirovića. Do izmještanja elektro vodova tada je došlo tokom pripremnih radova za izgradnju Hotela D, takođe, u Bećirovićevom vlasništvu. Navodno, trasa vodova je bila na lokaciji temelja tog objekta, pa je nadležna inspekcija zbog opasnosti od kablova koji su nakon iskopavanja bili na površini zemlje,  naložila prekid napajanja.  Kasnije su, na osnovu usmenog dogovora, ukopani na Anđelićevoj parceli, međutim,  država nikad  nije ispunila obećanje o završetku procesa eksproprijacije.

Privatno skijalište, minulih dana, nije bilo u mraku. Tako je jer  drugi dalekovod, koji vodi od sela Rijeka Mušovića do Jezerina, takođe nije CEDIS-ov, već privatnog skijališta. Navodno, kupljen je prilikom privatizacije Ski centra Bjelasica. Međutim, u mraku je  Bećirovćev nadavno otvoreni hotel u neposrednoj blizini državnog ski centra. Hotel se, prema nezvaničnim informacijama, već mjesecima u dogovoru sa  menadžmentom Skijališta Crne Gore, napaja  na isti način kao i državni Ski centar Kolašin 1600.

Problematizovanje stabilnosti napajanja strujom državnog skijališta, natjeralo je CEDIS da se požali na još jedan veliki izazov. Navodno, dotrajali drveni stub na dijelu  dalekovodo od grada do TS Jezerine, mogao bi tokom zime, ugroziti snabdijevanje  strujom planinskih centara.  Stub je, takođe, na privatnom imanju, a vlasnik ne dozvoljava zamjenu.  Izvršni direktor CEDIS-a je nedavno, gostujući na TV Vijesti, kazao da je pokušaj  dogovora sa vlasnikom  imanja bio bezuspješan. Kolašinac s kojim CEDIS “ne može da se dogovori” je Milo Grujić, mještanin Mušovića Rijeke. On je Monitoru kazao da je sastanak sa predstavnicima kompanije došao na molbu predsjednika Opštine Petka Bakića.

“Kratko je trajao taj sastanak. Ja vodim dugogodišnji sudski spor sa CEDIS-om oko stubova postavljenih na mom imanju. Zbog dotrajalih stubova, to jest, žica na njima, koje  su se kidale, umalo sam izbjegao smrt tri  puta. Usred sudskog spora, dva tri dana pred jedno od ročišta,  zvali su me na razgovor. Nijesam dozvolio da dolaze na moje imanje, na koje su bez pitanja i nadokande nekada davno, postavili stub. Mogu da ga izmjeste, naravno, ali su mi na sastanku  rekli da troškove izmještanja  ja treba da snosim”, kazao je Grujić.

On tvrdi da su mu predstavnici CEDIS-a rekli i da će,  ukoliko bude pao stub tokom naredne zime  snositi odgovornost  “za propast zimske turističke sezone”. Grujić, ipak ostaje pri stavu  da sa tom kompanijom može da se “dogovori” samo na sudu.

“Krajem decembra 2020. po treći put zamalo su me ubile u dvorištu porodične kuće pokidane žice dalekovoda Breza-Rijeka Mušovića. Izbjegao sam smrt  zahvaljujući tome što sam se bacio u stranu. Nekoliko godina prije toga, na isti način se dva puta žica kidala i ugrožavala život mene i moje familije”, sjeća se mještanin kolašinskog sela.

Tada su mu, tvrdi, iz Elektroprivrede čvrsto obećali da će kompletan nadzemni vod tog dalekovoda ukloniti, tako što će se od TS Breza do male hidroelektrane (mHE) “Rijeka Mušovića” izgraditi kablovski podzemni vod.   “U najkraćem mogućem roku, čim to vremenske prilike budu dozvolile, preduzećemo sve potrebne aktivnosti na pronalaženju tehničkog rješenja na izmještanju ili kabliranju dionice”, jedno je od neispunjenih obećanja,  koje je Grujić dobio prije četiri godine.

Iako se u Kolašinu hvale da su sve pripreme za predstojeću turističku sezonu obavili na vrijeme i kvalitetno, ostaje gorka istina, da se  osim snijega, ovog puta, mora strpljivo čekati i struja. Sporovi i ugovori, koji državi predstoje sa vlasnicima parcela na kojoj je infrastruktura CEDIS-a, bar prema dosadašnjem iskustvu, neće se ni lako ni brzo završavati. Struja na državno skijalište i ostale objekte na Bjelasici naredne zime može redovno stizati samo, ako se, kao i ranijih godina , izdejstvuju  “brza i kusa” rješenja.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

LOKALNE UPRAVE SVE VIŠE NOVCA IZDVAJAJU ZA KONSULTANTSKE USLUGE: Raste broj zaposlenih, ali i eksternih savjetnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Broj ugovora o konsultantskim uslugama u opštinama na sjeveru sve je veći, a honorari konsultanata često skriveni od očiju javnosti.  Angažovanje stručnjaka sa strane, lokalne uprave pravdaju nedovoljnom stručnošću u opštinskim adminstracijama

 

 

Visina izdataka za konsultantske usluge u opštinama na sjeveru iz godine u godinu raste,  iako se uporedo povećava i broj zaposlenih, što se često  pravda neophodnošću povećanja ekspertskog kadra.  Zaposleni u opštinskim adminstracijama, iako ih je sve više, navodno ipak nemaju znanje i kapacitete da završe mnoge obaveze lokalnih uprava, pa se često, na prilično netransparentan način agažuju eksterni konsultanti. Čak i kada odgovoraju na zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, u lokalnim upravama skrivaju honorare pojedinih spoljnih saradnika. Iz ugovora se ne može precizno vidjeti koje su poslove odradili i  koliko vremena su za to potrošili.

U Beranama i Kolašinu u tu svrhu ove godine biće potrošeno ukupno blizu million eura.  Pod stavkom Konsultantske usluge, projekti i studije   u ovogodišnjem beranskom budžetu stoji iznos od 567.000.  Kolašin je, s druge strane,  od planiranih 90.000 eura te vrste rashoda, rebalansom došao do 300.000 eura. Za narednu godinu planiraju  dodatno povećanje, pa je projektovani izdatak te vrste blizu 400.000.

Opštine koriste, uglavnom, usluge stručnjaka iz drugih gradova, koji su po profesiji pravnici, ekonomisti, inženjeri građevinarstva. U ugovorima u koje je Monitor imao uvid, mogu se naći i četvorocifreni iznosi honorara za konsultante, a angažovani su  na period od jednog mjeseca do pola godine.  Pojedini su, prema ugovorima, opštinama pružali i cjelogodišnje usluge konsulatacija .

Karakteristika nekih ugovora je i odrednica da konsultanti  nijesu  obavezni da dolaze u prostorije lokalne uprave od koje su angažovani, pa  svoje znanje “šalju” elektronskom poštom. Podrška pravnika, najčešće je korišćena, navodno, za oblast javnih nabavki  ili za “sprovođenje mjera  u cilju uspješnije naplate prihoda“.  Stručnjaci iz oblasti građevinarstva su savjetovali lokalne vlasti o “velikim i značajnim projektima”.

U lokalnim upravama se teško dolazi do detalja oko toga, koliko novca iz stavke Konsultantske usluge, projekti i studije se odnosi na  honorare konsultanata, a koliko na plansku dokumentaciju. Ni u Kolašinu taj odgovor ne mogu precizno dati.

Potpredsjednik Opštine Vasilje Ivanović  objašnjava da se i sam, prilikom kreiranja nacrta Odluke o budžetu za narednu godinu,  zalagao za povećanje sredstava za eksternu stručnu podršku  Opštini.

“Logično je i jasno s obzirom da se u Kolašnu relaizuje veliki broj raznih projekata, za koje je nephodna stručna pomoć. Ta vrsta pomoći za koju, slobodno mogu reći da  ne postoji dovoljno kapaciteta u opštinskoj adminsitraciji, potrebna je i za javne nabavke, ali i za infrastrukturne projekte.  Na taj način izbjegavamo greške, zakonske prestupe  i gubljenje vremena, ali i čuvamo novac građana”, objašnjava Ivanović.

Angažovanje stručnjaka nije spriječilo da nekoliko tendera, koji su se odnosili na infrastrukturne projekte u tom gradu,  bude poništeno ili neuspješno. Kolašinska lokalna uprava ne može se pohvaliti ni značajnijim uspjehom kada je riječ o ubiranju prihoda. U Opštini je  skoro 120 zaposlenih, a taj broj se skoro jednom mjesečno poveća mijenjanjem pojedinih pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

U Beranama su dostigli broj od oko 390 zaposlenih, no i pored toga, neophodno je, objasnili su Monitoru nazvanično u Opštini, često angažovati stručnjake iz pojedinih oblasti. I u toj lokalnoj upravi tvrde da angažovanjem konsultanata povećavaju efikasnost rada lokalne uprave i štede novac građana, ali ne objašnjavaju koliko eksternih savjetnika i iz kojih oblasti su angažovali ove godine. Ipak, tvrde da je veliki dio novca iz te stavke potrošen na plaćanje usluga pisanja projekta i studija.

Do podatka koliko je ove godine plaćeno za projektnu dokumentaciju, a koliko za konsultante i iz  koje oblasti su bili angažovani,  ne mogu da odgovore ni u Plužinama i Žabljaku.  Na Žabljaku nijesu odgovorili ni na pitanje zbog čega je ovogodišnji izdatak po tom osnovu za narednu godinu udvostručen, pa iznosi 100.000 eura. U lokalnim adminstracijama te dvije varoši je po 70-ak zaposlenih. U Mojkovcu, recimo, ne plaćaju konsultante, ali čak i za izradu planova zaštite i procjene rizika  moraju imati pomoć sa strane. Tako  u tu svrhu ove godine planiraju da potroše  oko 10.000 eura, a naredne godine, prema nacrtu Odluke o budžetu, čak četiri puta više. Mnoge lokalne uprave plaćaju  čak i za izrade programa privremenih objekata, te dokumente koja se odnose na parking mjesta, uređenje oblasti taksi prevoza…

“Pokušaji  da to urade radne grupe formirane od zaposlenih u lokalnoj upravi često su se pokazale kao nerazumno trošenje novca i vremena. Članovima radnih grupa se plaćaju honorari, bez obzira na zarade koje primaju u lokalnoj upravi. Na kraju dobijemo dokumente koji su nekvalitetni, prepisani iz drugih opština, bez inovativnosti i urađene bez posebnog zalaganja. Vjerujete, koliko god da košta, ušteda je novca građana kad se plati nekom drugom da to uradi”, kazali su Monitoru u jednoj od sjevernih lokalnih uprava.

Ni na državnom nivou ne štede kad je riječ o isplatama za konsultantske usluge.  Od januara do avgusta ove godine, prema podacima MANS-a, najveća sredstva za konsultantske usluge je izdvojilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede –  preko 3,3 miliona eura, Uprava za kapitalne projekte preko dva  miliona, Ministarstvo finansija 1,3 miliona eura…Prema zvaničnim podacima  u avgustu 2024. godine  za tu namjenu potrošeno je  1,5 milion eura, a u istom mjesecu prošle godine oko 800.000, što predstavlja rast od oko 75 odsto.

Dragana ŠČEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U GIMNAZIJI SLOBODAN ŠKEROVIĆ U SJENCI POLITIKE: Obeshrabrivanje žrtvi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aktuelizovani primjeri seksualnog uznemiravanja u Gimnaziji, ali i drugim školama trebali bi biti poziv da institucije bolje rade svoj posao, a da društvo otvori ozbiljan  dijalog na ovu inače tabu temu. Za sada, međutim, to ometa politizacija slučaja, koja je žrtve seksualnog uznemiravanja potisnula u drugi plan. Obeshrabrujući tako žrtve koje još ćute da o svojim iskustvima progovore

 

 

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija proslijedilo je ove sedmice tužiocima obavještenje o još jednom navodnom slučaju neprimjerenog ponašanja nastavnika prema učenicima podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović”. Ovo je treći prijavljeni nastavnik u toj ustanovi.

Prema saznanjima Monitora iz Akcija za ljudska prava (HRA) uputili su pismo jednog bivšeg učenika Gimnazije ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović, koje se odnosi na neprimjereno ponašanje nastavnika od prije četiri godine. Cilj je provjeriti da li se isti nastavnik i dalje ponaša na isti ili sličan način prema učenicima kojima sad predaje.

Pored Radomana Čečovića, još jedan profesor Gimnazije je suspendovan, nakon što je otkrivena mejl prepiska sa učenikom trećeg razreda te škole. Ministarstvo je proslijedilo Osnovnom državnom tužilaštvu dopunu prijave koja se odnosi na tog nastavnika.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za Monitor su kazali da su do sada uputili tužilaštvu u Podgorici dokumentaciju za četiri slučaja zbog sumnji da se radi o seksualnom uznemiravanju i drugom obliku neprimjerenog ponašanja prema učenicima.

,,Konačnu kvalifikaciju  po podnijetim prijavama, odrediće nadležno tuzilaštvo. U tri od četiri slučaja, radi se o slučajevima koji su se desili u periodu od 2018. do 2023. godine. Svi predmeti su dostavljeni i Prosvjetnoj inspekciji, kao i Zavodu za školstvo kako bi se izvršio vanredni nadzor povodom konkretnih slučajeva”, naveli su iz Ministarstva.

Ministarstvo je u jednom slučaju tražilo od Vrhovnog tužilaštva Crne Gore da preispita odluku osnovnog tužilaštva. Radi se o predmetu u kome je kotorsko tužilaštvo odbacilo prijavu protiv lica zaposlenog u jednoj obrazovnoj ustanovi u Budvi. On je prijavljen da je telefonom  snimao maloljetnice u julu ove godine, na šetalištu u Budvi.

Na protestu ispred podgoričke gimnazije koji je održan 13. decembra poručeno je da profesor Radoman Čečović treba da bude kažnjen za seksualno uznemiravanje i da mu se zabrani rad u obrazovnim institucijama. Okupljeni su tražili da ostavku podnese i direktorica podgoričke Gimnazije Biljana Vučurović.

,,Tema o kojoj se ovih dana govori u javnosti je vrlo delikatna i važna za cijelo društvo, pa je potpuno razumljivo da je uzburkala javnost. Društveni kontekst u našoj državi je takav da omogućava laku polarizaciju u mišljenju i stavovima. Ipak potrebno je da sve javne ličnosti, institucije i mediji, postupaju odgovorno vodeći računa o delikatnosti teme i poštujući prava svih onih koji se dovode u vezu sa ovim i sličnim situacijama, upravo zbog mogućnosti da se nanese veća šteta prvenstveno učenicima i njihovim roditeljima, a zatim i školi i meni lično’’, kazala je Vučurević za Moniotr.

I dok se institucije trude da urade barem nešto povodom tabu teme koja se u fokusu našla nakon objavljivanja teksta o seksualnom uznemiravanju u školama CIN-CG-a, političari ne miruju i stvar preuzimaju u svoje ruke.

Uoči protesta ispred gimnazije, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović obratio se jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću. Mijušković je kazao da mu se Vučurović obratio dok je bio u pratnji supruge, Biljane Vučurović, koja je direktorica Gimnazije: ,,Doživio sam to kao prijetnju, jer je rekao da ćemo to da riješimo na ovaj ili onaj način, prijetećim tonom”.

Vučurović je potom izjavio da oni koji su krenuli na njegovu porodicu biće dočekani kako se dušmanin uvijek dočekivao u Crnoj Gori, Brdima, Krivošijama, Staroj Hercegovini: ,,Kad se krene na lično, na porodicu, onda odgovor mora biti ravan napadu, značaju porodice. Tu nema kompromisa, nego se daje sve, pa ko šta ponese”.

Iz tužilaštva su se izjasnili da, za sada, samo prate izjave poslanika NSD-a.

Partijski kolega, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović pružio je podršku direktorici podgoričke Gimnazije.„Smeta vam Biljana, je li srbofobi?”, pitao je ministar uz opasku o partijskom bekgraundu profesora Čečovića i prosvjetne inspektorke.

,,Poražavajuće je za jedno društvo da ovako ozbiljni problemi koji treba sve da nas zabrinu ostaju u sjenci dnevno – političkih prepucavanja. Tako se fokus sa žrtve i suštine problema prebacuje na teren nacionalnog i političkog, a jedina istina je da je žrtva uvijek žrtva bez obzira koje je vjere, nacije, političkog opredjeljenja. Ovo mora biti tema od javnog interesa, tema koja je iznad bilo kakvih podjela jer, ukoliko ne budemo djelovali institucionalno, uključujući sve aktere, žrtva sjutra može biti i moje dijete i dijete bilo koga od nas”, izjavila je za Monitor ministarka prosvjete Jakšić-Stojanović.

U međuvremenu, Prosvjetna inspekcija predložila je razrješenje direktorice Gimnazije.

,,Kada je u pitanju predlog za razrešenje i direktorice Vučurović i svakog drugog rukovodioca obrazovne ustanove, kao što sam i istakla u toku obraćanja javnosti, odrediću se samo i isključivo u skladu sa zakonom. U utvrđivanje činjeničnog stanja su, osim Prosvjetne inspekcije, uključeni i Inspekcija rada i Zavod za školstvo i nakon dostavljanja izvještaja svih institucija i predmetne dokumentacije ću se odrediti i donijeti odluku u skladu sa zakonom”, kaže Jakšić-Stojanović.

S druge strane, Vučurović je podnijela krivičnu prijavu zbog povrede njenog i ugleda škole. Tvrdi da je Inspekcijski nadzor koji je izvršen u Gimnaziji   nelegitiman i nezakonit, te da je glavnoj prosvjetnoj inspektorki Luciji Adžić početkom decembra istekao mandat.

Ministarka tvrdi da je Lucija Adžić radila  u punom kapacitetu. ,,U momentu pokretanja postupka inspekcijskog nadzora u Gimnaziji, Adžić je bila u mandatu  glavne inspektorke za prosvjetu, a postupak inspekcijskog nadzora je okončala kao lice ovlašćeno za vršenje inspekcijskog nadzora u  skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, o čemu postoji sva dokumentacija”, navela je Jakšić-Stojanović.

Direktorica Gimnazije kaže: ,,Još uvijek nemam povratnu informaciju o krivičnoj prijavi koju sam podnijela zbog povrede mog ugleda i ugleda škole, kao i zbog nezakonitog inspekcijskog nadzora uz pogrešnu  primjenu materijalnog prava. Očekujem da će nadležne institucije i u ovom slučaju reagovati u skladu sa zakonom, odgovorno i nepristrasno’’.

Inspektorka Adžić je izjavila za TV Vijesti da se direktorica podgoričke Gimnazije još uvijek nije izjasnila na nalaz Prosvjetne inspekcije  i da će sačekati njen odgovor do kraja ove sedmice. Vučurević za Monitor kaže da je izjašnjenje na nalaz Prosvjetne inspekcije poslala u zakonski predviđenom roku: ,,Od svih nadležnih institucija očekujem odgovornost i objektivnost u postupanju uz poštovanje važećih zakona’’.

Pored poziva na smjenu direktorice Gimnazije, dio javnosti i pojedini političari traže ostavku ministarke. ,,Takav zahtjev, koliko je meni poznato, nije formalizovan. Međutim, ‘šta god dodje, ja sam mu naredan’. Ono što mogu reći je da ću se, dokle god sam na ovom mjestu, svojim djelovanjem zalagati za nultu stopu tolerancije na nasilje i preduzimanje svih mjera kako bi se sankcionisali svi oni koji su svojim činjenjem ili nečinjenjem doveli do toga da se nasilje dešava ili zataškava, bez obzira kojoj vjeri, naciji ili političkoj partiji pripadali. Ako je cijena toga da ne budem ministarka i prema tome cu se lako odrediti. Uvjerenja i životni principi su važniji od pozicije”, komentariše Jakšić-Stojanović pozive za njenu smjenu.

,,Vjerujem da se transparentnim postupanjem i ukazivanjem na temu seksualnog uznemiravanja u školama, ali i kada je riječ o svim drugim slučajevima uznemiravanja i nasilja, postižu promjene, podiže nivo svijesti javnosti i konačno, doprinosi definisanju konkretnih koraka u postupanju’’, kazala je Vučurević.

Kad institucije ne djeluju ili to rade sa zakašnjenjem, žrtve se zanemare, a i ostali akteri poprimaju oreol žrtvi usljed javnog liča i osuda. Uz politiku koja sve zamagli, valja napomenuti da su aktuelizovani primjeri seksualnog uznemiravanja u školama poziv da institucije bolje rade svoj posao, a da društvo otvori ozbiljan  dijalog na ovu inače tabu temu. Za sada, međutim,  to ometa politizacija slučaja, koja je žrtve seksualnog uznemiravanja potisnula u drugi plan. Obeshrabrujući tako žrtve koje još ćute da o svojim iskustvima progovore.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo