Povežite se sa nama

OKO NAS

IZAZOVI PARLAMENTARNOG ŽIVOTA U KOLAŠINU: Na podgoričkim adresama

Objavljeno prije

na

Više od četvrtine odbornika kolašinske Skupštine opštine ne žive u Kolašinu niti su tu zaposleni. Osim Demokratskog fronta i Grupe birača, svaka stranka koja učestvuje u zakonodavnoj vlasti ima odbornike, koji u grad, čije građane predstavljaju, rijetko svraćaju, a čak nijesu redovni ni na sjednicama lokalnog parlamenta. Iako je nakon lokalnih izbora minule godine, SO znatno „podmlađena” u odnosu na prošli saziv, a prilika da odlučuju data je i znatno većem broju žena, činjenica da su osam odbornica i odbornika svoje karijere vezali za neki drugi grad prično je obeshrabrujuća, smatraju čak i njihove partijske kolege. Po broju onih odbornika, koji u Kolašin dolaze samo na godišnje odmore i na poneku sjednicu SO prednjači opoziciona Demokatska partija socijalista. Od 10 predstavnika zakonodavne vlasti iz te stranke, čak četvoro živi i radi u Podogorici, odnosno Nikšiću.

Marta Šćepanović već dvije godine živi u Podgorici, a poslanica je i u crnogorskoj Skupštini, bivši predsjednik Opštine Darko Brajušković, pored toga što je odbornik, predsjednik je Planinarskog saveza Crne Gore, pa je poslom vezan za glavni grad, gdje i živi. Gorica Bojić, takođe je u Podgorici, a odbornik dr Vojin Kadić odnedavno je zaposlen u Nikšiću.

Od tri odbornika vladajuće Socijeldemokratske partije, jedan, Bojan Zeković, već odavno je zaposlen u Podogorici. I Slađana Živković, takođe, iz vladajuće Socijalističke narodne partije odnedavno živi u glavnom gradu. Odbornica Demosa Neda Bogavac, zbog posla, već duže ne živi u Kolašinu. Već nekoliko mjeseci, zbog obaveza u centrali stranke, više je u Podgorici nego u rodnom gradu i odbornik Demokrata Vladimir Martinović.

Iako iz njihovih stranaka objašnjavaju da svi oni imaju prebivalište u Kolašinu, ne može se poreći činjenica da bi doprinos zakonodavnoj vlasti tih odbornika bio nemjerljivo značajniji da dijele svakodnevicu svojih sugrađana.

Šef odborničkog kluba Demoratskog fronta Dagoljub Bulatović kaže da je ponosan na činjenicu da se taj politički savez trudio da na izbornu listu odabere one koji su svoju sudbinu vezali za rodni grad.

„Možda smo jedini čiji su odbornici zaista svi Kolašinci. Mislim da je to naš kvalitet, jer ovdje treba živjeti da bi se mogao izgraditi senzibilitet za probleme i izazove s kojima se svakodnevno srijećemo. Kada smo formirali listu, vodili smo računa da nemamo nikog sa strane”, kaže on.

Bulatović ne poriče da su ponekad prijedlozi i doprinos odbornika koji ne žive u Kolašinu kvalitetni, ali smatra da bi svaka stranaka ubuduće morala da u zakonodavnu vlast ponudi što više „stalnih Kolašinca”.

Predsjednik OO SNP-a Đuro Milošević, naglašavajući da je ta stranka dala vrlo kvalitetan, mlad i obrazovan kadar i zakonodanoj i izvršnoj vlasti, sličnog je mišljenja. Odbornica Živković iz SNP-a, naglašava on, odrađuje stručno usavršavanje u Podgorici.

„Ona je bila prinuđena da se privremeno preseli u Podgoricu. Trudićemo se da i njoj i ostalim mladim ljudima, bilo iz koje stranke da su, stvorimo uslove da žele da žive u Kolašinu, a onda i da daju svoj dorinos na mjestima gdje se odlučuje o njihovoj sudbini. Naši ostali poslanici vezani su za Kolašin i koliko je meni poznato, odlučni u tome da u ovom gadu ostanu i zasnivaju porodice”, tvrdi prvi čovjek kolašinskog SNP-a.

Šef odborničkog kluba DPS-a Đorđije Živković, kaže da je slika lokalnog parlamenta odličan pokazatelj stanja u Kolašinu. On naglašava kako je od velike važnosti da o tom gradu odlučuju oni koji u njemu žive.

„Samo ljudi koji ovdje provode 24 sata i susrijeću se s izazovima svakodnevice, mogu da donose kvalitene odluke. Naravno da ni za jednu stranku, pa ni za zakonodavnu vlast nije baš pohvalna činjenica da toliko predstavnika građana ne živi u gradu o kojem odlučuju. O tome bi trebalo ubuduće voditi više računa”, smatra Živković.

Većina lokalnih političara mišljenja je da bi bilo korektno da njihove kolege koje ne žive u Kolašinu, ponude svoja mjesta u lokalnom parlamentu partijskim kolegama.

„Istina je da neki od odbornika, iako žive u Podgorici, daju veliki doprinos kolašinskoj SO, jer dobro poznaju kolašinsku situaciju iako ne žive ovdje. Međutim, kod mnogih izaziva gorčinu kada se zna da se poslije sjednice SO vraćaju u neke, za život mnogo ugodnije sredine”, stav je jednog Kolašinca s vrlo dugim odborničkim stažom.

On kaže da nije prvi put da o Kolašinu odlučuju ljudi koji su bolje uslove za sebe potražili negdje drugdje.

Odobrnici koji ne žive u Kolašinu, pak, mahom oni mlađi kojima je ovo prvi mandat, tvrde da ovdje ne žive jer nijesu mogli naći posao. Jedinstveni su u stavu da pažljivo prate probleme Kolašina i ozbiljno se pripremaju za sjednice lokalnog parlamenta.

,,Tačno je da zbog političkog angažmana, kao potpredsjednik Demokrata, dio svog vremena provodim u Podgorici. Međutim, u Kolašinu mi je prebivalište i svaki slobodan trenutak provodim u tom gradu. I tekako sam upućen u sve lokalne problem i aktivno doprinosim njihovom rješavanju”, kaže odbornik Demokrata Martinović.

On smatra da svaki političar, ukoliko savjesno radi svoj posao, treba da se trudi da afirmiše svoj grad i daje mu podršku, bilo gdje da obavlja funkciju ili radni angažman.

Osim što četvrtina odnornika nije na kolašinskim adresama, mjesecima u radu lokalnog parlamenta ne učestvuju opozicione DPS i GB. O bitnim odlukama za Kolašin, tako su na dvije-tri posljednje sjednice raspravljali i odlučivali samo 17, od ukupno 31 odbornika. Biće zanimljivo vidjeti da li će iko od (ne)opravdano odsutnih predstavnika zakonodavne vlasti odbiti odborničke nadoknade kada dođe vrijeme za isplatu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo