Povežite se sa nama

OKO NAS

IZA KULISA STUDENTSKOG PARLAMENTA CRNE GORE (SPUCG): Kad porastem biću DPS

Objavljeno prije

na

Od izbora, preko zasjedanja, do finansija Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore – sve je daleko od očiju javnosti

 

Rad Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG), gotovo u potpunosti, netransparentan je za javnost. Od izbora, preko zasjedanja, do finansija – sve je prekriveno velom tajnosti.

,,SPUCG fiktivna je organizacija koju je Rektorat UCG-a oformio, a koja nema precizno definisane dužnosti prema studentima. Studentska prava za koja ‘izgaraju’ samo su im pokriće za javašluk i sebičluk”, kaže za Monitor Mato Kankaraš, student magistarskih studija matematike na Prirodno-matematičkom fakultetu UCG-a.

Kankaraš je u sporu sa SPUCG-om već dvije godine. ,,Tražio sam razrješenje dužnosti studenta-povjerenika koji je na mojoj organizacionoj jedinici ranije organizovao izbore mimo znanja Studentskog vijeća, u koje sam bio uključen. Za ponavljanje izbora sam u periodu od manje od jednog dana dobio više stotina potpisa, ali je Parlament zahtjev odbio“. U namjeri da razotkrije šta je do sada urađeno u korist studenata, Kankaraš je zatražio i zapisnike sa sjednica. ,,Iako su dužni da ih i dostave po propisima, poslije dužeg obećavanja odlučili su da se simultano prave mrtvi. Zbog svega toga i zvanično preko Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama zahtijevam ove podatke“, objašnjava.

U Rektoratu UCG-a, u petak 28. avgusta, održana je konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Studentskog parlamenta, krovne studentske organizacije državnog Univerziteta, koja bi, u sljedeće dvije godine, trebalo da radi na zaštiti interesa studenata. Za predsjednika izabran je Saša Roćen, student Biotehničkog fakulteta, koji je bio član Skupštine SPUCG-a u prethodnom mandatu, a bio je i predstavnik studenata u Senatu Univerziteta. Za studenta povjerenika Univerziteta izabran je Aleksandar Šipčić, student Fakulteta političkih nauka (FPN).

Kako Monitor saznaje, novi saziv čine ljudi koji već godinama obavljaju razne funkcije pri SPUCG-u. ,,Kada istekne mandat studenta-povjerenika, onda se svi resursi upotrijebe kako bi se nekom njegovom bliskom prijatelju uručila šansa za pobjedu. Takav sistem ‘veza’ totalno je poremetio smisao čitavog procesa”, kaže za Monitor Lazar Vulević, jedan od kandidata za studenta-povjerenika na UCG-u na izborima u martu ove godine i potpredsjednik Vijeća studenata Fakulteta političkih nauka.

O transparentnosti SPUCG-a najbolje govore izbori za studente-predstavnike, napominje Kankaraš: ,,To su članovi Skupštine SPUCG-a o kojima je unaprijed odlučeno. Opozicije nema, jer broj prijavljenih kandidata nikad ne ispuni uslov”.

Kako tvrdi, razlog za to je što se izbori zakazuju krišom. ,,Obavještenje se okači na najzabačeniju moguću oglasnu tablu na fakultetu, pa se jedino kandiduju neposredno obaviješteni – oni što bi htjeli još jedan mandat ili njihovi prijatelji. U svom naporu da sakriju informaciju o izborima su toliko revnosni, da na vlastitom sajtu taj podatak čine što nevidljivijim, a na Fejsbuk stranici ništa ne objavljuju. Na dan izbora, budući povjerenik hvata po hodnicima studente koje poznaje, čašćava ih kafu ili pivo, ne bi li za njega glasali”.

Studentkinja Ljubica Simonović za Monitor kaže da ovogodišnjim izborima na Filološkom fakultetu u Nikšiću, na kom studira, nije prethodila nikakva vrsta kampanje: ,,Nije postojao ni izbor – imali smo jednog kandidata. Onemogućeno je bilo prijavljivanje drugih, što je praksa koja se za svake studentske izbore sprovodi, jer kasno ili uopšte ne objave raspisivanje izbora na način na koji su to dužni da učine”.

Prema saznanjima Monitora, neki od dugogodišnjih članova SPUCG-a bliski su i doskorašnjoj vlasti. Simonović upozorava da UCG godinama nije nezavisna institucija i da joj je, kao i studentskim izborima, neophodna reforma. ,,Za trideset godina vladavine režima, koji se pretvorio u diktatorski, nisu postojale i još uvijek ne postoje nezavisne institucije. To nisu ni sudstvo ni tužilaštvo, a kamoli Univerzitet. Kada tako postavite stvari – logično je da na mjestima odlučivanja i kontrole budu ljudi koji će raditi u skladu sa interesima režima i onih koji profitiraju u saradnji sa Univerzitetom. Upravo ti ljudi su godinama u Studentskom parlamentu i upravljaju prije svega novčanim resursima”, kaže Simonovićeva.

Tradicionalno, po uspješno obavljenim izborima potpuno se zaboravlja na bilo kakvo postojanje studenata. ,,Sav dalji napor ulažu u zadovoljenje sitnih sebičnih interesa, kao što je dobijanje sobe u domu, koju nakon toga prodaju, ili zarađivanje od organizovanja žurki ili izleta”, ističe Kankaraš.

Simonović napominje da dio odgovornosti snose i studenti, čija nezainteresovanost i komformizam u najvećem dijelu otežavaju rješavanje problema. ,,S jedne strane imate parlament, čija se organizacija vezuje za režim koji je sinonim korupcije i malverzacija, a sa druge studente, mahom nespremne da se angažuju i suprotstave takvim radnjama. Takav spoj i dovodi do stanja u kom se trenutno nalazi Studentski parlament”, kaže ona.

Kankaraš tvrdi i da se zasjedanje Skupštine Studentskog parlamenta drži podalje od očiju studenata. ,,Ne znamo kad zasjedaju, o čemu odlučuju, kako planiraju budžet. Čak i kad se zanimate za to – ne obavještavaju vas. Cilj im je da od običnog studenta otuđe proces odlučivanja i raspravljanja o pitanjima koje su značajna za njihov položaj što je više moguće“.

I način finansiranja i rukovođenja finansijama Studentskog parlamenta je sporan. SPUCG se finansira od sredstava UCG-a, a time posredno i iz budžeta Crne Gore. Prema statutu SPUCG-a, članu 71, iz SPUCG-a dužni su da do kraja svake kalendarske godine donesu finansijski plan za potrošnju sredstava koja dobijaju od UCG-a za narednu godinu. Statut ih obavezuje i da na svaka četiri mjeseca pišu finansijski izvještaj. Ni plan, a ni izvještaj ne mogu se pronaći na njihovom oficijalnom sajtu.

Vulević kaže da SPUCG malo sredstava ulaže kako bi došlo do boljitka za studente. ,,Gdje ide taj novac? Po mom mišljenju, tu bi bilo posla i za tužilaštvo”.

Prema informacijama do kojih je Monitor došao, finansijski izvještaj Studentskog parlamenta dio je konsolidovanog finansijskog izvještaja UCG-a i podliježe provjerama nadležnih tijela UCG-a. Na sajtu Univerziteta postoji izvještaj u kom nema stavke Studentski parlament. U finansijskom planu UCG-a za 2020. godinu, pod stavkom Transferi Studentskom parlamentu, navodi se iznos od 0 eura.

Takav podatak ponavlja se u svakom od izvještaja još od 2016. To nije bio slučaj prethodnih godina, kada je u ovoj stavci navođen tačan iznos. U 2015. bio je 34. 820 eura, u 2014. godini 51. 202 eura, a u 2013. godini čak 84 hiljade eura. Nameće se pitanje, zašto se ova stavka u međuvremenu izgubila? Do zaključenja ovog broja Monitora, na pozive iz Rektorata UCG-a nisu odgovorili.

,,Ne postoji jasan i tačan podatak o tome sa koliko tačno novca SPUCG raspolaže. To nije boljka samo SPUCG-a, već i Univerziteta”, kaže Simonovićeva. Ona podsjeća da su, prije dvije godine, iz Studentske inicijative, oslanjajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, tražili finansijski izvještaj koji su iz UCG-a bili dužni da dostave. Nisu ga dobili.

Nekada su režimi zazirali od studentskih pokreta. Danas je obrnuto. Mladi na nepravdu ćute, a onoj nekolicini koja se u nju upustila, politika je ništa drugo do karta za lični prosperitet. Vrijeme je za promjene.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo