Ovih su dana u mnoge škole i predškolske ustanove stigli dopisi da se, po spornim izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, nastavnička vijeća i upravni odbori izjasne o novim kandidatima, iako su i svi zakonski rokovi za izbore po ranijim konkursima istekli
Užurbano je ovih dana u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS). Prema saznanjima Monitora, danima iz tog Vladinog resora pokušavaju da imenuju direktore škola i predškolskih ustanova, po poznatom scenariju. Protivzakonito.
Novi konkursi, više od njih 100, objavljeni sredinom novembra prošle godine i bili su otvoreni oko 15 dana, kada bi, po spornim izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju iz maja 2021. godine, nastavnička vijeća bila obavezna da što prije, na zahtjev ministra, dostave pisana izjašnjenja o predloženom kandidatu. Na problematičnost tih izmjena i dopuna zakona ukazano je ranije iz Agencije za sprečavanje korupcije, iz koje su pozvali MPNKS da „razmotri primjenu tog člana, imajući u vidu da primjena navedene norme za posljedicu ima lišavanje funkcije nosilaca javnih ovlašćenja bez prethodnog dovođenja u pitanje njihovih sposobnosti…“.
Nije bilo razmatranja. Ovih dana u mnoge škole i predškolske ustanove stigli su dopisi da se nastavnička vijeća i upravni odbori ponovo hitno izjasne o kandidatima, iako su i svi zakonski rokovi za izbore po ranijim konkursima istekli.
Po tom je zakonu prošle godine razriješeno preko 500 direktora i pomoćnika direktora, iako su prethodno neka nastavnička vijeća izglasala podršku dotadašnjim direktorima. Postavljeni su vršioci dužnosti, u skladu sa dogovorom sa političkim partijama na vlasti koje su „podijelile plijen”.
Prema pomenutom zakonu, vršilac dužnosti imenuje se najduže na period do šest mjeseci. Pri tom je školski, odnosno upravni odbor, obavezan da raspiše konkurs za izbor direktora dva mjeseca prije isteka mandata.
Iz MPNKS-a konkurse nijesu rješavali u zakonskom roku, već su mnoge od postojećih direktora sada ponovo imenovali za vršioce dužnosti.
,,Imenovanja i razrješenja direktora koja sprovodi ministar jedan je od bitnih krivaca za urušavanje obrazovnog sistema. Najmanje se tu razmišljalo i radilo na unapređenju kvaliteta obrazovanja, a fokus je bio i ostao na instalaciji podobnih kadrova i sankcionisanju neistomišljenika”, ističe za Monitor viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović.
Prema njenim riječima, dobro je da kolektiv da svoj predlog, ali to mišljenje ne utiče presudno na izabor direktora/ke. ,,Međutim, zakonska je obaveza školskih odbora da raspišu konkurse na koje će se prijaviti kandidati. Među kandidatima mogu biti i osobe koje dolaze iz drugih ustanova sa boljim referencama, znanjem, sposobnostima i pedagoškim iskustvom, a može se prijaviti i kandidat koji nije dobio većinu nastavničkog vijeća, a smatra da ima bolje reference od kandidata koji je većina predložila. Ovdje je suštinsko pitanje da li će dosadašnji model imenovanja po partijskoj liniji biti jači od objektivnih kriterijuma i zakonskih procedura, ili će to sve biti zloupotrebljeno i izigrano“, kaže Snežana Kaluđerović.
Procedura predviđa da prilikom izbora organa rukovođenja, kada kandidati za popunu radnog mjesta ostvare iste rezultate tokom provjere uslova, kompetencije, znanja i sposobnosti, slijedi ocjena tročlane komisije Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Komisija sa kandidatima koji ispunjavaju propisane uslove obavlja usmeni intervju i razmatra priložene programe razvoja ustanove koju su oni dostavili, pa o tome podnosi izvještaj ministru.
Na pojedinim nastavničkim vijećima, saznaje Monitor, osim onog koji je predložila ministarka, niko nije ni spominjao ostale kandidate.
,,Žrijeb bi bio, možda jedan od poštenijih načina, kada su kandidati izjednačeni. Ovako se gubi smisao konkursa, mišljenja Nastavničkog vijeća i Komisije, ali i svih drugih mehanizama u izboru. Praksa je obesmišljavala ovu proceduru, i ona će biti obesmišljena dok god postoji diskreciono pravo ministra da bira. Znamo da se oni rukovode subjektivnim razlozima i do čega je taj pristup doveo naš obrazovni sistem“, upozorava Kaluđerović.
Građani će, ako bivši direktori koji su tužili državu zbog nezakonitih smjena dobiju slučajeve, platiti račun. Upućeni sagovornici Monitora kažu da će direktori koji sada budu imenovani, po inspekcijskom nadzoru, biti smijenjeni u najkraćem roku. To je očekivano, jer odmah na početku nije bilo razloga za postavljanje v.d. direktora.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta za Monitor kažu da sprovode redovnu proceduru izbora direktora po konkursima koji su raspisani krajem 2021. godine i da postupak vrše u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. ,,Nijesmo upoznati da zakon prepoznaje užurbane izbore, pa samim tim, isto ne možemo ni da primijenimo. Razgovori po konkursima se obavljaju od novembra prošle godine, tako je bilo i prije, a i poslije 17. januara“, kazali su.
Monitor je pitao koliko je direktora škola i predškolskih ustanova od 17. januara, kada je u skupštinsku proceduru podnijeta inicijativa za izglasavanje nepovjerenja Vladi, imenovano na te funkcije, i o kojim se obrazovnim ustanovama radi. Taj odgovor nijesmo dobili. Odluke po konkursima nakon obavljenih intervjua sa kandidatima koji su sprovedeni nakon 17. januara, objasnili su iz MNPKS-a, se obrađuju.
Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) su, nakon što su otkrili brojne nepravilnosti u jednom od inspekcijskih nadzora, donijeli u oktobru prošle godine i rješenje kojim se ministarki prosvjete Vesni Bratić naređuje da u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama objavi sva rješenja o razrješenju direktora obrazovnih ustanova. U suprotnom, protiv nje će biti pokrenut prekršajni postupak.
Iz AZLP su inicirali sprovođenje inspekcijskog nadzora tog Vladinog resora. Po završetku, konstatovan je niz kršenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama – od nedostatka ažuriranog vodiča za pristup informacijama do neobjavljivanja javnih registara i evidencija.
Samo dvadesetak dana od tog rješenja AZLP-e, ne mareći što se brojnim propustima u njenom resoru bave razne institucije i organizacije, pa i što je, u procesu pristupanja EU njen rad ocijenjen kao najgori među svim ministrima, ministarka Bratić je, po ko zna koji put, izbjegla je da dođe na sjednicu Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, na kojoj se analiziraju aktivnosti i problemi u sektorima kojima rukovodi.
Od samog početka kadrovanje u resoru ministarke Bratić pratile su problematične odluke i kontroverze. Rada Višnjić koja je imenovana za v.d. direktoricu škole Jugoslavija u Baru, poznata je po odi na Fejsbuku Ratku Mladiću, osuđenom ratnom zločincu i po zloupotrebljavanju djece u političke svrhe. Razriješen je direktor škole u Nikšićkoj Župi Miloš Mrvaljević sa mjesta direktora OŠ Jagoš Kontić – u kojoj nikad nije ni radio. Za direktora Doma učenika u Beranama imenovan je Goran Kiković, otvoreni podržavaoc četničkog pokreta. Monitor je o svemu tome pisao.
Obrazovni sistem se odavno urušava. Sadašnje rukovodstvo MPNKS-a još predanije je nastavilo praksu prethodnika.
Andrea JELIĆ