Povežite se sa nama

MONITORING

Život od dva prsta

Objavljeno prije

na

Pod dirigentskom palicom lidera DPS-a Mila Đukanovića, poslanički hor u Skupštini Crne Gore, nepogrešivo aminuje vođine zamisli. Šef kluba poslanika Milutin Simović te prekaljeni borci za partijsku stvar – Zoran Jelić, Zoran Vukčević, Miodrag Vuković, Obrad Stanišić i slični – samo su udarni ešalon stranke. Iza njih, u udobnom zaleđu, krije se mnoštvo anonimusa. Dokazali su se u svojim sredinama, na lokalu, pa dobili nagradu za lojalnost i ćutanje. Sada žive od dva prsta.

Jedan od njih je široj javnosti nepoznati Šefkija Murić iz sela Bać, kod Rožaja. Između ostalih, u partijskoj preraspodjeli terenskog posla, zadužen je za tu opštinu. Kada se vrhovima partije, operativnim sposobnostima na terenu, dokazao sa mjesta predsjednika Opštinskog odbora DPS-a (od 2003. godine), napredovao je do poslanika, pozicije koju ,,profesionalno obavlja”. Član je Odbora za politički sistem i državnu upravu, te onog za ljudska prava i slobode.

Uoči prethodnih, oktobarskih parlamentarnih izbora Murić je, kao pravi vojnik partije, davao sve od sebe da Rožajce ubijedi u Đukanovićevu bajku. Sa govornice je poručivao: ,,Mi smo partija koja baštini i promoviše bogatstvo različitosti.” Ili: ,,Rožaje je grad u koji se rado dolazi, a ne odlazi”. Pola godine kasnije, tokom predsjedničke kampanje Filipa Vujanovića reciklirao je stare teze, u istom duhu: ,,Nastavljamo dalje čineći naš grad ljepšim, boljim i srećnijim”. Na koncu: ,,Rožaje je grad koji se gradi”. Kao Skadar.

Gradi se i Budva, u ritmu haosa. Odatle je dizač ruku Srđa Popović, rođeni Cetinjanin. Sociolog po struci, dokazivao se partiji (još se dokazuje) sa mjesta direktora Sredne mješovite škole Danilo Kiš u Budvi. Socijalistička narodna partija krajem prošle godine došla je do spiskova iz kojih se vidi da direktori javnih ustanova u Budvi vode evidencije o političkom opredjeljenju zaposlenih. Navodi se i da je „sa pojedinima oko glasanja razgovarao aktivista i funkcioner DPS-a Srđa Popović”.

Popović je odbornik u Skupštini opštine i član Izvršnog i Opštinskog odbora DPS-a u tom gradu. Sa tih pozicija, osjetili su u vrhu njegov potencijal, avanzovao je do nacionalnog Parlamenta, u višu ligu. Član je nekoliko odbora: za evropske integracije, za ljudska prava i slobode, za prosvjetu, nauku, kulturu i sport. Za sve.

Lojalnost mora biti nagrađena. Ostalim mjesečnim primanjima dodao je još 1.207 eura koliko dobija kao poslanik. Jednom mjesečno kapne još 300 eura sa računa Skupštine opštine. Nije mu bilo teško da dođe ni do kredita, naravno – Prve banke osnovane 1901. godine. Podigao je, na petnaest godina, 50.000 eura. Vozi luksuzni Volksvagen Tiguan TDI, proizveden 2008. godine. Ni ženi mu ne ide loše. Ljubomirka Popović radi u Turističkoj organizaciji Budva odakle kućni budžet pomaže sa 770 eura, ali i sa 3.000 eura godišnje od JP Mediteran reklame. Dva prsta su čudo.

Kako u Budvi, tako u Beranama. Saša Pešić i zvanično je jedan od nekolicine poslanika DPS-a koji se najmanje javljaju za riječ. Jasno je to na osnovu podataka o učešću poslanika u raspravama na sjednicama tokom proljećnog zasjedanja parlamenta, koje je objavila Skupština Crne Gore. Svjestan je Pešić, stalno zaposlen u Eletroprivredi Crne Gore: glas mu se broji podjednako kao i udarnim pesnicama režima u parlamentu, no – lakše je biti neprimjetan i povučen, u hladovini organizovanog kriminala.

Godinama je gradio povjerenje gospodara. Kalio se u beranskom kraju, zaduživao stranku, prije nego je dobio poziv za Skupštinu, bio: šef Odjeljenja za eksploataciju i upravljanje Elektrodistribucije Berane, Direktor Elektrodistribucije Berane, Site manager u Projektu unapređenja daljinskog mjerenja u FC Distribucija – EPCG, Odbornik u Skupštini opštine Berane u tri mandata – od 2000. član Odbora za privredu i finansije u SO Berane, Predsjednik Savjeta JU „Polimski muzej” – Berane. Član Glavnog odbora DPS-a, član Izvršnog odbora Opštinskog odbora DPS Berane.

Anonimni junaci su čudo, ćute i završavaju posao. Na spisku najneaktivnijih poslanika je Cetinjanin Jovan Martinović. Direktor Turističke organizacije Prijestonice i, od novembra 2011. godine, predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Cetinja, Martinović je napredovao u skupštinske klupe. Ne promiče Đukanoviću i drugovima kadar za primjer. Sada je Martinović u Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, u Odboru za evropske integracije, u Odboru za rodnu ravnopravnost. U svemu.

Jedan je od poslanika, koji se najviše trude da oponašaju predsjednika Vlade. I on voli naučnu fantastiku. Nedavno je kazao: ,,Naša pobjeda značiće dalji nastavak opsežnih aktivnosti i projekata za razvoj Cetinja”.

Vrednovana je njegova požrtvovanost: od Skupštine mjesečno dobija 1.237 eura, od Izvršnog odbora Turističke organizacije Prijestonice 950, od skupštinskih odbora 220. Cirkulišu pare: na banci ima 30.000 eura. Podigao je, kod iste banke, kredit od 20.000 eura. Vozi Audi A6, 2011. godište. Supruga Bojana radi takođe u krugu DPS-a, u Ministarstvu rada. Ni ona nije imuna na udobnost – vozi Peugeot 207, proizveden prije dvije godine.

Ruku za Đukanovića bezrezervno diže i, čak i u lokalu nepoznata, Marta Šćepanović. Mlada Kolašinka (rođena 1981) tokom predsjedničke kampanje govorila je u stranačkom transu, izigravajući varošku vračaru: ,,Kada sam oktobra prošle godine, na ovom istom mjestu, stala pred vas, dragi moji sugrađani, rekla sam da vam se obraćam kao budući poslanik DPS-a, sa liste Evropska Crna Gora – Milo Đukanović. I bilo je tako. Sada vam kao poslanik DPS-a, ali kao vaša sugrađanka, kažem da se ispred mene nalazi sadašnji ali i budući predsjednik Crne Gore gospodin Filip Vujanović”.

Nije slučajno Šćepanovićka, pravnica, dovedena u Skupštinu. Radila je vrijedno za partiju: bila je sekretar za inspekcijske poslove u opštini Kolašin, ali i načelnica Komunalne policije. Sada je i glavni administrator Opštine. U DPS-u opštinskog odbora Kolašin član je OO i IO u dva mandata, predsjednik MO Kolašin, predsjednik odbora Kolašin 2, član GO od 2012. godine. Tiho do karijere.

Čim je crvenim tepihom zakoračila u Skupštinu, bacila se u odbranu šefova. Zna praksu, treba odužiti dug partiji. Imitirala je starije kolege: „Nasuprot čestitog i pravičnog predsjednika je takozvani pravi predsjednik. Kao da predsjednici mogu da budu pravi i krivi. Kao da predsjednik može da bude nezavisni kandidat koji se punim ambasadorskim plućima zalagao za zavisnu Crnu Goru. Kao da predsjednik može biti neko ko onaj grb, koji se nepravedno nalazi na njegovoj govornici doživljava kao naljepnicu koja se mijenja, od slučaja do slučaja. Od izbora do izbora. A ne kao tetovažu srca koja je vječita.” Da zaviri, na šefovoj koži može pronaći tetovaže: od petokrake, preko prekrižene šahovnice, do krsta sa četiri ocila i crnogorskog grba.

Crnogorski grb je na srcu istetovirala i Nikšićanka Branka Tanasijević. U Opštinskom i Izvršnom odboru nikšićkog DPS-a je od 2000. godine, da bi je tri godine kasnije lansirali u Glavni odbor partije. To se poklapa i sa trenutkom kada postaje poslanica. Od tada niže zaduženja: članica i predsjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, pa Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, pa Nacionalni savjet za evropske integracije. Pa sve.

Tanasijević prima poslaničku platu od 1.263 eura, suvlasnica je stana u Nikšiću od 88 kvadrata, kuće i zemljišta. Zadužila se u iznosu od 27.500 eura. Suprug Slobodan u EPCG mjesečno zarađuje 1.560 eura, suvlasnik je stana od 88 m2 u Nikšiću i još dva stana: u Podgorici površine 76 i Nikšiću – 66 m2. I on je podigao kredit, u vrijednosti od 25.000 eura. Vozi ševrolet, proizveden 2011. Po sentenci iz crtanog filma Snupi, malo korigovanoj: govori tiho, i budi blizak DPS-u.

Tih je i Željko Aprcović. Rođen u Goraždu, živi i radi u Kotoru, Jedan je od poslanika DPS-a sa zvanične liste najpasivnijih u parlamentu. Ćuti i sluša. Predsjednik je odborničkog kluba u Skupštini opštine Kotor. Stoji mu u biografiji: radio je u kotorskoj lokalnoj upravi, na poziciji sekretara za urbanizam i stambeno-komunalne poslove. Odbornik je u lokalnom parlamentu u tri i predsjednik Kluba odbornika u dva mandata.

Zbog terenskih zaloga pozvan je u Skupštinu. Sada ga više ima: Ustavni i Zakonodavni odbor, Komisija za praćenje i kontrolu postupka privatizacije. Predsjednik je i FK Bokelj.

Tu je Aprcovićev kolega, Bjelopoljac Radovan Obradović. Prije nego je dobio partijski orden zasluge za posvećenost partijskoj stvari, u obliku poslaničke funkcije, obavljao je niz zaduženja, od Osnovnog tužilaštva do pozicije potpredsjednika opštine Bijelo Polje. Za trenutak je Obradović iskočio iz anonimnosti, kada je održao istorijski govor u kome je, u kontekstu vladavine Mila Đukanovića, na predizbornoj tribini DPS-a, poručio da je ,,bolje hiljadu magaraca koje vodi lav, nego obratno…” Lavovska poltronerija.

Ima još sličnih: Slobodan Radović iz Herceg Novog, Zoran Srzentić iz Bara, Halil Duković iz Tuzi, Žana Filipović iz Podgorice…Ko zna o njima? Dovoljno je da zna samo jedan, onaj za koga dižu ruke: šef partije.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo