FOKUS
IVICA STANKOVIĆ, V.D. DRŽAVNI TUŽILAC I SUPRUG: Draginja, nevin sam

Objavljeno prije
5 godinana
Objavio:
Monitor online
Sada je jasno kako odluka da Stanković uprkos svemu ostaje nije samo njegova. To je odgovor s vrha. Koji poručuje: nikakve afere i koverte, kneževići i građanski otpori neće nas maći s mjesta. Tužilaštvo je uništena institucija
I pored javnih insajderskih optužbi za korupciju, Ivica Stanković izabran je za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca. Na sjednici Tužilačkog savjeta održanoj ove sedmice, Stanković je na tu poziciju izabran sa šest glasova, od ukupno 11. Četvoro članova nije glasalo za njega, dok je šest podiglo ruku. Stanković nije glasao ni za, ni protiv sebe. I bez toga, ostaje na čelu tužilaštva, nakon što mu je istekao mandat, uprkos aferama u čijem je centru, i ne baš sjajnim rezultatima tužilaštva kada su u pitanju korupcija i organizovani kriminal, te politički obojenim procesima koje je protiv kritičara i opozicionara vodilo tužilaštvo za vrijeme njegovog mandata.
Stankovića je pred sam kraj mandata Duško Knežević, čovjek iz utrobe sistema, tajkun do nedavno blizak predsjedniku države Milu Đukanoviću, optužio da je, preko Nenada Vujoševića, sekretara tužilaštva, primio oko 800 hiljada eura mita od njega, što mu je omogućilo razne povoljnosti u procesu koje tužilaštvo već tri godine vodi protiv njega. Iako je bilo neophodno da se Stanković povuče sa te funkcije, kao i drugi tužioci koje je Knežević optužio, a među njima i specijalni tužilac Milivoje Katnić, kako bi se istraga sprovela nepristrasno, tužilaštvo je optužilo samo sekretara Vujoševića, i to kao člana Kneževićeve kriminalne grupe, i zabarakadiralo se od bilo kakvih pitanja spolja. Te barikade je sada zacimentirao Tužilački savjet, što je ovu instituciju dodatno blokiralo. Ona je sada, bez dileme, zarobljena institucija, kako kažu u Briselu. Pod hipotekama afera, korupcije, i sumnji u političke pritiske.
Imena onih koji su učestvovali u izboru Stankovića, i zarobljavanju ove institucije, moraju biti upamćena. Kao i onih koji su bili protiv. Protiv izbora Stankovića za v.d državnog tužioca glasali su članovi Savjeta iz reda pravnika: Aneta Spaić, Ranka Čarapić i Milan Filipović, kao i predstavnica Ministarstva pravde Nataša Radonjić. Dok su oni koji čine dio stručne javnosti u Tužilačkom savjetu rekli ne Stankoviću, za njegov izbor glasali su svi aktivni tužioci u tom tijelu. Presudni glas koji je Stankoviću omogućio ostanak dao je dekan Pravnog fakulteta Velimir Rakočević. Rakočević bar zna kako je pod pritiskom afera biti izabran na odgovornu poziciju. On je postao dekan Pravnog fakulteta u jeku afere da je plagirao svoj doktorski rad, koja do danas nije rasvijetljena na pravi način.
Rakočević je kazao da je dao “uslovnu podršku” Stankoviću . “Prije samog glasanja sam tražio da se ta podrška uslovi. Dao sam rok od tri mjeseca da bi se istraga sveobuhvatno i efikasno okončala i da bi se sve sumnje izbjegle o eventulanoj involviranosti bilo kog od tužilaca. Ako se ove stvari ne dovedu do kraja, ja ću lično za tri mjeseca tražiti razrješenje VDT-a”, kazao je Rakočević. Rakočević zvuči kao da nije ni na prvoj godini studija Pravnog fakulteta, a kamoli dekan. Njegova ruka u vis je Stankoviću omogućila ostanak na funkciji, a zahtjev za razrješenje koji bude došao za tri mjeseca, čiji god bio, ne može ga pomjeriti s mjesta ni po kakvoj sili zakona.
Zahtjeva za Stankovićevom ostavkom, inače, ne nedostaje. Njegovu ostavku odavno traži opozicija, i dobar dio civilnog društva. Uz ostale poslanike zahtjev za Stankovićevom ostavkom građanskog pokreta Odupri se potpisala je i njegova supruga, Draginja Vuksanović, sada predsjednica Socijaldemokratske partije. Bilo je to prije Kneževićevih dokumentaraca. Uzalud.
Tokom afere u čijem je središtu bio Stanković, Vuksanović je junački ćutala. Ove sedmice šerovala je na svom FB profilu zahtjev svog partijskog kolege Raška Konjevića da Stanković podnese ostavku. Po Rakočevićevom receptu. Zahtjev za ostavkom stigao je nakon što je cijela stvar završena, a Stanković izabran za vršioca dužnosti. Nije, očito, ni predsjednica SDP mogla da se odrekne funkcije kako bi spasila partiju od bračne hipoteke. A od nje to nije imao ko da traži u SDP-u.
Kako god, VDT tvrdi da je nevin, a sa čela tužilaštva nema namjeru da ode, osim ako taj zahtjev ne bude stigao sa vrha sistema. Sada je jasno kako odluka da Stanković ostaje nije samo njegova. To je odgovor s vrha. Koji poručuje: nikakve afere i koverte, kneževići i građanski otpori neće nas maći s mjesta. Da je sve usaglašeno ukazuje i činjenica da se niko nije javio na oglas za državnog tužioca, kada je Stankoviću istekao mandat.
Oglas za novog vrhovnog tužioca raspisan je 7. avgusta, a Stankovićev mandat istekao je 7. oktobra. Zakonom o državnom tužilaštvu nije određen rok do kojeg bi moglo trajati v.d. stanje, zbog čega bi Stanković mogao ostati na funkciji do 2021. godine kada stiče pravo na penziju.
“Indikativno je da je samo Stanković bio zainteresovani kandidat. Ovo ukazuje da se tužilačka organizacija opredijelila da primarno štiti sebe u odnosu na ‘drugu stranu’. Mogli bismo izvući zaključak da bi imenovanje nekog drugog tužioca za v.d. bilo doživljeno kao neki vid kapitulacije, što je loš ugao gledanja”, ocijenio je nakon izbora Stankovića za v.d državnog tužioca Boris Marić, izvršni direktor Centra za građanske slobode (CGS)
Nego, da se vratimo tužiocima koji su stavili tačku na tužilaštvo. Za Stankovića glasali su osim Rakočevića, tužioci: Sonja Bošković, Veljko Rutović, Hasan Lukač, Ljubinka Bašović i Duško Milanović.
I ovlaš pogled na radne biografije i imovinske kartone većine tužilaca koji su glasali za Stankovića, ukazuje da im je u ovom sistemu potaman.
Zamjenica VDT-a Sonja Bošković već je jednom podržala Stankovića u kriznom trenutku. Na jednom od skupova koje je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, kada je Stanković kritikovan od strane civilnog društva i opozicije zbog epiloga afere Snimak, tužiteljka Bošković poručila je prisutnima da “daju novu šansu VDT-u”. Evo mu još jedna.
Sonja Bošković je medijima poznata i po prisnim fotografijama sa Duškom Kneževićem, sa proslave rođendana, koji su uveličali ne smo predstavnici pravosuđa, nego i državnog vrha. To je, jasno iz perioda, kad su svi bili drugari. Kad je Knežević samo u potaji snimao. Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, nije stigla da objasni, da li zajedničke proslave i druženja sa izvršnom vlasti i tajkunima utiču na autonomiju sudija i tužilaca, pošto već, kako je pojasnila, povoljni stambeni krediti od Vlade ne utiču. Važno je, kaže Medenica, da su tužioci i sudije dobro situirani.
Tužiteljka Bošković svakako jeste. Prema imovinskom kartonu koji je prikazala Agenciji za sprečavanje korupcije, ona posjeduje dva stana u Podgorici, od 120 i 40 kvadrata, koje je, prema kartonu, stekla kupovinom. Posjeduje poslovni prostor koji rentira. Prijavila je I stambeni kredit od 30 hiljada eura, za koji izdvaja ratu od 30 eura. A takve daje samo Vlada.
Boškovićeva ima odakle da vraća. Prema kartonu, njena plata kao tužiteljice je 2349 eura. Tu su dodaci, od više stotina eura u Tužilačkom savjetu i Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, te Komisiji za ocjenjivanje pri Tužilačkom savjetu. Nakupi se još koja hiljada eura.
Za Stankovića glasao je i specijalni tužilac Veljko Rutović. Rutović je poznat medijima po krivičnim prijavama protiv političkog vrha koje je odbacio. Jedna od njih je ona koju je MANS podnio protiv Mila Đukanovića, bivšeg ministra Branimira Gvozdenovića i više osoba zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i udružili se u kriminalnu organizaciju radi sticanja nezakonite dobiti i moći u postupku privatizacije Elektroprivrede (EPCG) 2009.
Prilikom odbacivanja te prijave, Rutović nije trošio riječi. Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac saopštio je: “Rutović niti jednom riječju nije obrazložio zašto je odbacio krivičnu prijavu protiv Đukanovića i ekipe, a vezano za sumnje na korupciju u postupku procesa privatizacije EPCG”.
Rutović je odbacio i krivičnu prijavu protiv Đukanovića koju je Demokratski front podnio nakon afere Koverta, kada je javnost imala priliku da vidi kako Knežević daje oko 100 hiljada eura visokom funkcioneru DPS Slavoljubu Stijepoviću, pred izbore 2016. godine. Poslanici DF-a su tada podnijeli krivične prijave protiv Đukanovića, Katnića, Duška Kneževića i Stijepovića.
Tužiocu Rutoviću ni snimak na kom se vidi kako koverta ulazi u Stijepovićev džep nije bio dovoljan za “osnovanu sumnju”.
“Obavještavam Vas da sam odbacio krivičnu prijavu od 14. januara 2019. godine podnijetu protiv Mila Đukanovića, predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS), zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne Organizacije iz člana 401a Krivičnog zakonika i krivičnog djela pranje novca iz člana 268. jer ne postoji osnovana sumnja da je prijavljeni izvršio pomenuta krivična djela, niti bilo koja druga za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”, navodi se u rješenju koje je potpisao.
I Rutović se našao na nedavno objavljenim spiskovima onih koji su po povoljnim uslovima dobili stanove od Vlade. On je dobio stan od 90 metara kvadratnih ali ga nije prijavio na pravi način. Prijavio je kredit od 18.784 eura, koji otplaćuje od marta 2017. otplaćuje u ratama od 78 eura.
I on ima odakle da vraća ratu. Pored plate od 2128 eura, tu je i priličan dotok dodatnih sredstava od raznoraznih komisija u tužilaštvu i Vladi. Predsjednik je Komisije za testiranje i ocjenjivanje pri Tužilačkom savjetu, gdje prima još 306 eura, član Tužilačkog savjeta gdje ga sleduje nadoknada od oko 600 eura, član Komisije za polaganje pravosudnog ispita pri Ministartsvu pravde uz nadoknadu od oko 500 eura, predavač na Pravnom fakultetu gdje prima 392 eura, i predsjednik Disciplinske komisije tužilaštva u kojoj zaradi još 306 eura. Za šta ne zna se, jer se to tijelo nije pretrglo u pokretanju disciplinskih postupaka.
Jedan od onih čiji je rad javnost tražila da se ispita je i tužilac Hasan Lukač, koji je dao glas za Stankovića. Kako i ne bi. Stanković je više puta najavljivao da će otvoriti pitanje odgovornosti za optužnice tužilaštva koje padaju. Lukač je tužilac kome je pala optužnica protiv porodice Safeta Kalića, koji je u Njemačkoj osuđen zbog trgovine narkoticima. Kaliću ovdje građani plaćaju milione otštete zbog pale optužnice Lukača.
Ne samo da Stanković nije otvorio pitanje odgovornosti, nego je Lukač, nakon toga, unaprijeđen funkcijom u Tužilačkom savjetu. Isplatilo se. I njemu i Stankoviću.
Za to da Stanković bude vršilac dužnosti VDT, glasao je i cetinjski tužilac Duško Milanović, javnosti poznat po tome što je odbacio krivičnu prijavu MANS-a protiv svog kolege Saše Čađenovića, koji je bio osumnjičen da je zloupotrebio službeni položaj i nesavjesno postupao kada je odlučio da Mugoša nije prekršio zakon kada je bez tendera dao „Carinama“ pet parcela pored Željezničke stanice. Milanovićeva supruga takođe je tužiteljica Osnovnog državnog tužilaštva. I ona je javnosti poznata po tome što je odbila prijavu protiv policajaca koji su u januaru 2018. godine udarali i gurali građane ispred podgoričkog kluba Cepelin.
Konačno, za Stankovića je glasala i tužiteljka Ljubinka Bašović. Ona je nedavno opomenula svoju koleginicu iz podgoričkog tužilaštva, Ljiljanu Klikovac, da je prijavu protiv predsjednika parlamenta Ivana Brajovića u slučaju Ramada, odbacila preuranjeno. Ovaj put nije izdržala.
Tužiteljicu Bašović ne krasi prebogat imovinski karton kao njenih kolega. Nema stambenog kredita, I ima upola manju platu od ostalih. Ali njega odgovornost za podignutu ruku, nije zbog toga manja.
Njenim glasom, kao i svih koji su podigli ruke, tužilaštvo će ostati u koverti.
Milena PEROVIĆ KORAĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
Dječija posla
-
ŠVERC DROGE PREKO KULE: Kilogrami padaju, tone putuju
-
Volim za malo pažnje
-
ŠTA SE KRIJE IZA PROJEKATA REGULACIJE TARE NA MATEŠEVU: Noćni lov u mutnoj rijeci
-
PORODILJSKO ODSUSTVO: Ćuti, radi i ne rađaj
-
ADEMIR KENOVIĆ, FILMSKI REŽISER I PRODUCENT IZ SARAJEVA: I film može može promijeniti svijet
FOKUS
PRAVOSUĐE U BORBI PROTIV VISOKE KORUPCIJE: Učinak – jedan nevini

Objavljeno prije
4 danana
28 Februara, 2025
Suđenje Vesni Medenici i Veselinu Veljoviću kreće ispočetka. Saši Čađenoviću nije ni počelo. Blažu Jovaniću sudi se još malo pa dvije godine. Kao i mnogim drugim visokim funkcionerima. Miomir Mugoša je ove sedmice pravosnažno oslobođen optužbe
Zemlja sa zavidnim brojem javnih funkcionera koji se sumnjiče za korupciju i kriminal, dobila je ove sedmice prvu pravosnažnu presudu koja se odnosi na visoku korupciju. Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pravosnažno je, nakon skoro deceniju – oslobođen. Vijest, što je možda još zanimljivije, proizvela je tišinu.
Kada je Viši sud u Podgorici prije dvije godine donio oslobađajuću presudu za Mugošu, koju je ove sedmice potvrdio Apelacioni sud, to je izazvalo oštre reakcije. Tadašnji premijer Dritan Abazović kazao je da nas to neće odvesti nigdje, pa ni u Brisel, dok je poslanik Demokrata, danas potpredsjednik Vlade Momo Koprivica presudu nazvao skandaloznom. Ove sedmice – niko ništa. Kao da se odustalo od toga da stignemo negdje. I u Brisel.
Sve u svemu, trenutni skor Crne Gore u borbi protiv visoke korupcije je – jedan nevini. Ne računajući, doduše, Svetozara Marovića, odavno nedostupnog ovdašnjim organima. Kada je prije skoro deceniju osumnjičen za ono za šta je danas oslobođen, Mugoša je kazao: „Nisam vam ja Svetozar Marović“. Ispalo je stvarno da nije.
Bivšeg gradonačelnika je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) teretilo da je u slučaju prodaje gradskog zemljišta građevinskoj kompaniji DOO Carine oštetio budžet Glavnog grada za 6,7 miliona eura. Optužnica je podignuta dok je Specijalnim tužilaštvom rukovodio bivši specijalni tužilac, Milivoje Katnić, danas iza rešetaka. Slučaj Carine prethodno je decenijama bio predmet medijskih priča, krivičnih prijava civilnog sektora (MANS), skupštinskih replika. Bila je to, pritom, tek jedna od brojnih afera u čijem je centru bio bivši gradonačelnik Podgorice.
Iz Apelacionog suda su ove sedmice saopštili da je SDT kojim rukovodi Vladimir Novović izjavilo žalbu protiv oslobađajuće presude i predložilo da taj sud ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovni postupak. Žalba nije usvojena.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
KONGRES, REFORMA DPS-A I DRUGE BAJKE: Višestruki povratnik

Objavljeno prije
2 sedmicena
21 Februara, 2025
Đukanovićev izbor za počasnog predsjednika DPS potvrđuje ono što znamo. DPS se nije reformisao, niti će uskoro. Ovo društvo ostaje rascijepljeno između vlasti koja je nastavila da masovno primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio da slavi susjednog autokratu, i opozicije u sve čvršćem Đukanovićevom zagrljaju. Koliko Đukanović bude rastao rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije koalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro sudbina
„Učinili ste mi veliku čast”, počeo je obraćanje bivši višedecenijski vođa DPS-a i Crne Gore, Milo Đukanović, na desetom Kongresu te stranke, održanom u nedjelju 16. februara, nakon što je izabran za počasnog predsjednika te partije. Nije bilo iznenađenih što je Đukanović dobio partijsku titulu, jer je novo rukovostvo DPS –a dvije sedmice uoči Kongresa saopštilo da će vođa biti predložen za tu poziciju. Ko je pažljivo pratio, bilo je i drugih znakova pored puta.
“To ne razumijem kao poštovanje samo prema meni. To razumijem i kao poštovanje prema učincima političke generacije sa kojom sam sarađivao i kojoj pripadam, generacije sa kojom sam nastojao, a vjerujem u značajnoj mjeri i uspio da doprinesem vrijednim ostvarenjima naše partije i savremene Crne Gore”, nastavio je Đukanović, nabrajajući svoje uspjehe (ulazak Crne Gore u NATO , otvaranje pregovora sa EU, 11 miliona investicija..) u gotovo identičnom redosledu kao njegov nasljednik, aktuelni lider DPS Danijel Živković dok je na Kongresu obrazlagao izbor Đukanovića za počasnog predsjednika. Živković je u svom govoru u nedjelju bio kritičan prema Zapadu, baš kao i Đukanović u nedavnom intervjuu za Al Džaziru, pa ponovo i na Kongresu. Živkovićev i Đukanovićev govor, potom okačeni na internet stranicu partije, svakako su zanimljivo štivo za stručnjake i vještake. Laički posmatrano, čini se da su napisani iz jedne glave.
Ni Đukanović ni Živković nijesu u svojim osvrtanjima na “istorijska dostignuća” prethodne političke generacije vidjeli nijednu grešku, osim, kako je to istakao Živković, zanemarivanja standarda građana. Nijesu primijetili da je dobar dio Đukanovićeve političke generacije i onih koji su rukovodili institucijama Đukanovićevog sistema, završio u ZIKS-u i pred sudovima: bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, njegov zamjenik Saša Čađenović, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, vioski funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović, policijski inspektori, junaci skaj prepiski – Ljubo Milović, Petar Lazović, Ivan Stamatović, Ilija Vasović. Pa ministri Đukanovićevih vlada, Petar Ivanović, Milutin Simović, Predrag Bošković. Đukanovićev ekonomski guru Veselin Vukotić i menadžment iz Plantaža, Aleksandar Mijajlović, jedan od vlasnika Bemaxa….Podugačak je spisak. Da su mogli da prisustvuju Kongresu, rukovodstvo stranke moralo bi iznajmiti stadion.
Živković je na Kongresu, uz prigodnu retoriku o navodnoj reformi partije, saopštio i da će jedan od prioriteta DPS-a biti “revidiranje postojećih pozitivnopravnih rješenja u oblasti pravosuđa koja su nas dovela u situaciju da je selektivna pravda postala svakodnevica, a tužilaštvo instrument u rukama parlamentarne većine čiji predstavnici otvoreno najavljuju progon i hapšenja opozicionih predstavnika”. To je valjda pojašnjenje za podugačak spisak visokih funkcionera bivšeg režima u zatvoru i na optužnicama.
Iz novog Glavnog odbora, koji je izabran na Kongresu u nedjelju, isključena su neka stara imena: Milutin Simović, Suad Numanović, Zorica Kovačević, Veselin Grbović, Predrag Jelušić… Ostali su Nataša Pešić, Predrag Nenezić, Vladan Joković, Nikola Divanović, Predrag Bošković …
Analitičari izbor Đukanovića za počasnog predsjednika, te retoriku novog rukovodstva na Kongresu, vide kao definitivan pokazatelj da se reforma partije koja je pod njegovom palicom tri decenije vladala Crnom Gorom, nije i neće skoro desiti. „Nekad je DPS bio lična partija Đukanovića, sada je njegov talac“, efektno je prokomentarisao Rade Bojović iz Građanske inicijative 21.maj.
Živković se ovako osvrnuo na minule dane: “Kada iz ove perspektive nakon skoro pet godina od političkih promjena pogledamo učinke svih postavgustovskih vlasti, i sa kakvom ‘nepodnošljivom lakoćom’ razaraju sve čega se dohvate vodeći se primarnim ciljem da što duže ostanu u svojim foteljama, onda nam se čini da te naše greške i nijesu bile baš toliko velike kakvim se pokušavaju predstaviti”. Sitnica: ratovi, uništavanje državnih preduzeća i privrede zemlje, korupcija i kriminal, prostor na stranicama inostrane štampe najprije zbog državnog vrha na međunarodnim optužnicama za šverc cigareta, potom i zbog veza za jednim od najvećih narko kartela Evrope, progon kritičara i gušenje slobodnih medija, nepristojno bogaćenje političke klase čiji je šef dospio na Forbsovu listu najbogatijih skupa sa šeicima, zarobljene institucije, selektivna pravda, krađa izbora….
Živković je ipak zahvalan: „ Malo je političkih partija koji imaju moralni kapital kakvim mi danas raspolažemo, zahvaljujući ostvarenjima i rezultatima koje su ostvarile prethodne generacije u našoj partiji predvodeći državnu politiku u najturbulentnijim vremenima“.
Zuzvrat: Đukanović na Kongresu nije krio zadovoljstvo novom političkom generacijom. Dao im je i dva savjeta –da “ nastave da pouzdano brane ostvareno”, i da budu istrajni na tom putu. Citirao je i Njegoša: “ Nove nužde rađu nove sile. Tako i ove nužde tražile su novu generaciju naše politike”.
Moglo bi se reći i obratno. Stare nužde vraću stare sile. Pokazatelj povratka Đukanovića na političku scenu, koji ni nakon gubitka vlasti i odlaska sa čela partije, nije nikada u stvari pustio iz ruku konce moći koje je mogao da zadrži, ne pokazuje samo njegov izbor za počasnog predsjednika DPS-a. To je samo izlazak iz sjenke. Da su ga stare nužde navele da pojača kontrolu nad partijom, i opozicijom, vidljivo je bilo prvenstveno kroz nekoliko posljednjih mjeseci djelovanja Demokratske partije socijalista, koja je na slučaju Ustavni sud, radikalizovala djelovanje, pokazujući da nije spremna ni za promjene i dijalog. Odnosno da Đukanoviću treba održavanje “pređašnjeg stanja” u pravosuđu i u partiji. Tu su i njegovi sve češći javni nastupi puni kritike aktuelne vlasti i Zapada, pojavljivanje njegovih članova familije na protestima…Sve u svemu, rezultat njegovog čvrstog zagrljaja partije koju je decenijama vodio je još jedna uništena mlada generaciju DPS-a. I propuštena prilika da Crna Gora dobije reformisani DPS, kako joj joj putevi ne bi bili – đukanovićevski svijet ili srpski svet.
Živković se na Kongresu pohvalio posljednjim izbornim rezultatima DPS-a na lokalnim izborima, najavljujući povratak te partije u državnu vlast na sledećim parlamentarnim izborima.
“Proces je nedvosmisleno počeo, prvo povratkom na vlast u Ulcinju, a onda i nedavnim razvlašćivanjem ove parlamentarne većine u Budvi. Naredna stanica nas čeka već u aprilu – na izborima koji su zakazani u Nikšiću, a onda nastavljamo dalje sve do narednih vanrednih ili redovnih parlamentarnih izbora koji će biti prekretnica daljeg razvoja Crne Gore”, kazao je.
Izborne brojke, međutim, pokazuju da je nakon niza opadanja podrške na izborima nakon avgusta 2020 godine, pozicija DPS –a počela da jača nakon što se Đukanović i zvanično povukao sa svih pozicija, a dok novo rukovodstvo nije tako otvoreno hvalilo njegova “istorijska dostignuća”, kao sada. Na posljednjim izborima u Podgorici, kada je DPS pokazao drugačije lice, lice koje je nagovještavalo reforme, izborna lista koju je predvodio Nermin Abdić, bila je pobjednik tih izbora. Stil, način obraćanja potencijalnim glasačima i političkim protivnicima Abdića, bili su neporedivi sa kampanjama Đukanovića i njegove stare garde. Teško da DPS sa legalizovanim Đukanovićevim vođstvom može popraviti taj rezultat, a sasvim sigurno, umanjiće izglede da DPS stekne ono što mu najviše nedostaje: koalicioni kapacitet.
Još jedna zakonitost. Đukanovićev svijet hrani srpski svet. Niz posljednjih lokalnih izbora pokazuje da kad jača DPS jača i bivši Demokratski front. Samo jedan detalj. Dovoljno je da Đukanović dođe da proslavi Abdićevu pobjedu u Podgorici uz pjesmu Jači smo od Srbije, pa da se pojača društvena tenzija i radikalizuje javni prostor.
Profesor i metodolog Miloš Bešić objašnjava: „Nakon izbora 2020., na kojima je smijenjena trodecenijska vlast DPS-a, biračko tijelo te stranke i bivšeg DF-a se preraspodijelilo, tako što je dio glasača ta dva politička subjekta prišao ‘umjerenim građanskim opcijama”. Po njegovom mišljenju u međuvremenu su se partijske strukture oko DPS-a i DF-a konsolidovale, dok je do pada umjerenijih opcija doveo i njihov unutrašnji sukob. Povećava se i broj apstinenata, pokazujući da raste nezadovoljstvo i vlašću i opozicijom.
„Nijesam od onih koji ima ambiciju da djeluje iz sjenke. Nikada nijesam tako radio, valjda zato što sam imao dovoljno prilika da budem dio vlasti i sve što sam želio da radim, radio sam sa scene”, kazao je Đukanović na Kongresu u nedjelju. Niko nije ni pisnuo na te riječi.
Izlazak iz sjenke višestrukog povratnika Đukanovića, samo potvrđuje ono što već znamo. Ne samo da se DPS nije reformisao, krsteći u istorijska dostignuća teret prethodne političke generacije. Nego i da će taj teret morati da nosi i ovo društvo. Rascijepljeno između vlasti koja je nastavila masovno da primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio i da slavi susjednog autokratu, i opozicije u sve čvršćem Đukanovićevom zagrljaju.
Ne valja se zavaravati: ako bude Đukanović rastao, rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije prećutna kolalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro sudbina.
Milena PEROVIĆ
Komentari
FOKUS
KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije
3 sedmicena
14 Februara, 2025
Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče
U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).
„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.
Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.
Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.
Uz njih, u kapitalnom budžetu našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.
Konačno, tu su 22 projekta za koje su tenderi ugovoreni ili raspisani u toku prošle godine. Nije, ipak, precizirano da li se tim tenderima traže izvođači ili projektanti. Ta bi informacija ukazala na stepen njihove pripremljenosti za realizaciju. U svakom slučaju, iz dostupnih podataka proizilazi da je makar trećina novih projekata u kapitalni budžet uvršćena reda radi, sa priličnom izvjesnošću da se do kraja godine neće stići dalje od kamena temeljca. Možda ni do njega.
Među pomenutim projektima od izuzetnog značaja za državu izdvaja se Stambeni kompleks na Veljem brdu u Podgorici. Status posebnog taj projekat zaslužuje kako namijenjenim novcem tako i evidentnom nepripremljenošću. Stambeno-poslovni kompleks na Veljem brdu je, danas, tek nešto više od ideje koju su javnosti prezentovali premijer Spajić i ministar urbanizma Slaven Radunović. Izazvavši, tako, brojne nedoumice i kontroverze.
Za pripremne radove na izgradnji budućeg (?) naselja na Veljem brdu u kapitalnom budžetu namijenjeno je 10 miliona. To je jedna šestina ukupne vrijednosti projekta koja je, prema objavljenim podacima Parlamentarne budžetske kancelarije, procijenjena na 60 miliona eura. Prema onome što smo do sada čuli o tom projektu/ideji, stvarna vrijednost investicije morala bi biti višestruko veća.
Najvrijednija planirana investicija u ovogodišnjem kapitalnom budžetu je početak izgradnje druge dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice. Iako je za taj posao planirano 100 miliona (više od trećine kapitalnog budžeta ali i manje od 20 odsto planirane vrijednosti tog projekta), od poslanika vladajuće većine u Skupštini čuli smo da on, možda, neće biti započet do kraja godine. Kako je muštulugdžija bio Milan Knežević, predsjednik partije (NDP) iz koje dolazi aktuelna ministarka saobraćaja Maja Vukićević, upozorenje treba shvatiti za ozbiljno. Vladini zvaničnici se i dalje drže optimističkog scenarija, po kome će davno obećani radovi (paf-paf i ašov u zemlju, najavljivao je premijer još za lanjski septembar), početi krajem ljeta ili na jesen.
Knežević je u parlamentu problematizovao mogućnost da prošlogodišnji predkvalifikacioni tender za izvođača radova na drugoj dionici autoputa bude „poništen“. Zapravo zanemaren. Suštinski, to bi omogućilo da se na tenderu za izvođača prijave i kompanije koje nijesu učestvovale u predkvalifikacijama. Knežević je insistirao da EU i EBRD (Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj) na taj način pokušavaju favorizovati neke evropske kompanije na račun firmi iz Kine, Turske i Azerbejdžana. Samo nije pojasnio zbog čega bi Crnoj Gori, kao sufinansijeru tog projekta, smetala dodatna konkurencija na strani izvođača zahtjevnog i, iz ovdašnje perspektive, prilično skupog projekta. „Nama je EBRD kredibilan partner i treba da sarađujemo sa njom, ali pitanje ovog granta mi je vrlo nejasno“, kazao je Knežević, pa dodatno razradio: „ Kada vam neko daje pare on vam postavlja i neke uslove… Šta je u pitanju, vrijeme će pokazati. Ali se plašim da prije 2026. godine, ovom dinamikom, nećemo početi da gradimo tu dionicu.“
Eventualno odlaganje početka gradnje druge dionice autoputa nije jedini razlog zbog koga bi građani koji, „jedva čekaju da vide sve te projekte“, prema očekivanjima premijera Spajića, trebalo da se naoružaju strpljenjem.
Uzmimo za primjer izgradnju neophodnih škola i vrtića u Glavnom gradu. Duže od decenije slušamo kako su podgoričke škole prebukirane. Zato neke, poput Osnovne škole Milorad Musa Burzan, rade u pet smjena. Reklo bi se da su u Vladi prepoznali zlu priliku, pa krenuli da problem riješe. Ili koliko-toliko ublaže. U kapitalnom budžetu nailazimo na šest objekata obrazovanja koji će se graditi, odnosno rekonstruisati i nadograđivati uz pomoć kredita Evropske investicione banke. Gradiće se: Druga Gimnazija, osnovne škole na Zabjelu, u City kvartu i Karabuškom polju, a rekonstruisati i nadograditi vrtići na Zabjelu i Momišićima.
Isti objekti, istim redosljedom, uz istog sufinansijera, navedeni su i u kapitalnom budžetu za 2023. Prije nego počnemo klicati hvala vladi i aplaudirati skorom završetku radova – nije škola autoput da se radi duže od tri godine – nekoliko bitnih informacija. Prema Izvještaju o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2023, koji je prošle godine uradila Državna revizorska institucije (DRI), procenat izvršenja planiranih radova na ovim školama i vrtićima iznosi – 0,00 odsto. U kapitalnom budžetu za prošlu godinu na istim objektima planirani su isti radovi, samo je njihova vrijednost podignuta sa nepune 3,5 na pet hiljade eura. I opet ništa.
Treća –sreća. Iste škole i vrtići na popisu, ista vrijednost planiranih radova (pet hiljada eura) i plan koji mora obradovati svakog dobronamjernog stanovnika Podgorice: od opredijeljenih pet hiljada eura, za konsultantske usluge, projekte i studije namijenjeno je, šest puta po 4.998 eura (tekući izdaci). Ostatak od dva eura ide na izdatke za kapitalne objekte.Do kraja godine valjda saznamo šta se to može sagraditi za dva eura. Ako se posao, ponovo, ne prenese u narednu godinu.
Za izgradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića u Podgorici (četiri), Baru, Beranama, Bijelom Polju i Plavu u kapitalnom budžetu za ovu godinu umjesto nekadašnjih 3.451 euro sada je planirana investicija teška pet hiljada (kapitalni izdaci –dva eura). I tako sedam puta. Tu je i jedno iznenađenje: za izgradnju vrtića u City kvartu Vlada je u ovogodišnjem kapitalnom budžetu namijenila 105.002 eura. Na sto hiljada i jedan euro procijenjena je vrijednost neophodnih konsultantskih usluga, projekata i studija. Pet hiljada i jedan euro biće utrošeni pod stavkom izdaci za građevinske objekte. Eto, konačno, i jednog kamena temeljca. Ako opet ne iskrsne nešto preče.
I u zdravstvu ista priča. Planovi o izgradnji Univerzitetsko kliničkog centra u Podgorici i bolnice u Pljevljima našli su svoje mjesto još u kapitalnom budžetu za 2022, koji je u ime Vlade Zdravka Krivokapića, pripremio i u parlamentu branio tadašnji ministar finansija Milojko Spajić. Tender za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova u Pljevljima raspisan je sredinom prošle godine. U ovogodišnjem kapitalnom budžetu za pljevaljsku bolnicu namijenjena su dva miliona. I jedan euro pride, valjda da ne zafali. Pošto je vrijednost radova za izgradnju i opremanje bolnice u Pljevljima procijenjena na 40 miliona, ovom dinamikom posao bi mogao biti završen za nekih 20 godina. Ako požure.
Podgorički Univerzitetsko klinički centar malo je komplikovanija priča. Procijenjena vrijednost 199 miliona, za ovu godinu opredijeljen milion. Namjena ista kao i prethodnih godina – konsultantske usluge, projekti, studije…
„Zakonom o budžetu Crne Gore za 2023. godinu planirani su radovi na ukupno 63 projekta“, navodi se u Izvještaju DRI o realizaciji budžeta za 2023, poslednjem koji imamo. „Bilo je ukupno 25 aktivnih projekata od kojih je 8 okončano, 17 su u toku, dok za 38 projekata za koje su planirani radovi nije bilo realizacije sredstava“. U međuvremenu, promijenili su se vlada i vladajuća većina, ali je praksa planiranja kapitalnog budžeta, izgleda, ista. Obećanja političara bila su i ostala jeftina roba.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
Izdvojeno / prije 4 dana
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
Kenet Morison
-
DANAS, SJUTRA / prije 4 dana
Vatre
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Odisej u Gazi
Ferid Muhić
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Koncentraciona vlast
Milan Popović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Dekoracija
Milena Perović

Novi broj


NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

RADE BOJOVIĆ, IZVRŠNI KOORDINATOR GI „21.MAJ“: Cirkus ide dalje
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Povratak onoga koji nije ni otišao
-
INTERVJU4 sedmice
DR TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: U Hrvatskoj je „pukla opna“
-
U SJEĆANJU3 sedmice
TEOFIL PANČIĆ: Život kao legat borbe za ličnu i opšteljudsku slobodu
-
Izdvojeno2 sedmice
SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
-
INTERVJU4 sedmice
STEFAN ĐUKIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR I GRAĐANSKI AKTIVISTA: Rovovi još nijesu premošćeni
-
HORIZONTI4 sedmice
SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije
-
INTERVJU3 sedmice
BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEOPOLITIKE I GENERAL U PENZIJI: Na sceni je politička prostitucija