I u Crnoj Gori održan je protest ogorčenih. Nekoliko desetina ljudi protestovalo je u subotu, 15. oktobra, ispred Skupštine Crne Gore. Protest je organizovan pod sloganom Ujedinjeni za globalne promjene, a organizovala ga je NVO Soldarnost, Mir, Sloboda. Crna Gora se tako upisala u svjetsku mapu protesta protiv „bankara i političara”, finansijske oligarhije, korporacija i kapitalizma koji su istog dana organizovani širom svijeta. O nepravednim društvima, nezaposlenosti, pohlepi i jazu između bogatih i siromašnih pričalo se na svim meridijanima. Malobrojnost ogorčenih na podgoričkim ulicama, nije proporcionalna sa ciframa koje govore o surovoj prirodi našeg kapitalizma i sve većem jazu između bogatih i siromašnih.
Sedmicu koja je prethodila protestu ogorčenih obilježile su najave štrajkova u javnoj upravi – zdravstvu i sudstvu, na koje do sada nijesmo navikli. Zaposleni u javnom sektoru ogorčeni su svojim statusom i visinom zarada, a posebno jazom između platežne moći njihovog menadžmenta i zaposlenih.
I u zdravstvu kao i u sudstvu prosječna zarada iznosi tek nekoliko stotina eura. U sudstvu prosječna plata zapisničara, prema podacima njihovog sindikata, iznosi tek 260 eura, dok je zarada savjetnika i sekretara 448 eura.
Monstat je nedavno saopštio da je potrošačka korpa za prethodni mjesec iznosila nešto preko 760 eura. Nije teško izračunati da je korpa zaposlenih u sudstvu, ne računajući one koji dodatno zarađuju – poluprazna.
Ni u zdravstvu nije ništa bolje. Prema statistici ministra zdravlja Miodraga Radunovića prosječna plata u tom sektoru u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 499 eura. U prosvjeti prosječna zarada iznosi 450 eura.
Vlada kaže ,,para nema”. Predstavnici Vlade igraju na kartu – plate su male, al vi malo i radite. Ili kako to Slavoljub Stijepović Migo, ministar prosvjete i sporta kaže: ,,Koliko je nas koji ne dođu u sedam ili devet ako nam tada počinje radno vrijeme, nego za sat. Naš standard nije samo plata, a ako i jeste, onda je standard i to što je dobijamo svakog prvog”. Pa da ne zaplačeš od sreće. Em imaš platu svakog mjeseca, em imaš ovakog ministra. Stijepović nije objašnjavao da li bi plate povećali kad bi radnici dolazili na vrijeme.
Kad god došli, ministrima i menadžerima plata je ista – mnogo veća nego ostalim zaposlenima. Novac se na njima ne štedi. Jaz između najvisočije i najniže plate u zdravstvu liči na bezdan. Predstavnici sindikata zdravstva kažu da im nije jasno kako neki ljekari zarađuju tri hiljade eura. Oni su, takođe, saopštili da u upravi Rudnika uglja primaju i preko osam hiljada eura mjesečno. Iz Rudnika su to demantovali, ali nijesu saopštili kolike su zarade.
Javnost je nedavno obaviještena i da blizu četiri hiljade eura primaju menadžeri i direktori u državnoj televiziji. Novinari – par stotina. Isto je bilo i sa nekim državnim agencijama. Valjda zato što rane na posao. Prošle godine, mediji su objavili da je najvisočiju platu u Crnoj Gori primio jedan bankar, i to – 15 hiljada eura! Prosječna plata u prvim mjesecima prošle godine iznosila je oko 460 eura.
Stijepović ima lijek za one koji kažu da im je to malo. Radnicima koji su mu kazali da su i pored plata gladni, ministar je odgovorio: ,,Sreća što ste živi”. Pa da ga živog ne glasaš.
,,Da možemo sjutra bi vas obradovali i povećali vam plate, ali ne možemo. Bez ekonomskog rasta nema povećanja zarada”, saopštio je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović.
Da ekonomski rast u Crnoj Gori ne znači i visočije plate, statistika je još ranije pokazala. Prema istraživanju UNDP-a iz 2009. godine, jaz između bogatih i siromašnih u Crnoj Gori bio je sve veći, a porast društvenog dohotka nije uticao na bolji život većine. Oko 28 odsto građana bilo je na granici siromaštva. Apsolutno siromašnih je bilo 10, 8 odsto, što znači da je svaki deseti građanin živio sa manje od 162 eura mjesečno ! Broj siromašnih i onih na granici siromaštva bio je isti i prema podacima iz 2004. godine kada je Vlada usvojila Strategiju za iskorjenjivanje siromaštva.
Danas, broj nezaposlenih je preko 79 hiljada. Nezaposlenost raste, upozoravaju stručnjaci, jer mladi školovani kadar koji usljed loše obrazovne politike, ali i drugih brojnih razloga, od korupcije, preko nepotizma, ne mogu da dođu do posla. Isto toliko, 79 hiljada je korisnika neke vrste socijalne pomoći, saopštio je nedavno ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović. ,,Mjesečna naknada za nezaposlene u Crnoj Gori iznosi 57 eura. Prosječna poslanička plata biće oko 40 puta veća od ove naknade”, saopštili su iz Akcija za ljudska prava.
Manjina se davi u izobilju. Svi naši bogataši imaju zajedničko jedno – dobre veze sa vlašću,odnosno bivšim premijerom Milom Đukanovićem. Monitor je objavio seriju istraživanja o imovini domaćih tajkuna. Ta istraživanja pokazuju da je nekolicina ljudi bliskih Đukanoviću tešku imovinu, u nekretninama, akcijama, ili novcu, stekla malverzacijama, vezama sa vlašću i privilegijama. Ogromna nekada državna imovina i preduzeća iz njihovih je ruku završila uglavnom kao zaloga bankarima. Broj radnih mjesta samo se smanjivao. Privreda je uništena. I sve pod ideološkom neoliberalnom palicom Veselina Vukotića, mentora bivših i sadašnjih ministara ekonomije, a rektora Đukanovićevog univerziteta. Tranzicija se posrećila i političarima. Veliki dio ,,socijalista”, preko noći, postali su milioneri.
O porezu na ekstraprofit bivši se premijer davno izjasnio. To je, po njemu, ,,lov na vještice”. Kod nas se, poznato je, love samo sitne ribe.
Nije sve tako crno. Tu su socijalni programi ,,kontroverznih biznismena” , koje u regionu nazivaju narkobosovima. Safeta Kalića u Rožajama zovu sirotinjskom majkom, braću Šarić u Pljevljima takođe…
Javlja se ministar poljoprivrede Tarzan Milošević, tražiće pojeftinjenje hljeba za deset centi, na inicijativu SDP-a. Malo radiš, a i živ si, što bi rekao Migo.
Filip Kovačević za Monitor kaže: ,,Strahovito je omalovažavanje ljudskog dostojanstva i života običnih građana od strane crnogorske oligarhije. Akcije bahatih dugo nisu izazivale nikakvu reakciju poniženih. Sada kada se u najrazvijenijim zemljama dešavaju snažni i kreativni protesti, sigurno je da će biti odjeka i na (polu)periferiji svjetskog sistema. Ključnu ulogu u Crnoj Gori mogu da odigraju nezavisni civilni sektor, mediji, sindikati i studenti”
Valjda se okreće.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice