Prva i jedina Crnogorka koja je učestvovala na Zimskim olimpijskim igrama (ZOI) i jedina predstavnica naše države na završenom Svjetskom prvenstvu u alpskom skijanju, Kolašinka Ivana Bulatović, i pored rezultata koje javnost ocjenjuje kao nedovoljno dobre, nastavlja, kako kaže, da traži maksimum u sebi. Povrede, s kojima je i ranije imala teškoća, nijesu izostale ni ove godine, pa je to vjerovatno uticalo i na činjenicu da je u Biver Kirku (SAD) bila 69. od 85 takmičarki koje su završile trku. Ne krije da je razočarana zbog toga što njeno učešće nije doprinijelo popularizaciji skijanja u Crnoj Gori, čemu se nadala.
,,Bez obzira na to što je Crna Gora prvi put imala ženskog predstavnika na ZOI, taj rezultat nije uticao na popularizaciju skijanja u našoj zemlji, pa je tako ovaj sport stalno u drugom planu. Sve to pod izgovorom da naši rezultati nisu dovoljno dobri kako bi zaslužili značajniju pažnju. Međutim, postavlja se pitanje da li se od sportista, koji bukvalno krče put narednim generacijama, može očekivati neki bolji plasman na tako velikom takmičenju kao što su ZOI”, kaže Bulatović.
Njen put od skijašice u malom lokalnom klubu do Olimpijade trajao je deceniju, a na rezultate su uticali mnogi faktori. Smatra da je samo ,,tvrdoglava upornost zadržala na skijaškim stazama”. Upornosti joj, obećava, neće nedostajati ni narednih godina.
,,Ono što u većini slučajeva predstavlja presudan jezičak na vagi jeste tvrdoglava upornost koja izgleda kao besciljno tumaranje u mraku u potrazi za izlazom. Mlada sam i karijera je tek preda mnom. Neke od takmičarki na ZOI imale su i po 30 godina. I naredne tri godine treniraću za Olimpijadu i za plasman u prvih 30 takmičarki. Mnogo bi mi značilo da, osim podrške skijaškog saveza, nađem još nekog sponzora, kako bih uspjela da odradim kvalitetan trening”.
Mlade skijaše, kako kaže Ivana, hendikepira i činjenica da nemaju sponzore iako se bave vrlo skupim sportom. Onda se, tvrdi, ne može očekivati ni dobra priprema. Prema riječima jedine crnogorske učesnice na ZOI, većina onih koji kritikuju rezultate skijaša, ne poznaje dovoljno način na koji oni treniraju i kakve sve bitke biju prije učešća na takmičenju.
,,Ne znaju koliki trud treba uložiti da se parira nekom ko od 12 mjeseci u godini 10 provodi na skijama, nekom s kim radi cijeli tim stručnjaka. Ne znaju kako izgleda njihov trening u odnosu na trening nas pet koji skijamo u juniorskoj reprezentaciji s jednim trenerom i to manje od četiri mjeseca godišnje. Na kraju, ne znaju koliko je drastična razlika u budžetima našeg i ostalih skijaških saveza. Sve ovo što sam kazala nijesu izgovori već činjenice”, objašnjava mlada Kolašinka.
Podršku koju ne dobije s adresa s kojih bi se to očekivalo, nadomještaju odricanja Ivanine porodice. Kako kaže, otac joj je često i ,,trener, psiholog, savjetnik i neko ko vodi računa o zatvaranju finansijske konstrukcije”.
A novca treba mnogo. ,,Ne bih licitirala iznosima, riječ je o zaista ogromnim sumama. Pomoć države i skijaškog saveza uvijek je dobrodošla, ali nažalost nedovoljna je za sve nas koji stremimo vrhunskim rezultatima. Jednostavno, moramo prihvatiti činjenicu da se bavimo takvim sportom u kojem je malo teže postići vrhunski rezultat nego u ostalim sportovima koji za trening zahtijevaju samo teren i loptu, a ne putovanje na 1.500 kilometara udaljene glečere”.
Ivana Bulatović smatra da bi zimski sportovi trebalo da budu temelj na kojem svaka zemlja koja važi za zimsku turističku destinaciju, treba da promoviše svoju ponudu. Sportisti zbog toga, kako kaže, treba da budu promoteri i ambasadori naše zemlje u inostranstvu. Sadašnja generacija crnogorskih skijaša je, ocjenjuje ona, ,,pionirska i istorijska”
,,Hoću da kažem da je na nama da trasiramo put budućim generacijama kad se radi o postizanju vrhunskih rezultata. Kao što se ni sama ne zadovoljavam postignutim, isto tako očekujem da će cjelokupno društvo shvatiti značaj trenutka i priteći u pomoć. Na taj način bi se izgradila moćna mašinerija, koja bi narednih decenija predano radila na stvaranju vrhunskih takmičara.”
Vjeruje u budućnost crnogorskog skijanja. Crnogorska skijaška reprezentacija, tvrdi Ivana, može daleko premašiti rezultate koje sada ostvaruje. Ne slaže se s komentarima koji se mogu čuti u medijima o, navodnoj, privilegovanosti nekih crnogorskih skijaša, a na štetu drugih, koji su talentovaniji. Nikad, kako kaže, nije osjetila da je bila povlaštena.
,,Moje priključenje reprezentaciji ne ugrožava nikog od takmičarki u Crnoj Gori. To je sigurno i bilo ko da kaže drugačije zlonamjeran je i ne govori istinu. Može se, međutim, dosta reći na temu nejednakog tretmana muškog i ženskog skijanja u našoj zemlji. Ja, svakako, ni u jednom segmentu nijesam bila povlaštena. Ono što sam postigla rezultat je napornog rada i odricanja moje porodice”, kaže Ivana.
Uprkos tome što ,,mediji nijesu pretjerano zainteresovani za skijaški sport”, tvrdi mlada kolašinska skijašica, sve je više ljudi koji žele da se njime bave. To je ohrabruje, ali smatra da oni koji maštaju o svjetskim takmičenjima u alpskom skijanju treba da znaju i šta ih očekuje i da budu spremni za izazove.
,,Moja poruka za one koji sanjaju o skijaškoj karijeri je da što prije prestanu da sanjaju i počnu naporno i svakodnevno da rade. Sport ne priznaje sanjarenje kao ulog iako nam pomaže da se sjetimo da smo počeli od nule i da je svaki novi uspjeh samo prolazna stanica. Uvijek ima mjesta za napredak. Dakle, napredujte i nikad ne odustajte. Uprkos tome što je činjenica da novac diktira gotovo sve u skijanju, preporučujem mladima, za skijanje talentovanim ljudima, da ne odustaju”, poručuje Ivana. I ne priča napamet.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice