Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ISTRAGA UBISTVA NOVINARKE DAFNE KARUANE GALIZIJE – OD MOŽURA DO MALTE: Ima neka tajna veza

Objavljeno prije

na

„Moja majka je istraživala Konrada Mizzija, Keitha Schembrija i Josepha Muscata još od njihovog dolaska na vlast 2013. godine. Uvijek je bila sumnjičava prema Elektrogasu“, kaže za Monitor Matthew Caruana Galizia. „Takođe je bila sumnjičava prema sporazumu u Crnoj Gori, jer je on uključivao iste ljude i kompanije“

 

Kompanija 17 Black, koja se nalazi u vlasništvu Jurgena Fenecha, malteškog biznismena koji je uhapšen zbog uključenosti u ubistvo novinarke Daphne Caruana Galizia, povezana je s kompanijama koje su kupile crnogorsku vjetroelektranu Možura.

To je rezultat istraživanja Reuters i Times of Malta koje je nedavo objavljeno.

Matthew Caruana Galizia, istraživački novinar sa Malte i sin ubijene novinarke Daphne Caruana Galizia, koji je sa svojom majkom istraživao ove malverzacije, kazao je za Monitor da je upravo to motiv ubistva.

„Počevši otprilike 10 meseci prije njenog ubistva, pomagao sam svojoj majci da istraži ogromno curenje elektronske pošte i dokumenata iz Electrogasa. Kompanijom su u to vrijeme upravljali Jorgen Fenech, malteški državljanin i Turab Musaiev državljanin Azerbejdžana“, kazao nam je Matthew Caruana Galizia. On dodaje da je njegova majka istraživala sve ljude koji su bili uključeni u ovaj dogovor u Crnoj Gori. „Moja majka je istraživala Konrada Mizzija, Keitha Schembrija i Josepha Muscata još od njihovog dolaska na vlast 2013. godine. Uvijek je bila sumnjičava prema Elektrogasu, od početka. Takođe je bila sumnjičava prema sporazumu u Crnoj Gori, jer je on uključivao iste ljude i kompanije“, dodao je on.

Daphne Caruana Galizia ubijena je bombom koja je bila postavljena u njen automobil u oktobru 2017. godine.

Njen sin ranije je objasnio da je u februaru 2017, osam mjeseci prije ubistva, njegova majka dobila informaciju da je Konrad Mizzi, tadašnji malteški ministar energetike, uključen u neki sumnjivi dogovor u Crnoj Gori, pa je krenula da istražuje. „Sve ove kompanije i ljudi su bili dio mreže za pranje novca i razgranate šeme u više zemalja, uključujući Crnu Goru, Maltu, Panamu, Novi Zeland, Azerbejdžan, Švajcarsku“, pojašnjava sin ubijene novinarke.

Prema istraživanju Reutersa u mjesecima prije ubistva 2017. godine, malteška novinarka Daphne Caruana Galizia bila je na tragu offshore kompanije pod nazivom 17 Black Limited. Nije znala ko je vlasnik kompanije registrovane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali je bila sigurna da je postavljena kako bi se kroz nju provodile korumpirane isplate liderima Malte, o čemu je, bez dokaza, pisala u svom blogu.

U februaru 2017. godine Daphne, koja se fokusirala na korupciju, pisala je o misterioznoj kompaniji iz Dubaija. U jednom svom tekstu  je napisala da postoji veza između te kompanije i političara sa Malte, ali nije ponudila konkretne dokaze, s obzirom na to da nije mogla otkriti ko je bio vlasnik kompanije.

Osam mjeseci kasnije, Caruana Galizia ubijena je bombom koja je bila postavljena u njenom automobilu. Tijelo je pronašao njen sin Matthew Caruana Galizia. Reuters je kasnije u svojoj istrazi otkrio da je jedan od najbogatijih biznismena Malte Yorgen Fenech vlasnik 17 Black kompanije. Fenech je uhapšen krajem novembra 2019. zbog umiješanosti u ubistvo novinarke, a kasnije je i zvanično optužen.

Podstaknut političkom i pravnom krizom u zemlji nastalom zbog istrage o ubistvu istraživačke novinarke, premijer ove zemlje Joseph Muscat koji je bio rado viđen gost i poslovni partner vlastima u Crnoj Gori, dao je ostavku krajem prošle godine.

Aktivnosti 17 Black Limited kompanije ostale su obavijene velom tajne, no istraživanje koje su sproveli Reuters i Times of Malta donijelo je neke nove informacije.

U decembru 2015. godine, 17 Black kompanija ostvarila je ranije neotkrivenu dobit od 4,6 miliona eura, kada je državna energetska kompanija Enemalta kupila vjetroelektranu u Crnoj Gori, navodi Reuters u svojoj istrazi. Kupovina je uslijedila nakon nekoliko putovanja u Crnu Goru i pregovora koje je vodio tadašnji ministar energetike Malte Konrad Mizzi.

Istog mjeseca, računovođa koji je radio za Mizzija i tadašnjeg šefa osoblja premijera Keitha Schembrija, napisao je mail u kojem se navodi da njih dvojica trebaju da dobiju isplatu od 17 Black za usluge koje nisu precizirane.

Bivši ministar energetike Mizzi za Reuters je rekao da nema veze sa 17 Black te je osporio da „email mog provajdera navodi da bi mogao ostvariti profit”. Na pitanje o svojim putovanjima u Crnu Goru, Mizzi je odgovorio da je njegova uključenost u taj projekat bila u svojstvu ministra odgovornog za Enemaltu, koji je predstavljao cjelokupnu energetsku politiku. Tvrdio je da nije uključen u koruptivne ugovore.

I pored opsežnog istraživanja, Reuters nije pronašao dokaze da je 17 Black kompanija platila Schembrija i Mizzi. Postoji, međutim, i nezvanični dio priče. Izvori koji su bili direktno uključeni u transakciju su za Reuters ispričali kako se sve odigralo: Cifidex je kupio dionice od Ferse za tri miliona eura posuđenih od 17 Black. Nakon što je Cifidex prodao dionice Enemalti, vratili su tri miliona 17 Black kompaniji, plus dodatnih 4,6 miliona eura „udjela u dobiti”. Reuters nije mogao utvrditi šta je 17 Black uradio sa profitom.

Prema zvaničnim objašnjenjima sa Malte, projekat kupovine vjetroelektrane je bio dio planirane politike prelaza sa fosilnih goriva na LNG tečni gas i novu gasnu elektranu vrijednu 450 miliona eura. Malta je  potpisala sporazum sa azerbejdžanskim SOCAR-om (takođe prisutnim u našoj zemlji, prvenstveno kroz projekat Porto Novi). Obavezala se, uz dopuštenje Evropske komisije, da sav tečni gas kupuje od Azerbejdžena. Kasnije su procurili detalji da se Malta obavezala da tokom ugovora plaća fiksnu cijenu i do dva puta veću od tržišne.

Istraživačka novinarka Dafne Galicija napala je Vladu za prikrivanje detalja ugovora i očiglednu korupciju. Za direktora državne energetske kompanije Elektrogas, pod čijim okriljem je izgrađena nova elektrana na jugu ostrva, postavljen je Jorgen Fenek, tajkun, jedan od najbogatijih Maltežana sa velikim iskustvom u vođenju kazina ali nikakvim u energetici.

Protežirali su ga tadašnji ministar energetike Konrad Mizi i Kit Šembri – šef kabineta predsjednika Vlade, koji su i omogućili sklapanje takvog ugovora sa „prijateljima iz Azerbejdžana”.

 

Crnogorske veze

Crnogorski projekat Možura vjetroelektrane pokrenut je 2010. godine, kao prvi veliki projekat sistema obnovljive energije u Crnoj Gori. Koncesiju za izgradnju i pokretanje vjetroelektrane dobila je španska kompanija Fersa Renovables, koja se kasnije spojila sa drugom kompanijom Audax Renovables.

U novembru 2015. godine malteška vlada objavila je da državna kompanija Enemelta kupuje ovaj projekat.

Računi koje je objavila Fersa i korporativni zapisi u Crnoj Gori otkrili su da je Fersa prodala 99 posto svog udjela u Možuru posredniku, kompaniji sa sjedištem na Sejšelima, nazvanoj Cifidex Ltd. Ostalih jedan posto udjela kompanije, koji je bio u vlasništvu crnogorske kompanije, također je prodat Cifidexu.

Crnogorski Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) navodi u svom istraživanju ugovora oko vjetroelektrane da je ta partnerska firma bila Čelebić iz Podgorice. Oni, kako su naveli crnogorskom CIN-u, već određeni period nisu dio tog projekta. Prema saznanju CIN-a, ugovorom je dato državno zemljište na zakup na period od 20 godina, a projekat je trebalo da vrijedi 75 miliona eura.

Joseph Muscat je otvorio vjetroelektranu u novembru 2019, malo prije nego što će napustiti premijersku poziciju. U izjavi je napisao: „Moja uloga je bila da njegujem odnose sa vladom Crne Gore na predsjedničkom i premijerskom nivou, što je bila moja dužnost kao premijera”. On je takođe dodao da, prema njegovom saznanju, nekadašnji šef osoblja premijera Keith Schembri nije bio uključen u pregovore o kupovini vjetorelektrana u Crnoj Gori.

 Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo