Povežite se sa nama

MONITORING

ISCRPLJIVANJE ZAPOSLENIH U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Za pet hiljada oboljelih od korone 12 izabranih ljekara

Objavljeno prije

na

Monitorovi sagovornici iz Doma zdravlja Podgorica kažu da ne mogu još dugo. Tvrde da je 12 izabranih ljekara zaduženo za preko 5.000 oboljelih od korona virusa u Podgorici. Njih šest rade i na terenu, a oboljelih od kovida na kućnom liječenju, kojima je potrebno ljekarsko praćenje, je preko 450

 

,,Sin mi je tri dana okretao brojeve u Domu zdravlja niko mu se nije javljao. Imao je tempreraturu i malaksalost. Nakon dugotrajne temperature bilo mu je bolje. Sreća da je mlad pa je pregrmio, ali stalno govori što bi bilo da sam se ja razbolio”, prenosti za Monitor penzioner iskustvo sa kovidom u svojoj porodici.

Broj oboljelih u Crnoj Gori prešao je 10.000, od čega je pola registrovanih u Podgorici. Procedura nalaže da se oboljeli prvo moraju javiti izabranim ljekarima u domovima zdravlja.

Senad Begić, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje, objasnio je na ovonedjeljnoj konferenciji za štampu, da  je kovid bolest koja se u preko 95 odsto slučajeva liječi u kućnim uslovima: ,,Samo je pitanje koliko patronažne službe i domovi zdravlja mogu to da izdrže”.

Monitorovi sagovornici iz Doma zdravlja Podgorica kažu da ne mogu još dugo. Tvrde da je 12 izabranih ljekara zaduženo za preko 5.000 oboljelih od korona virusa u Podgorici. Njih šest rade i na terenu, a oboljelih od kovida na kućnom liječenju, kojima je potrebno ljekarsko praćenje, je preko 450. To ispada da je po jednom izabranom ljekaru 75 oboljelih što je nemoguće obići u jednoj pa i više smjena.

,,Ne uspijeva se da se svi pacijenti svaki dan obiđu. Zbog toga smo tražili privremene bolnice. Kada saturacija padne ispod 93 pacijent se mora poslati u Klinički centar, a dešava se da oni vraćaju pacijente na kućno liječenje”, priča za Monitor jedan od ljekara.

,,Treba naglasiti posao izabranih ljekara, imaju jako veliki pritisak. Njihov rad je zapostavljen a zapravo oni čuvaju zdravstveni sistem od preopterećenja. Njihov broj nije adekvatan i neophodno je pojačati timove izabranih ljekara”, kaže za Monitor dr Vladimir Dobričanin, bivši medicinski direktor Kliničkog centra.

Da trenutni broj zaraženih u Podgorici uveliko prevazilazi zdravstvene kapacitete Doma zdravlja, te da ljekare koji rade u kovid ambulantama stavlja u izuzetno tešku situaciju, navodi se u pismu koje su izabrani doktori Doma zdravlja Podgorica uputili Vladi u tehničkom mandatu, Nacionalnom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) i Kriznom medicinskom štabu.

Oni naglašavaju da je sa povećanjem broja pacijenata sve više onih koji imaju težu kliničku sliku. Takve pacijente je neophodno kontinuirano pratiti, ali izabrani ljekari tvrde da oni to ne mogu pružiti ni ambulantnim ni terenskim radom. Bez obzira što svakodnevno rade i više sati nakon završene smjene: ,,I pored toga većina nas smo bili svjedoci naglog pogoršanja stanja pacijenata oboljelih od covida, preko noći ili u roku od nekoliko sati”.

,,Vrlo je važno da naglasimo da od početka pandemije i otvaranja covid ambulanti, nijesu napravljeni protokoli za dijagnostiku i liječenje Covida-19 u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pa ljekari tretiraju oboljele pacijente prema sopstvenom iskustvu i bez zajedničkog stava, što nije slučaj u stacionarnim ustanovama. Vezan sa navedenim je i problem ordiniranja u kućnim uslovim terapije koja je predviđena za davanje isključivo u bolničkim uslovima”, ističu izabrani ljekari u pismu.

Ljekari apeluju na članove Kriznog tima da predlože što hitnije otvaranje privremenih kovid bolnica, kao i uključivanje ljekara iz drugih službi u rad kovid ambulanti.

Ljekari iz Doma zdravlja sa kojima smo razgovarali kažu da je takvih predloga bilo i ranije ali da to Krizni štab Doma zdravlja nije prihvatio. Navode da su članovi Kriznog štaba i pravnik i ekonomista, a da nema ni jednog specijaliste urgentne medicine iako ih u Domu zdravlja nekoliko radi. Ističu i da postoji još izabranih ljekara koji su radili u hitnoj pomoći i mogli bi da pomognu, ali su neprepoznati u ovom sistemu.

,,Zbog nedostupnosti svih drugih službi na tri broja Doma zdravlja zovu i kovid i ostali pacijenti. I ko jeste i ko nije kovid, sve je palo na Dom zdravlja. Broj oboljelih se svaki dan povećava, a broj ljekara se ne mijenja, samo su sve više iscrpljeni. Puno pacijenata koji primaju terapiju koja se po protokolima mora davati u Kliničkom centru kod nas ih daju sestre, bez obzira na mogućnost reakcije koja zahtijeva monitoring”, priča za Monitor jedan od ljekara.

Rad sa ostalim pacijentima u Kliničkom centru je ukinut. Specijalistički pregledi se čekaju po pola godine. Nema konzilijuma, nema testiranja za druge bolesti. Rade se samo hitne hirurške intervencije, porođaji i stanja koja ne mogu da čekaju. Na ovonedjeljnoj konferenciji NKT-a direktor nikšićke bolnice Ilija Ašanin u maniru njegovih partijskih drugova Milutina Simovića i Jevta Erakovića, koji su u jeku epidemije napustili poprište, zahvalio se armiji hroničnih bolesnika na razumjevanju situacije. ,,Mislim da Crnoj Gori ne treba više nijedna bolnica”, poentirao je Ašanin.

,,Ne možemo da ne pomenemo redovan rad u našim ambulantama gdje, zbog obustavljanja ambulantnih pregleda i dijagnostike u KCCG, kao i zbog angažovanja velikog broja doktora u covid ambulantama, svakodnevno imamo ogroman broj pacijenata, kao i odgovornost prema tim pacijentima u situaciji kada su kolege sa viših nivoa zdravstvene zaštite obustavile preglede, a svjesni smo da pandemija nije zaustavila druge akutne i hronične bolesti u populaciji”, navode izabrani ljekari u pismu.

Na ovaj problem nedavno je upozorio i Aleksandar Mugoša, predsjednik Ljekarske komore, kazavši da kovid kriza ugrožava zdravlje nacije jer veliki broj građana, koji boluje od drugih bolesti, ne može da se adekvatno liječi. On je precizirao da u Crnoj Gori ima 50.000 pacijenata koji imaju dijabetes, tu su i onkološki pacijenti, koji ne mogu da žive bez terapije, kao i kardio-vaskularni bolesnici.

Dobričanin kaže da cio zdravstveni sistem ima nešto manje od 3.000 kreveta, a da je hospitalizovanih od kovida preko 320, te da je manji broj na respiratorima. ,,To jeste zabrinjavajuće ali je daleko od katastrofalne situacije. Zdravstveni  sistem ima oko 8.000 zaposlenih i može još da izdrži. Cetinje je sada kovid bolnica, a ima ispod 10 hospitalizovanih. Brezovik ima preko 20 pulmologa koji se bave bolestima pluća i imaju najbolje kapacitete za liječenje ovih infekcija i tamo ima mesta. Već nekoliko nedjelja broj hospitalizovanih je između 300 i 350 što ne znači da se neće povećavati. Poenta je da ne širimo paniku”.

Dobričanin već mjesecima insistira na tome da prioritet mora biti kontinuitet zdravstvene zaštite. ,,Sama činjenica da ne rade specijalistične ambulante Kliničkog centra je znak da nešto nije u redu. Ljudi koji dolaze i treba redovno da se kontrolišu nemaju kontrole i njihovo zdravstveno stanje nije pod nadzorom pod kojim treba da bude. Trebalo je izolovati kompletne kovid bolnice, a ne pojedina odeljenja i ne miješati zaražene bolesnike i one koji nijesu”.

Iz Instituta za javno zdravlje je najavljeno da će predložiti zatvaranje Podgorice ukoliko na to ukaže dvonedjeljni presjek koji će se izvući u subotu. Crna Gora je sa preko 1.600 oboljelih na 100.000 stanovnika apsolutni lider u regionu, Slovenija ima 973 oboljela, BiH 957, Hrvatska 414… Podgorica ima čak 2.671 oboljelih na 100.000 stanovnika. I odavno je u crvenom u proklamovanom ,,sistemu semafora” a kafane i škole i dalje rade. Hoće li oko daljih mjera i dalje pitati privrednike, odlazeća vlast i  da li nova vlast kani smisliti neke revolucionarne mjere, ili će samo poslušati glas struke, ostaje da vidimo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo