Povežite se sa nama

OKO NAS

INVESTICIONA PLIMA U ULCINJU: Grad na prekretnici

Objavljeno prije

na

– Kao grad i zajednica nalazimo se na prekretnici. Sigurna sam da će, ako se realizuje samo polovina projekata koji će uskoro biti pokrenuti, Ulcinj za nekoliko godina postati jedna od najrazvijenijih opština u državi. Plima podiže sve brodove na moru”, kaže potpredsjednica Opštine Ulcinj Hadidža Đoni.

Radi se, prije svega, o investicijama u infrastrukturu, turističke i energetske objekte. Nakon sezone nastaviće se radovi na rekonstrukciji puta od Ulcinja prema Vladimirskim Krutama, odnosno graničnom prijelazu Sukobin. Izvjesno je da će u 2019. gosti pristizati na ulcinjsku rivijeru modernom saobraćajnicom, a iz crnogorske Vlade je najavljeno da će biti obavljena rekonstrukcija ovog prijelaza prema Albaniji. Jer, on je odavno postao ,,usko grlo” kojim umjesto projektovanih pola miliona prolazi četiri puta više putnika godišnje.

Takođe, izvjesno je da će nova magistrala omogućiti da se Sukobin otvori i za robni promet, što je stalni zahtjev privrednika sa Primorja.

Za početak jeseni su iz lokalne uprave najavili i raspisivanje glavnog tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova na unapređenju vodovodne i kanalizacione infrastrukture grada, vrijednog pet miliona eura, te zatražili podršku od Vlade za realizaciju projekta spajanja gradskih bulevara Teuta i Skenderbeg.

„To je projekat vrijedan pet miliona eura i vjerujem da ćemo stvoriti uslove za njegovu realizaciju”, kaže gradonačelnik Ljoro Nrekić. On dodaje da od Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom očekuje pomoć za asfaltiranje puta u zaleđu Velike plaže „koji bi posebno u sezoni rasteretio saobraćaj prema Štoju i Adi, gdje se stvaraju kilometarske kolone”.

Da je tako nešto realno, može se zaključiti iz Nacrta zakona o finansiranju lokalnih samouprava koji se nalazi na javnoj raspravi. Tim aktom koji je pripremilo Ministarstvo finansija, opštinama na Primorju više neće biti ustupana polovina naknade za korišćenje morskog dobra prikupljena na njihovoj teritoriji, već će ona u cjelosti pripasti tom javnom preduzeću.

Opština Ulcinj je, po tom osnovu, samo prošle godine inkasirala nešto preko 700.000 eura.

Značajna ulaganja, kako ističe gradonačelnik, najavio je i CEDIS. U ovoj godini na području ulcinjske opštine planirana je realizacija projekata, čija vrijednost dostiže cifru od dva miliona eura.

Još veće investicije će biti u turističke sadržaje. Tako će kompanija Karisma, koja je u jeku ove sezone rekonstruisala hotel Olimpik, a ranije i Belvi, saopštila da će na jesen krenuti sa gradnjom novog depadansa u kompleksu Holidej Vilidž Montenegro i konferencijske sale od 1.200 mjesta. Takođe, najavljeno je da će krajem godine biti postavljen kamen-temeljac za novi hotel Lido, koji će imati pet zvjezdica i koji će biti u funkciji za sezonu 2020.

Istovremeno je Vlada Crne Gore saopštila da planira da na jesen, najvjerovatnije u novembru, ponovi tender za izdavanje u dugoročni zakup i izgradnju turističkih objekata na rajskom ostrvu Adi Bojani.

Dostavljanje ponude najavili su najpoznatija njemačke turistička agencija TUI, te jedan od najvećih evropskih turoperatora Tomas Kuk, koji su istakli da na Adi žele da primijene svoj koncept i sadržaje sa kojima posluju širom svijeta.

Lokalna uprava je praktično odradila sav posao kako bi do početka naredne sezone bio u funkciji i akva-park, u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Velika investicije su u Ulcinju u obnovljive izvore energije. Do kraja septembra trebalo bi da počne probni rad vjetroelektrana na planini Možuri. Ukupna vrijednost vjetroparka kreće se oko 90 miliona eura.

Još veće ulaganje predviđeno je za izgradnju solarne elektrane na lokalitetu Briska gora za što su ponude dostavili tri konzorcijuma: Fortum i EPCG , IREDL i Montesolar. Do kraja mjeseca biće objavljeno ko će na prostoru od preko šest miliona kvadrata državne teritorije postaviti solarne panele.

Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac izjavio je da građani imaju svako pravo da znaju ko je potencijalni zakupac zemljišta po cijeni od pet centi po kvadratu, kao i pod kojim uslovima će taj zakup biti realizovan.

On je rekao da ne postoje čak ni najosnovnije projekcije o tome koliko će solarne elektrane kreirati koristi za lokalne zajednice, pa čak ni onih koliko novih radnih mjesta će biti otvoreno.

No, malo se ko tim bavi u ovoj opštini obzirom da vladajuću većinu u opštinskom parlamentu čini preko 90 odsto odbornika. Naime, samo tri od ukupno 33 predstavnika građana su opozicionari ( dva iz URA, jedan iz SDP-a).

“Vremena, resursa i prostora za izgovore više nemaju. Niko im ne smeta, najmanje mi, da realizuju dobre projekte za kojima Ulcinj naprosto vapi. Naravno da budno pratimo sve što rade”, kaže odbornik Građanskog pokreta URA Ilir Harasani.

Poučeni lošim iskustvima i nizom štetočinskih privatizacija, stečajeva i likvidacija firmi, građani Ulcinja su još uvijek skeptični po pitanju projekata koji se realizuju, a posebno za one koji se najavljuju. Jer, Ulcinj je godinama najnerazvijenija opština na Primorju, sa jednom od najmanjih prosječnih zarada na nivou države, grad koji ima pet hiljada manje stanovnika nego prije 27 godina.

,,Naša je obaveza i dužnost da, u saradnji sa državnim institucijama, učinićemo sve da oporavimo privredu Ulcinja, ojačamo i ubrzamo ekonomski razvoj nekada najbogatije primorske opštine i zaustavimo odliv mladih, školovanih i kvalitetnih kadrova”, kaže gradonačelnik Nrekić.

A poznati civilni aktivista Dželal Hodžić uputio je pismo premijeru Dušku Markoviću u kojem je zatražio da Vlada Crne Gore ovom gradu dodijeli – privilegovan status. Hodžić je od Markovića zahtijevao da se formira poseban fond, sanacioni plan za prevazilaženje postojećeg stanja uz uključivanje i lokalnih eksperata iz pojedinih oblasti, te da kod budućih privatizacija i pronalaženja stranih investitora uvaži mišljenje i poštuje želje građana Ulcinja i na taj način izgradi istinsko partnerstvo.

Dok Hodžić čeka na odgovor Markovića, Harasani upozorava da bi se Ulcinj uskoro mogao suočiti sa velikom opasnošću ukoliko Apelacioni sud potvrdi presudu Privrednog suda po kojoj bi Opština Ulcinj trebalo da isplati Atlas grupi oko osam miliona eura po tužbi za tzv. slučaj K 1, koji datira još od početka osamdesetih godina prošlog stoljeća, a po osnovu naknade štete zbog srušenog turističkog naselja.

Ukoliko presuda postane pravosnažna Opštini Ulcinj prijeti bankrot, jer je godišnji budžet ove lokalne samouprave upravo oko osam miliona eura.

,,Slučaj ‘K1’ je zapravo organizovana pljačka i kriminal. Zbog tog, ali i mnogih drugih ‘slučajeva pravde’ godinama govorimo kako su institucije u Crnoj Gori politizovane i pod kontrolom partijskih struktura i da se zbog toga nešto hitno mora mijenjati. A mi u Ulcinju moramo biti maksimalno oprezni”, tvrdi Harasani.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SAMOUBISTVO NENADA NOVOVIĆA  U SPUŠKOM ZATVORU: Porodica optužuje Upravu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od početka 2020. godine šest pritvorenika oduzelo je sebi život u zatvoru u Spužu. Supruga Baranina Nenada Novovića, koji je 23. februara oduzeo sebi život u tom zatvoru, tvrdi da Uprava i zatvorski ljekari nijesu preduzeli ništa da to spriječe. Insistira da se sprovede detaljna istraga

 

 

Istraga o tome kako je 33.godišnji Baranin Nenad Novović 23. februara u spuškom zatvoru oduzeo sebi život  dok se nalazio u ćeliji koja je pod video nadzorom i dalje traje. Dok istražiteli ispituju da li u ovom slučaju ima propusta službenika zatvorskog obezbjeđenja,  Novovićeva supruga Kristina tvrdi da Uprava zatvora i zatvorski ljekari nijesu preduzeli ništa da spriječe samoubistvo. Kaže i da su ignorisali molbe da njenog supruga, koji je imao mentalnih problema, adekvatno liječe.

„Moj suprug je bio u teškom mentalnom stanju i ja sam više puta molila nadležne da mu pruže odgovarajuću medicinsku pomoć- ali moje molbe su ignorisane. Umjesto liječenja i zaštite, ostavljen je u jednokrevetnoj ćeliji, uprkos jasnim pokazateljima da je ugrožen. Njegov život ostao je u rukama institucija, a njihov nemar i nehumanost su ga koštali istog“, kaže ona.

Pojašnjava da su prvi put cimeri iz zatvorske ćelije primijetili da je Nenadu narušeno mentalno i fizičko stanje u aprilu prošle godine, te da su tada prvi put i tražili da ga posjeti stručno lice.

“Tada je prvi put psihijatar Nenada posjetio i zvao na razgovor. Saznanja su da je taj razgovor trajao minut i po i da je doktorica procijenila da je u pitanju sportista, što i jeste, moj suprug jeste bio sportista i dobar momak, ali i kroz posjete, kao i  momci koji su provodili sa njim 24 časa, vidjelo se da nešto nije u redu“, kaže ona. .

Objašnjava  da je nakon toga njen suprug promijenio sobu, ali da njegovi problemi nijesu prestali.

„Nenad  nije htio da izađe iz kreveta, nije htio da komunicira sa ljudima. Znam da je došlo i do sukoba u toj sobi. To psihičko stanje  kod njega ispoljavalo se vjerovatno kroz neki vid agresije, kaže Kristina Novović koja ističe da su ljekari bili upoznati da mu je potrebna pomoć te da zna da je i njen suprug sam tražio psihijatra jer je bio svjestan da mu je neophodno liječenje.

„Nemam uvid u te izvještaje,  odnosno šta je dobio od terapije. Međutim očigledno da terapija nije bila adekvatna čim je došlo do ovoga i očigledno i razgovori sa psihijatrom nijesu urodili plodom“, tvrdi Nenadova  supruga.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIRN:  ZLOČIN U BUKOVICI: Dugo čekanje na pravdu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon tri decenije ratni zločini u Bukovici kod Pljevalja i dalje bez pravnog epiloga, porodice žrtava i civilni aktivisti nezadovoljni reakcijom pravosuđa

 

 

Nikad mi neće jasno biti zašto je moj otac ubijen. Bilo mu je pogrešno ime po svemu sudeći“, kaže Vilha Đogo iz Bukovice kod Pljevalja koja danas živi u Mostaru.

Vilha Đogo je rođena u Crnoj Gori i bila je svjedok torture koju su od 1992. do 1995. paravojne, vojne i policijske formacije sprovodile na teritoriji Bukovice kod Pljevalja. U to vrijeme živjela je u selu Tvrdakovići u bukovičkom kraju.

Njenog oca Džefera Đoga (57)  15. juna 1993. godine ubio je pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS) Majoš Vrećo na putu ka selu Potkruše kod Pljevalja. Pripadnici VRS Vrećo i Dragomir Krvavac, obojica iz Bukovice, fizički su maltretirali Đoga a onda mu naredili da legne potrbuške, nakon čega mu je Vrećo iz neposredne blizine ispalio tri metka u glavu. Tijelo pedesetsedmogodišnjeg Džafera Đoga kasnije je pronađeno prekriveno granjem.

Bukovica je planinsko područje u opštini Pljevlja uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom i obuhvata 37 sela, a tokom rata u Bosni i Hercegovini u bukovičkom kraju boravio je veliki broj rezervista Vojske Jugoslavije, policije Crne Gore i pripadnika paravojnih formacija.

Oni su, prema svjedočenjima stanovnika Bukovice koja su prikupili nevladine organizacije za ljudska prava, od 1992. do 1995. godine sprovodili kampanju mučenja, pljačke i zlostavljanja bukovičkih Bošnjaka.

Vilha Đogo podsjeća da se njihova porodična kuća nalazila na putu ka Foči u BiH, kao i da je na tom području bila locirana vojska.

„Policija nam je dva puta pretresala kuću. Oba puta je policija došla od prvog komšije pravoslavca. Moja i njihova majka su pili kafu. Ključ od kuće su ostavljali kod nas. I nakon 20 dana pošto je otac ubijen, neki ljudi su došli kod njih puštali muziku i pucali u vis“, tvrdi.

Prema podacima Udruženja prognanih Bukovčana od 1992. do 1995. na teritoriji Bukovice ubijeno je šest osoba: Džafer Đogo, Hajro Muslić (75) i njegov sin Ejub Muslić (28), Latif Bungur (87), Hilmo Drkenda (70)  i Bijela Džaka (70) dok su Himzo Stovrag (65) i Hamed Bavčić (76) izvršili samoubistvo zbog posljedica torture. Desetine stanovnika bukovičkih sela bili su fizički zlostavljani, 11 je oteto i odvedeno u Čajniče u BiH,  90 porodica je protjerano, a većina domaćinstva opljačkana.

Majoš Vrećo je jedini pripadnik vojnih i policijskih formacija koji je osuđen zbog zločina u Bukovici. Osnovni sud u Bijelom Polju osudio je Vreća na 4 i po godine zatvora, da bi Viši sud u Bijelom Polju u novembru 1994. preinačio kaznu na 14 godina. Tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović amnestirao je Vreća u decembru 2001. godine.

Dragomir Krvavac oslobođen je zbog neuračunljivosti, a ubistvo Džafera Đoga nije okarakterisano kao ratni zločin već kao ubistvo izvršeno iz niskih pobuda i zbog nacionalne mržnje.

„Nisam zadovoljna sa istragom o ubistvu moga oca. Sva istraga se svela na izvršioca ubistva, a saučesnici i oni koji su nagovarali da ga ubiju i koji su bili prisutni prilikom ubistva su oslobođeni“, tvrdi Vilha Đogo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U SLUČAJU UBISTVA LJUBIŠE MRDAKA I PLJAČKE POŠTE U NIKŠIĆU: Ubijanje pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sud i tužilaštvo prebacuju odgovornost za oslobađajuću presudu jedni na druge, supruga ubijenog Ljubiše Mrdaka saopštila je da su ovakvom presudom Ljubišu ubili drugi put

 

 

Oslobađajuća presuda za pljačku nikšićke pošte i ubistvo Ljubiše Mrdaka, koju je u utorak donio sudija podgoričkog Višeg suda Veljko Radovanović izazvala je burne reakcije i kritike na račuin bezbjednosnog i pravosudnog sistema Crne Gore. Zbog ovog djela se sudilo Mitru Kneževiću, Stojanu Albijaniću, Nemanji Miljkoviću, Petru Zolaku, Srđanu Svjetlanoviću, Davidu Banjcu i Stefanu Regojeviću, koji su nakon izricanja prvostepene presude pušteni iz spuškog zatvora.

Iz obrazloženja presude sudije Radovanovića,  zaključuje se  da je istraga traljavo vođena, te da tokom istražnog postupka nijesu prikupljeni dokazi kojima bi se potvrdilo ono što je tužilaštvo tvrdilo – da su optuženi 20.novembra 2021.godine u Nikšiću počinili razbojništvo tokom kojeg su ubili radnika obezbjeđenja Pošte, Ljubišu Mrdaka.

Sudija je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice morao sud da preuzme ulogu istražnog organa.

„ Na neki način je sudsko vijeće stavljeno pred svršen čin jer je moralo da sudi na osnovu ovakve optužnice. Morao je sud da vodi istragu. Saslušano je na više desetina svjedoka, pregledano je na desetine sati video snimaka“, saopštio je sudija Radovanović. .

On je kazao da se iz optužnice nije moglo utvrditi ni ko je ispalio smrtonosne hitce u Mrdaka.

„Stoji činjenica da je sud imao mogućnost da utvrdi pojedinačnu odgovornost optuženih što je i pokušao, preuzimajući istražnu ulogu, ali ni jedan od svjedoka nije mogao da prepozna optužene. Sud je imao u vidu sve dokaze podnesene od strane tužilaštva i navode odbrane. Sud smatra da se krivično pravna odgovornost nije mogla utvrditi na jasan i nedvosmislen način“,  kazao je između ostalog Radovanović u obrazloženju presude, navodeći propuste tužilačke istrage koja je, kako smatra, dovela do ovakve optužnice.

U obrazloženju oslobađajuće odluke sudija Radovanović je dodao i da su u pojedinim segmentima tvrdnje Višeg državnog tužilaštva ostale na nivou osnova sumnje a u nekim na nivou indicije ili čak ni na tome.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara
ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo