Povežite se sa nama

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

I ostatak teksta je gotovo identičan prethodnom. Sve do ankete ,,među 10.000 klijenata u Crnoj Gori”. Čak su i procenti pozitivnih odgovora identični: 99, 100, 92 i 100 odsto. Ponovo promotivna akcija samo što nije završila, a na legaru lijeka jedva da ima. Samo što se ne zove Prostamid već DiaDrops.

Nije nebitno: vratite li se sjutradan na isto mjesto, popust se ponovo završava za par minuta, a broj neprodatih artikala približno je isti kao dan ranije. Oba teksta (kao još neki slični sa ,,ljekovima” za druge bolesti) postavljena su na istom sajtu – planinskicajevi.net. Nema, međutim, nikakvih podataka o vlasniku sajta ili proizvođaču ,,lijeka”.

Provjerili smo: ponuđeni artikli nijesu na spisku ljekova kojima je Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore dao dozvolu za stavljanje u promet (spisak je ažuriran 31. 12. 2020.). Internet pretraga po imenu pokazuje da ,,crnogorski studenti” medicine i njihovi mentori – ne postoje. Pretraga po fotografijama daje isti rezultat. Mada, dešava se da se slika  profesora pojavljuje na više stranih sajtova na kojima se, takođe, prodaje neki revolucionarni lijek. Samo se drugačije zovu.

Zakon o ljekovima iz 2020. propisuje (član 199) da je u Crnoj Gori zabranjeno „pripisivanje ljekovitih svojstava proizvodima koji nisu ljekovi“, a da reklamiranje ljekova koji se izdaju bez recepta „mora biti objektivno i ne smije dovoditi u zabludu“. Nema, ipak, podataka da su nadležni pokušali kontrolisati i ograničiti reklamiranje i prodaju lažnih ljekova preko interneta.

Internet ponuda za one kojima su finansijske brige preče od zdravstvenih donekle se razlikuje od oglašavanja lažnih ljekova. Uglavnom, razlikujemo dva tipa ponude.

Na portalima dominiraju prodavci kriptovaluta. Ako u novčaniku imate 100 eura”, obećavaju sa jednog oglasa koji se u prvoj polovini novembra najčešće pojavljivao na domaćim portalima, “u 21 dan moći ćete ih pretvoriti u 10.000 evra. U 30 dana imaćete 30.000. Za šest mjeseci moći ćete sebi da priuštite automobil vrijedan 240.000 evra…”. Tu su, opet, finansijski stručnjaci koji vas ubjeđuju da ne propustite priliku i gomila zadovoljnih kupaca koji dijele podatke o zaradi… I svi su izmišljeni.

A reklama požuruje mogućeg kupca: ,,Samo prvih 100 ljudi ispunjava ponudu za posebne uslove zarade na kriptovalutama. Ponuda važi samo prvi put kad posjetite stranicu ni sekundu duže”.

Predlaže se, provjerili smo, ulaganje u Stellar, jednu od brojnih kriptovaluta na tržištu koje se urušava od početka godine. Ekspert, ipak, savjetuje da kupite što brže i više. ,,Nema potrebe da se savetujete sa stručnjakom kako kupiti Stellar. Brzo je i lako…Reagujte brzo: Analitičari predviđaju da će se vrijednost Stellar u bliskoj budućnosti  povećati za 2.890 %, do kraja 2022. za 5.121% a u dvogodišnjoj perspektivi  preko 10.000%, tako da svi zarađuju…”. Fali samo  informacija da je od nekadašnjeg maksimuma do sredine novembra vrijednost Stellara pala blizu deset puta (1.000 odsto). Bez naznaka da bi se trend uskoro mogao preokrenuti.

Paralelno sa ponudom ulaganja u kriptovalute, na društvenim mrežama se u kontinuitetu razvijaju svakojake piramidalne šeme. Samo što se, uglavnom, zovu mrežni marketing.

Hiljade građana Crne Gore proljetos je opljačkano, pošto su uplatili novac (od 100 do 20.000 eura) kao ulaznicu za pristup aplikaciji na kojoj su zarađivali obavljajući jednostavne zadatke (svakodnevni klik na zadatim sajtovima) i uključujući nove članove (procenat od njihove zarade) u grupu koju je formirala firma Grapefruit media.

Snovi su trajali oko tri mjeseca, a onda su vlasnici GM ugasili posao, pokupili pare i nestali. Ne zna se ko su (po jednima Kinezi po drugima naši) koliko je prevarenih (Telegram grupa Grapefruit media brojala je, kažu, više od 5.000 članova) ni koliko su novca odnijeli (izgleda da su u pitanju milioni). Koji mjesec kasnije operacija je ponovljena u Srbiji. Samo se organizator tamo zvao  Kangaroo treasure.

Neđeljko Rudović, generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu javne uprave podsjeća da su mediji odgovorni za sve ono što objave kao svoj sadržaj. Pa i reklame i oglase.

,,Ukoliko znaju da objavljuju oglas koji sadrži dezinformacije, neistinite tvrdnje ili je na neki drugi način u suprotnosti sa zakonom, mediji krše Kodeks novinara. Što se sankcionisanja tiče – time bi trebalo da se bavi samoregulacija. Da je sreće, Crna Gora bi danas imala snažno i uticajno samoregulatorno tijelo koje bi bilo čuvar profesionalne etike u novinarstvu, čiji se glas poštuje i čije odluke niko ne dovodi u pitanje. Nažalost, već duže od 12 godina mi nemamo takvo tijelo”, zaključuje Rudović. Uz preporuku: ,,Ukoliko se desi da se pretrpi šteta prihvatanjem ponude iz lažnog oglasa koji sadrži dezinformacije, građani, u krajnjem, imaju mogućnost pokretanja privatnih tužbi za naknadu štete ili nastupanje štetnih posljedica.”

Dakle, sud. Ili je, ipak, bolje poštedjeti sebe tog truda i troška.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADA, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo