Lijepu vijest o ovogodišnjoj sezoni sa građanima Crne Gore podijelio je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. „Bila je ovo vrlo uspješna tuiristička sezona, blizu smo prihodu od milijardu eura….“. Čak ni rekordna turistička sezona 2019. godine nije donijela tu mitsku milijardu prihoda. Ukupan prihod turističkog sektora, prema podacima Centralne banke Crne Gore, u 2019. godini iznosio je 542 miliona eura. I samo 11 miliona eura čistog dobitka

Gotovo svi ministri turizma tokom svojih mandata u crnogorskim vladama najavljivali su spektakularnu posjetu turista u ljetnim mjesecima i, u skladu s takvim očekivanjima, prognozirali basnoslovne prihode koji mogu dostići i milijardu eura od jedne turističke sezone, zahvaljujući, razumije se, njihovom znanju, sposobnosti u umijeću. I Vlade i partije kojoj pripadaju. Milijarda eura bila je političko- propagandna poštapalica ministara turizma posljednjih 20 godina. Međutim, ta milijarda ostala je nedostižni san crnogorskog turizma, koji u posljednjih 30 godina nije realizovan.

Čak ni rekordna, kultna turistička sezona 2019. godine, koja se uzima kao reper uspješnosti, nije donijela tu mitsku milijardu prihoda. Ukupan prihod turističkog sektora, prema podacima Centralne banke Crne Gore, u 2019. godini iznosio je 542 miliona eura. I samo 11 miliona eura čistog dobitka. Ovo su podaci dobijeni na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi. Oni su podsjetili da je u 2021. godini na primjer, na prihod od 540 miliona eura, na kraju, kada su izvršena plaćanja svih obaveza davaoca turističkih usluga, poput energije, poreza, amortizacije, komunalnih dažbina…, ostvaren gubitak od 50 miliona eura. Po toj metodologiji, ove godine očekuje se gubitak od nekih desetak miliona eura.

Iako znaju da su u pitanju samo procjene i da se ne radi o čistom prihodu od turizma, ministri vole da impresioniraju pučanstvo brojkama i navodnim uspjesima.

Nedavno je lijepu vijest o ovogodišnjoj sezoni sa građanima Crne Gore podijelio ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkoj Vladi Goran Đurović. „Bila je ovo vrlo uspješna tuiristička sezona, blizu smo prihodu od milijardu eura….“, pohvalio se ministar.  „Na sreću svih građanki i građana Crne Gore nisu se obistinile neke slutnje i najave na samom početku sezone kada su pojedinci kukali kako će biti loša sezona, imali smo malu rupu u julu, ali sama predsezona i špic sezone kao i najave za postsezonu, govore o tome da ćemo imati vrlo uspješnu sezonu“, ocijenio je Đurović.

Potkrepljujući  svoju tvrdnju, ministar Đurović je poređivao  podatke o popunjenosti hotelskih kapaciteta sa prethodnim godinama, konstatujući da hotelski smještaj bilježi trend rasta. Ali je propustio da komentariše podatke o padu turističke posjete i mnogobrojnim slabostima protekle turističke sezone.

Prema podacima Nacionalne turističke organizacije, u Crnoj Gori boravi oko 144.000 turista, što je za oko 6 odsto više nego lani. Međutim, u odnosu na isti period u 2019. godine, dostignut je nivo od 79 odsto. Što znači da je i na osnovu dostupnih, često politički friziranih podataka, sezona podbacila za oko 20 odsto u odnosu na 2019. godinu.

Ostaje nejasno na osnovu kojih parametara ministar Đurović, baš kao i njegovi prethodnici, iznosi procjenu od približno milijardu eura prihoda, koji će se do kraja turističke sezone ostvariti, kada ne raspolaže tačnim brojem turista koji su ovoga ljeta posjetili Crnu Goru. Sve ocjene i brojke koje zvaničnici iznose su paušalne. Stvarnih podataka nema, jer nema ni evidencije o turističkim kapacitetima sa kojima država raspolaže. Ne postoji zvanična metodologija praćenja turista i naplate boravišne takse. Veliki dio turističkog prometa koji se odvija u privatnom smještaju ostaje neregistrovan. Odnosno, tek trećina kapaciteta regularno posluje.

Ministri dolaze i odlaze, šetaju, obilaze turističke berze širom svijeta, troše budžetski novac, ispaljuju milionske brojke tek onako, odoka, a da nijedan od njih nije pokušao da formira jedinstven sistem evidencije turista. U nedostatku zvanične evidencije igraju se statistike onako kako njima politički odgovara. Svaka turistička sezona za svakog od njih bila je rekordna i bolja makar za jedan odsto u odnosu na prethodnu.

Koliko je priča o turističkoj posjeti neuvjerljiva pokazuje podatak da turističke organizacije po opštinama vrše procjenu broja neregistrovanih turista na osnovu odnesenog komunalnog otpada, odnosno podataka koje dobiju od lokalnih preduzeća gradske čistoće. Da li i količina proizvedenog smeća utiče na procjenu o potrošnji turista, koja ulazi u procjenu turističkog prihoda, nije poznato. Tek u obećane milijarde ministri strpaju sve što mogu, procjenu koliko gost može dnevno potrošiti svega, hrane, vode, pića, struje, usluga prevoza… Riječ je isključivo o procjeni doprinosa turizma na razne privredne aktivnosti, ali ne i o čistom  prihodu u sektoru turizma.

Milijarde su obećavali mnogi. Podsjećamo na retoriku nekadašnjeg ministra Predraga Nenezića, koji je govorio ako ne o cijeloj milijardi, onda bar o polovini.  Bolje je zvučalo pola milijarde, nego, na primjer, 500 miliona eura prihoda u sezoni 2009. godine. Ali je za turističku sezonu 2010. njegova procjena prihoda bila milijarda i 50 miliona eura, dok bi u sezoni 2020. prihod mogao dostići iznos od 2 milijarde i 300 miliona eura, samouvjereno je tvrdio Nenezić.

Maštovitosti nije nedostajalo ni ministru Branimiru Gvozdenoviću koji je kao i njegov prethodnik resor turizma vodio u dva mandata. Prema izjavama ministra Gvozdenovića, prihod od turizma u 2015. i 2016. bio je identičan, iznosio je 800 miliona eura. Takođe je najavljivao kako će desetak godina kasnije, 2025. godine Crne Gora prihodovati od turizma više od 2 milijarde eura.

Najdalje je otišao ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović koji je u decembru 2018, kada su se svodili računi, čestitao sopstvenoj vladi i privrednicima na rekordnom, istorijskom prihodu od turizma te godine u iznosu od 1 milijarde i 3,3 miliona eura. Ministar je proslavljao iako je znao da je riječ o procjeni koja se uglavnom ne pokaže realnom.

Kada ministarska euforija prođe, konačni podaci su redovno pokazivali da je godišnji prihod u turističkoj privredi po pravilu bio višestruko niži nego što su ministri tvrdili. Na to kasnije niko nije obraćao pažnju, pa su obmane i plasiranje lažnih podataka postale praksa kojih se ministri ni danas ne odriču.

Milijardu eura prihoda najavio je i ministar ekonomije i turizma Jakov Milatović. On je u martu ove godine, dok je još bio na funkciji, izrazio očekivanja da će Crna Gora ove turističke sezone od turizma zaraditi milijardu eura. Mnogi su ovu prognozu ocijenili ambicioznom, ali ostvarivom ukoliko se pronađu nova turistička tržišta, prije svega u Zapadnoj i Centralnoj Evropi i Skandinaviji. Što se nije dogodilo.

Pored gubitka dva najveća tržišta Rusije i Ukrajine, ovogodišnja turistička sezona bila je najkraća do sada. Počela je nakon 15. jula i trajala do kraja avgusta. Orijentisana na lošije regionalno tržište i na siromašniju klijentelu. Ministarstvo turizma i Nacionalna turistička organizacija nisu uspjeli da Ruse i Ukrajince nadomjeste gostima iz evropskih zemalja, koji našu zemlju već duži niz godina posjećuju u zanemarljivom broju. Pa kako u takvim uslovima zaraditi milijardu eura, pitanje je od milion dolara. Za ministra Đurovića, razumije se.

Ili je patriotski čin promovisati turizam, kako je nedavno izjavio, na svaki način, pa makar i izmišljotinama i nepotpunim i netačnim podacima.

Branka PLAMENAC