Povežite se sa nama

Izdvojeno

Ima li spasa za Plantaže?

Objavljeno prije

na

Reagovanje na stav dr Zorana Miladinovića, objavljen u prošlom broju Monitora

 

Pod ovim naslovom u Monitoru od 22.11.2024. dr Zoran Miladinović, nekadašnji direktor (od oktobra 2021. godine do ostavke) pozvao je na polemiku ,,sve u interesu rješavanja problema Plantaža”. STEGA se već nekoliko puta izjašnjavala o organizovanoj destrukciji Plantaža.  Po mom mišljenju, Plantaže su, trn u oku ,,rušiteljima”, ne zbog toga što izvoze vina, preko  10.000.000 eura; ni što su jedan od najvećih (u komadu) vinograda u Evropi; ni što su dobili sve moguće nagrade….. možda  zbog toga što su čuvari višemilenijumske tradicije i nosioci razvoja vinogradarstva  u Crnoj Gori.

Ali, sigurno jeste zbog činjenice što su Plantaže dokazani model uspješnosti, da Crna Gora može biti ekonomski samoodrživa. Vrijedni i stručni državljani Crne Gore- svih vjera i nacija, na pustopoljini kakvo je bilo  Ćemovsko polje,  sa autohtonim crnogorskim lozama stvorili su evropski respektabilnu kompaniju. Rušenje  kompanije koja je sinonim crnogorske uspješnosti je napad na nesalomljivi duh koji smo naslijedili od naših predaka koji su nam, ne obazirući se na žrtve i cijenu, ostavili slobodu i državu. Mi sada imamo tešku borbu da sačuvamo našu privredu. Zato ne smijemo dati da se Plantaže iskomadaju, loze posuše a vinogradi pretvore u građevinsko zemljište.

Dr Miladinoviću, slažem se sa vašom  analizom prošle sezone koja je mogla biti zlatna ali nije jer:  ,, to je trošak pogrešnog odlučivanja partijskih kadrova, koji nijesu dovoljno kompetentni  ali jesu sujetni i spremni da zbrišu sve pred sobom”. Zanimljivo je kako ocjenjujete  izvršnog direktora Igora Čađenovića: “ stručnjaka” i partijskog profitera koji ne samo da nema elementarna znanja iz poljoprivredne proizvodnje …. nema ni bilo kakve vještine za rukovodeću poziciju koju  pokriva” .

Dr Miladinoviću, nesporna je vaša stručnost, posvećenost poslu i zasluge za  visoki kvalitet grožđa koje je preduslov za vrhunski kvalitet vina, ali ne vjerujem vam da ste: ,, na insistiranje kolega kao apolitična i nepartijska ličnost prihvatili mjesto vd izvršnog direktora Plantaža”.  To tako nije išlo. Plantaže su bile partijski plijen Demokratskog fronta a to mjesto je bilo prevažno da bi ga prepustili nepartijskoj ličnosti.  Uostalom sami ste rekli: ,,od stalnog zahtjeva da zaposlimo što više ,,naših”.   Mogli ste navesti i ko je insistirao da potpišete: ,,veoma sumnjiv kreditni aranžman”  zbog koga nijeste izdržali nego podnijeli ostavku. Ali ni to nije najvažnije. Važno je što ste učinjeli za vrijeme svoga mandata.  Sada tražite spas za Plantaže od partijskih profitera iako ste Vi očistili prostor za njih. Oćerali ste sve ličnosti od inegriteta i snage da se suprotstave čerečenju Plantaža. Kao  partijski  direktor započeli ste  urušavanje i politiku čišćenja Plantaža od nepodobnih kadrova, postavljanjem na njihovo mjesto partijske kadrova bez potrebnog znanja i kompetencije.  A onda, kada ste Vi  došli na red, pokušavate da sukob istomišljenika prebacite na principijelnu ravan tobožnje borbe za interese kompanije.  Ta priča ne pije vodu za bilo koga ko poznaje situaciju u Plantažama.

Vaša odgovornost je objektivno mnogo veća kao čovjeka koji je  poznavao problematiku Plantaža  nego  Vaših  nasljednika koji nijesu i ne poznaju problematiku, što ste i istakli.  Vi ste to radili s namjerom a njima se može pripisati i neukost.

I ko će sada da spasi Plantaže? Menadžment sigurno ne! Oni očigledno imaju drugi plan. AD Plantaže su suviše velike da bi ih u jednom komadu progutale čak i najveće čeljusti. Zato će ići ,,sve po zakonu” komad po komad.  Zadatak najeksponiranijih izvođača radova je uništavanje crnogorske privrede.  Kao politički plijen su im zapale, osim Plantaža, Elektroprivreda,  Luka… I dobro im ide. Sasvim stručno, pozivajući se i unapređujući praksu prethodnih koje su zbog toga  smijenjeni.

Zapošljeni? Sindikat? Oni se ne smiju živi čuti ako iza njih ne stoji politika. Ali ne gine im protestovanje  kad ostanu bez posla, na njihovom kružnom toku, ispred Skupštine, kao  mnogi drugi prije njih.

I kako spasiti Plantaže? Ako Vas ,dr Miladinoviću, Sud vrati na posao , što sigurno hoće,  izvinite se generaciji koju ste rašćerali i vratite ih u Plantaže. Tražite izvršnog direktora iz inostranstva, jer sujeta ,,je spremna da sve zbriše pred sobom”.  I spašavajte :  Stari podrum, nacionalnu kolekciju autohtonih vinovih loza, stare vinograde koji daju najbolje i najskuplje vino u kojima su loze koje su izdržale sve nedaće i nose snagu da izdrže i klimatske promjene. Dr Miladinoviću spasi  djelo svoje generacije. I spasi DUŠU!

P.S.
Zorane! Još uvijek  štitim  svoje loze, po knjizi sa posvetom, koju si mi davno poklonio. Slijedeći uputstva iz nje, ove godine,  imao  sam zlatnu berbu.

Vladimir NIKALJEVIĆ
član ekonomske redakcije STEGE

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo