Povežite se sa nama

OKO NAS

IMA LI SPASA ZA JEDINU ASFALTNU BAZU NA SJEVERU: Ljubav bila pa se ugasila

Objavljeno prije

na

Jedina afaltna baza na sjeveru Crne Gore, Integral inženjering u Beranama, zakoračila je sa stečajem duboko u petu godinu. Kapije ove firme zaključane su, a skupocjena oprema prepuštena propadanju, dok se asfalt, kao vrlo tražena roba, za potrebe ovog dijela države dovozi iz centralnog regiona ili uvozi iz susjedstva

Izgledi da se ovaj pogon pridruži porodici propalih industrijskih objekata u gradu na Limu, iz dana u dan sve su veći.

Stečaj u Integral inženjeringu uveden je 1. marta 2013. godine, čime je blizu sto radnika, ove nekad uspješne firme, upućeno na biro rada i na taj način nanesena velika šteta ne samo Beranama, nego i cijelom sjeveru Crne Gore.

,,Nevjerovatno da u međuvremenu nije pronađeno rješenje za oživljavanje ovog preduzeća, iako se zna da bi ono, uz domaćinsko gazdovanje, moglo ponovo da stane na noge, što bi bilo od višestrukog značaja. Tim prije, jer je ovo preduzeće, asfaltirajući kilometre i kilometre puteva, ostvarivalo značajan profit”, pričaju bivši radnici.

Od uvođenja stečaja do danas, prodaja imovine Integral inženjeringa oglašavana je dva puta. Najprije po procijenjenoj vrijednosti od 505.000 eura, a zatim po cijeni od 415.000 eura.

Stečajni upravnik Miodrag Radifković ranije je isticao da se došlo do zaključka da bi dalje oglašavanje o prodaji stvaralo dodatne troškove, te da će se pokušati pronaći kupac za takozvanu direktnu ponudu.

Radifković je naglašavao da su u toku pregovori potencijalnog kupca s Hypo-Alpe-Adria Bank Podgorica, bez čijeg se učešća ne može preuzeti nijedan korak u postupku prodaje, s obzirom na to da se imovina Integral inženjeringa nalazi pod hipotekom.

Iz lokalne uprave u Beranama isticali su da se posljednjih godina pojavljivalo više stranih investitora koji su bili zainteresovani da kupe Integral inžinjering, ali da se to nije desilo zbog neriješenih imovinskih odnosa.

Dok traju prebacivanja loptice iz jednog u drugo dvorište, od aktiviranja asfaltne baze u Donjoj Ržanici još ništa. Bivši radnici tvrde da je asfaltna baza u Donjoj Ržanici smetala građevinskim firmama koje vode i kontrolišu ljudi iz podgoričkog centra moći.

,,Integral inženjering od formiranja do stečaja realizovao je mnoštvo krupnih projekta, ostvarujući prihode koji su se mjerili milionima eura. Svjedoci smo da je to preduzeće, između ostalog, asfaltiralo na stotine kilometara lokalnih puteva na sjeveru Crne Gore. Očigledno je da je ova firma smetala građevinskim tajkunima, jer kako drugačije tumačiti njeno zatvaranje i dovođenje drugih kompanija da izvode radove u Beranama koje je mogao da odrađuje Integral inženjering”, pričaju bivši radnici.

Zatvaranje preduzeća izazvalo je nezadovoljstvo kod mještana Donje Ržanice, jer je najviše uposlenih bilo s područja ove mjesne zajednice.

,,Radovali smo se kad je u našem mjestu otvorena asfaltna baza, jer je tamo uposleno dosta ljudi iz Donje Ržanice. To preduzeće je asfaltom presvuklo dosta puteva u našem kraju. Međutim, odjednom je došlo do njegovog zatvaranja, što predstavlja veliku štetu, ne samo za naše selo, nego za čitav kraj. Zahtijevamo da se što prije aktiviraju raspoloživi kapaciteti ovog preduzeća”, apeluju mještani Donje Ržanice.

Da bi se pronalaskom adekvatnog kupca preduzeće moglo ponovo aktivirati, smatra i predsjednik radničkog štrajkačkog odbora Veroljub Čukić.

On podsjeća da radnicima za posljednje dvije godine rada nijesu plaćeni doprinosi, da nijesu isplaćene zimnice, regresi, kao ni nadoknade za godišnji odmor. Prema njegovim riječima isplate su bivale selektivne, pa se došlo na kraju do toga da se od slučaja do slučaja radnicima duguje od dvije do osam plata.

,,Da stvar bude još pogubnija u početku imovina firme je procjenjivana na oko 1.300.000 eura, da bi se sada nudila za svega 300.000, što samo po sebi govori da je neko u cijeloj priči želio da ostvari ličnu korist. Zato tražimo da se, uz podršku države, pronađe pošteni kupac koji je kadar da nam isplati zaostala potraživanja i nakon toga aktivira asfaltnu bazu. No, prije toga, svakako, treba preispitati sva dešavanja koja su prethodila zatvaranju preduzeća, jer postoje osnovane sumnje da su u Integral inženjeringu sprovođene brojne nezakonite radnje koje su dovele do ovakvog stanja”, kaže Čukić.

Da preispitaju sva dešavanja u preduzeću zatražili su ranije od policije i tužilaštva iz lokalnog odbora Socijaldemokratske partije u Beranama.

U ovoj se partiji pitaju kako je moguće da je preduzeće koje je okretalo milione eura od poslova po čitavoj Crnoj Gori, zapalo u krizu i na kraju otišlo u stečaj.

,,Zna se da je Integral inženjering od formiranja do stečaja realizovao mnoštvo krupnih projekta, ostvarujući prihode koji su se mjerili milionima eura. To preduzeće je, između ostalog, asfaltiralo na stotine kilometara lokalnih puteva na sjeveru Crne Gore. Više je nego očigledno da je ova firma nekome smetala”, kažu u SDP Berane.

Za njih je posebno interesantno pitanje kako je ova kompanija u to vrijeme sklapala poslove s Opštinom Berane.

Da posla nijesu bila čista, govori i činjenica da je stečajni upravnik Radifković bio pozvan kao svjedok prilikom hapšenja beranskoh funkcionera iz redova Demokratske partije socijalista. Kako se pretpostavljalo, to je najvjerovatnije bilo zbog poslova s takozvanim cesijama, kao i činjenicom da je novom opštinskom rukuvodstvu u Beranama stigao račun u vrijednosti od oko stotinu hiljada eura iz Integrala u stečaju, koji nije potpisao stečajni upravnik.

Podsjetimo na činjenice o kojima je Monitor pisao u dva navrata. Korporacija Integral inženjering iz rodnog mjesta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Laktaša u blizini Banjaluke, u Berane je stigla prije desetak godina. Integral je tada od sarajevskog preduća GP Put kupio asfaltnu bazu u selu Donja Ržanica na desnoj obali Lima, za svega nekoliko desetina hiljada eura. GP Put Sarajevo je, naime, bio vlasnik ove baze prije ratova na prostoru bivše SFRJ.

Važan dio priče u svemu tome je da su nešto ranije ugašene asfaltne baze u Štitaricama i Podima, što je svakako imalo veze sa forsiranjem Integrala i još nekih novih kompanija koje su se pojavile u Crnoj Gori, a koje su vrlo blisko poslovale s vlastima.

Integral inženjering osnovan je 1989. godine i nezvanično, sa svim kompanijama u regionu, ubraja se u petnaest firmi za koje bosanski mediji tvrde da su pod kontrolom Milorada Dodika i da su s njim povezane.

Integral inženjering je, pod istim imenom, kćerku kompaniju osnovao u Podgorici 2001. godine, kao dio stranog društva, predstavništvo Podgorica, i odmah počeo da dobija velike poslove u našoj državi. Tako je bilo nekoliko godina. Od sjevera do juga Crne Gore Integral je istisnuo mnoge druge kompanije.

Onda se pojavio Bemaks i istisnuo Integral. Od tada je počeo polako da posustaje. I lagano i medijski potpuno nezapaženo skliznuo u stečaj iz kojeg se nije izvukao do danas.

Nikada se nije saznalo ko stoji iza Integrala u Crnoj Gori. Neko ko više nije bitan, ili neko kome Integral više nije važan? Narodski ispjevano – ljubav bila pa se izgubila.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo