Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ima li nade za nas

Objavljeno prije

14 godina

na

masline

Dok bajkovita uvala Valdanos čami u tišini okovana stoljetnim maslinama – njeno ime ne silazi sa novinskih stubaca. Kako se bliži rok u kojem kompanija Kjubus luks treba Vladi Crne Gore da dostavi bankarske garancije kako bi dobila uvalu u zakup – sve više pitanja oko ovog posla isplivava na površinu. Samo nekoliko dana prije isteka tog roka iz Kjubus luksa – stiglo je sjetno obraćanje crnogorskoj Vladi.

RAZOČARANI I DESTRUKTIVNI: „Ukoliko Kjubus luks bude prisiljen da odustane od Valdanosa i investira negdje drugo, razočarenje za izuzetne ljude Ulcinja biće razarajuće”, ocijenili su predstavnici britanske kompanije. Ostalo je nejasno na koga misle kada kažu „izuzetni ljudi Ulcinja”. Jesu li to oni što su se ujedinili i digli glas protiv posla za koji misle da je loš, ili, možda, oni koji se o tome nisu izjašnjavali.

U nastavku pisma su bili otvoreniji.

„Bilo kakva moralna pobjeda MANS-a biće slaba kompenzacija za učinjenu štetu”. U pismu, kojeg je potpisao finansijski direktor kompanije, Stiv Meken piše i da će njegova kompanija razmotriti svaku iskrenu zabrinutost koju neko ima da će mu planovi preduzeća naškoditi. ,,Ne postoji namjera da svjesno učinimo da bilo ko bude na gubitku. Međutim, destruktivne aktivnosti bez ijednog jasnog, saopštenog razloga su neprihvatljive. Nijesmo sigurni šta je pozadina MANS-a, kao grupe koja pravi pritisak, ali pitamo se ko može imati benefit od njihovih napada”, kazao je Meken.

U MANS-u ostaju pri svom. „Vlada može samo da poništi tender, sve ostalo predstavlja samo truli kompromis gdje bi se nekako pokušalo opravdati očigledno kršenje zakona. Naravno, postoji mogućnost i da Kjubus Luks odustane od posla, za što bi naravno bio kriv MANS i naše dosadno insistiranje na poštovanju zakona”, objašnjava u razgovoru za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

„Slučajevi poput Valdanosa samo pokazuju koliko je tanka demokratska kozmetika kojom je premijer Igor Lukšić pokušava da ‘premaže’ stare, oprobane ministre-jurišnike iz Vlade svoga prethodnika. Transparentnost je imperativ, u saradnju sa NVO se kunu ministri redom, Facebook odlična stvar za zabaviti narod, ali čim je potrebno javnosti saopštiti konkretnu, osjetljivu informaciju ili preuzeti odgovornost za nešto, sve maske padaju i nova Vlada je ponovo ona stara. Nevladine organizacije se opet percipiraju kao špijuni, kočničari EU integracija i sveopšteg društveno-ekonomskog razvoja zajednice i države”, kaže Milovac.

ZAKONI I VLADA: On objašnjava da je Vujici Lazoviću upravo MANS kriv što je Crna Gora neprivlačna investitorima, jer MANS traži da se poštuju ,,tamo neki zakoni” I tenderske procedure. ,,Žalosno je vidjeti da Vlada, čak i nakon svih ovih godina, u nevladinom sektoru ne vidi prirodnog partnera i saveznika u povećanju transparentnosti društvenih procesa, ali i otkrivanju i sprječavanju različitih oblika kršenja zakona”.

MANS je u više navrata upozoravao Vladu da izabrana kompanija nije ispunila uslove date u tenderu. A dodatno su reagovali i kada im je dat rok od 10 dana za dostavljanje bankarskih i činidbenih garancija. Vlada je uprkos svim dokazima i dokumentaciji koju je MANS objelodanio u prethodnih nekoliko sedmica ocijenila da je tenderski postupak za Valdanos sproveden transparentno i u skladu sa zakonom.

MANS je zbog sumnji da je zloupotrijebio službeni položaj u tenderskom postupku za Valdanos, podnio krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Vlade i donedavnog predsjednika Savjeta za privatizaciju Vujice Lazovića. No, Lazović ostaje dosljedan. Tvrdi da je cijeli postupak sproveden u skladu sa zakonom.

Ipak, nije Lazović jedini iz vlasti koji ovih dana priča o Valdanosu. I novi ministar urbanizma, zaštite životne sredine i turizma Predrag Sekulić je ustvrdio da je bolje imati u Valdanosu turistički kompleks nego vojnu bazu. No, problem je samo što u Valdanosu vojne baze – nema.

„Uvala Valdanos nikada nije bila vojna baza već vojno turistički kompleks što su dvije potpuno različite kategorije. Takođe pogrešno postavljena dilema vojna baza ili turistički kompleks nema za cilj bavljenje problematikom životne sredine u ovom slučaju, što je nadležnost ovog ministarstva. Naprotiv, izjavama ovih i nekih drugih čelnika Vlade pokušava se legitimna zabrinutost javnosti i ukazivanje na ogroman broj propusta u ovom slučaju predstaviti kao tjeranje investitora, što je jeftina manipulacija i bježanje od suštine. A suština je da ovaj slučaj ima veliki broj problematičkih procjena i propusta koje su zahtijevale reviziju odluke o davanju uvale Valdanos u dugoročni zakup”, objašnjava Darko Pajović, direktor NVO Green Home.

On podsjeća da je Valdanos zaštićeno prirodno dobro punih 43 godine, ali i morska uvala sa velikim brojem vrijednih arheoloških lokaliteta od kojih mnogi još uvijek nijesu istraženi. Pajović tvrdi da su intervencije u zaštićenom prirodnom dobru kakvo je Valdanos po zakonu moguće samo u mjeri u kojoj ne ugrožavaju postojeće prirodne vrijednosti.

EKSKLUZIVA ILI PROPAST: Britanci tvrde da žele na Valdanosu da izgrade ekskluzivno odmaralište sa visokokategorisanim smještajnim kapacitetima, koji će biti u potpunom skladu sa lokalnom prirodom i velikim zasadima maslina. Tvrde da bi radovi mogli da počnu već krajem godine.

Za trideset godina, koliko Vlada želi dati u zakup Valdanos, zakupac bi godišnje plaćao 660 hiljada eura fiksnog zakupa, dok bi varijabilni dio zavisio od njegovog prihoda.

No, grupa intelektualaca i ulcinjskih NVO koje pokušavaju da zaštite uvalu Valdanos od nezakonitih poslova je napravila računicu po kojoj bi više novca bilo zarađeno kada bi taj vrijedni maslinjak bio revitalizovan i kada bi se tu ponovo skupljale masline. Prema njihovoj računici – od 150 maslina se zaradi najmanje deset hiljada eura – što bi za 18 hiljada stabala zarada na godišnjem nivou bila 1.200.000. „U zavisnosti od prerade ta cifra bi mogla biti i daleko veća. Svakako bi se duplo više zaradilo od maslina nego od- rente”, tvrde aktivisti ulcinjskih NVO.

Predsjednik Skupštine Udruženja maslinara Ulcinja Basrija Derviši rekao je da su maslinjaci u izuzetno lošem stanju, te da je čak 75 odsto maslinade sa 18.000 stabala pod makijom i žbunjem. „Znamo da je svojevremeno rodnost stabla u uvali Valdanos bila oko 100 kilograma, odnosno 28 kilograma ulja. Pomnožimo li to sa cijenom od sedam eura za 18.000 stabala i za period od 30 godina, kada je maslinjak uzet, dolazimo do cifre od blizu 106 miliona eura, koliko su izgubili maslinari ali i Crna Gora”, rekao je Derviši.

Valdanos je jedna od rijetkih sačuvanih prirodnih ljepota u Crnoj Gori u koju buldožeri još nisu zašli. Sem o ekološkom, treba povesti računa i o javnom interesu. Što našoj Vladi, makar do sada nije ponajbolje išlo.

Maslinjak u lošem stanju

Maslinjaci Valdanosu su oduzeti njihovim stvarnim vlasnicima i najveći dio maslina je u vrlo lošem stanju. To potvrđuje i dr Momčilo Radulović iz Centra za suptropske kulture u Baru. On, u razgovoru za Monitor, objašnjava da za ovako zapuštene masline poslije revitalizacije treba tri do pet godina dok ponovo postanu ekonomski isplativ rod. „Prve godine po revitalizaciji nema roda, druge možda jedan kilogram po stablu, treće pet do šest, pete 20 do 25 kg što pokriva troškove, a poslije sedam, osam godina stupa u puni rod”, kaže Radulović

„Oko 80 odsto maslina već 30 godina je potpuno zapušteno i zaraslo u šikaru i makiju. Za ovaj period se nijedan plod nije sakupio, a sada ga i nema. Oko 20 odsto stabala je dijelom dobro, a dijelom djelimično održavan dok je Vojska bila prisutna na ovoj lokaciji. Sada je i ovo zapušteno”, upozorava dr Radulović.

„Prosječan prinos starih stabala masline koja se orezuju, đubre i štite od maslinove muve i drugih štetočina i bolesti bar tri puta je oko 45 kg. Od 45 kg se dobija devet litara ulja. Ako to pomnožimo sa prosječnom cijenom maslinovog ulja od sedam eura dobijamo 63 eura bruto prihoda. Od toga kada odbijemo čišćenje oko stabla, đubrivo i đubrenje i rezidba oko petnaest eura, a za rad radnika po stablu približno osam eura – ostaje čist prihod po stablu oko 40 eura”, objašnjava dr Radulović.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

2 sedmice

na

17 Januara, 2025

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Šaranoviću se ranije spočitavalo i to što je za svog šefa obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, policijskog službenika koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u Prijestonici u julu 2021. godine.

„Prvo, to je tema koja je zatvorena prije godinu dana. Dakle, radi se prosto o prekoračenju ovlašćenja prilikom obavljanja policijskih zadataka prije nekoliko godina. Dakle, on je odgovarao za takvo nešto, tako da – ta tema je potpuno zatvorena, kazao je Šaranović medijima tada upitan da prokomentariše to što mu je šef obezbjeđenja osuđivani policajac.

Šaranović je tada i pojašnjavao da njegov šef obezbjeđenja nije osuđen za zlostavljanje građana već, kako je kazao, bezbjednosno interesantnog lica, nakon čega je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te su organizacije saopštili da su zabrinuti što ministar “ne razumije zabranu zlostavljanja na koju Crnu Goru obavezuju međunarodni ugovori o ljudskim pravima i što je spreman javno da opravdava torturu policijskih službenika”.

“Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili. Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan ‘slobodan građanin’, već ‘bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe’. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju”, saopštli su tada iz HRA.

Ministarstvo do sada nije upoznalo javnost o tome ko su suspendovani policijski službenici, te po kojim su kriterijumima smijenjeni.

Ubrzo nakon suspenzije preko 20 policajaca, čija imena još nijesu poznata javnosti, Vlada je na elektronskoj sjednici, u ponedjeljak, usvojila Informaciju o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u bezbjednosnom sektoru jedan je od razloga zbog kojih se traži Šaranovićeva ostavka.  U vrijeme masovnog zločina na Cetinju je bilo tek devet policajaca.

Bivši direktor policije Zoran Brđanin je u septembru 2024.godine Šaranoviću uputio predlog o potrebi da se zaposli 1.200 policajaca, ali je njegov zahtjev ostao bez reakcije nadležnih.

Usvajanje Informacije o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca na sjednici Vlade početkom sedmice problematizuje se i zbog toga što ona omogućava uapošljavanje novih kadrova od strane vrha policije bez obrazloženja.

Naime u Informaciji se Vlada poziva na  član 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano  da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana.

“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji. I zaključuje: „lmajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.”

U odluci Vlade nije precizirano po kojim kriterijumima će službenici biti birani, te se na ovaj način baca sjenka na transparentnost  procesa zapošljavanja,  ništa manja u odnosu na netransparentnost postupka utvrđivanja da li je neko od policijskih službenika zaslužio da ostane bez značke koji se sprovodi.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo