Povežite se sa nama

OKO NAS

IMA LI KOLAŠIN PREDSJEDNIKA OPŠTINE:  Kad zakone tumači kako ko hoće

Objavljeno prije

na

Posljednja sjednica SO nije donijela rješenje dileme da li predsjedniku Opštine Kolašin Milosavu Bulatoviću mandat prestaje, nakon što je pravosnažno osuđen za zloupotrebu položaja. Bulatović tvrdi da nema čega da se stidi, dok opozicija prijeti krivičinim prijavama i njemu i šefu lokalnog parlamenta

 

U kolašinskoj zakonodavnoj vlasti nema saglasnosti oko toga da li ta opština još uvijek ima predsjednika. Dio odbornika opozicije tvrdi da je Milosavu Bulatoviću mandat prestao po sili zakona, odmah nakon pravosnažne presude, kojom je proglašen krivim za zloupotrebu službenog položaja.  Bulatović ne želi da da ostavku, iz njegove Demokratske partije socijalista (DPS) ocjenjuju da je dovođenje u pitanje njegove podobnosti za tu funkciju politikanstvo.  Predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić, pak, kaže da konstatovanje ostavke Bulatoviću nije njegov posao.

Bulatovića je, lani, Specijalno odjeljenje za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratne zločine Višeg suda u Podgorici, proglasilo krivim za zloupotrebu službenog položaja iz član 416, stav 1, Krivičnog zakonika Crne Gore. Sud mu je za to krivično djelo odredio i uslovnu osudu od šest mjeseci zatvora na dvije godine. Kako piše u obrazloženju odluke, kriv je, jer je 3. oktobra 2018. godine, u prijavi za stručno osospobljavanje Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Marko Matović radi na poslovima komunalnog policjaca.

Matović, tada, konstatuje sud, nije bio u radnom odnosu. Tek u decembru iste godine Bulatović ga je rješenjem postavio za v.d. načelnika Komunalne policije. Prethodno je razriješio dotadašnjeg prvog čovjeka te službe Zorana Kujovića. Predsjednik Opštine je, kako piše u obrazloženju odluke Višeg suda, kasnije platio Matoviću stručno osposobljavanje u iznosu od 446 eura iz budžetskih sredstava.

U odluci, sutkinja Suzana Mugoša podsjeća da je jedan od uslova iz javnog poziva Policijske akademije u Danilovgradu za prijem polaznika za stručno osposobljavanje za zanimanje komunalni policajac/policajka stalni radni odnos na tim poslovima. Bulatović je, zatim, piše u presudi, Matovića rješenjem 5. decembra 2018. godine postavio za v.d. načelnika Komunalne policije, protivno odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi. Takođe, kako je obrazloženo, predsjednik Opštine pritom nije sproveo postupak „da za v.d. odredi lokalnog službenika iz organa lokalne uprave, stručne službe, odnosno, posebne službe…” Konstatuje i da je „nesumnjivo utvrđeno” da je Bulatović „svjestan svog djela i njegove zabranjenosti, protivpravnim iskorištavanjem svojeg službenog položaja pribavio korist Matoviću”.

U svojoj odbrani, tokom javnog pretresa, predsjednik Opštine Kolašin je naveo da se ne osjeća krivim i da je radio u najboljem interesu građana. Kazao je i da je iznos, uplaćen iz budžetskih sredstava za obuku Matovića, vratio od svog novca i, na taj način, obeštetio Opštinu.

„Objasnio je da je tačno da su s računa Opštine platili kurs za Matovića, jer su ga tako savjetovali njegovi saradnici, s obzirom da nije pravnik, pa mu procedure nijesu bliske… Na pitanje specijalnog tužioca, optuženi je odgovorio da, kada je u prijavi za pohađanje kursa, naveo da Matović obavlja poslove u komunalnoj policiji, nije mislio da čini krivično djelo. Tako su ga, rekao je, saradnici informisali i rekli da je to jedini način da Matović ode na taj kurs”, piše u odluci Višeg suda.

Bulatović je kazao i „da nije popunjavao prijavu, već su to činili njegovi saradnici, ali da je tačno da je potpisao prijavu”. Reko je i da se „u toj, kao i u mnogim drugim situacijama, oslonio na rad svojih saradnika, jer je imao mnogo posla i ta materija mu nije bliska”.

Apelacioni sud je, nakon što se predsjednik Opštine žalio, preinačio presudu. Pravosnažnom presudom određeno mu je uslovno tri mjeseca zatvora na godinu.

„Nijesam učinio ništa nečasno, zbog toga neću ni podnijeti ostavku. Novac uplaćen za Matovićevu obuku sam iz svog džepa uplatio na račun Opštine. Želio sam da se školuje jedan mladi čovjek, koji je u Kolašinu zasnovao porodicu i koji je, u krajnjem, svoj posao obavljao pošteno i odgovorno. Tako kao ja su radili i u svim drugim opštinama. To je lako zaključiti, samo ako se neko potrudi da provjeri. Osim toga, odnedavno Policijska akademija omogućava građanima da sami uplate obuku i završe je”, reko je Bulatović Monitoru.

U odborničkom klubu Demokrata, međutim, tvrde da pripremaju krivične prijave, kako protiv Blatovića, tako i protiv šefa lokalnog parlamenta Đukića.  Kako kažu, obojica su se oglušila o zakon, a predsjedniku Opštine je „po sili zakona prestao mandat, onog trenutka kad je presuda postala pravosnažna.

Uporište za svoje tvrdenje nalaze u članu 65, stav 4. Zakona o lokalnoj samoupravi.  Tim stavom je precizirano da predsjedniku Opštine mandat prestaje po sila zakona kad je „pravosnažnom presudom osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije”.

„Đukić je obavezan da postupi po zakonu, jer Skupština bira i razrješva predsjednika. Ukoliko tako ne postupi, preduzećemo sve neophodne pravne radnje i protiv Bulatovića i protiv njega, kako bi obojica snosili odgovornost zbog nepoštovanja zakona. Jasno je da predsjednik SO, nepostupajući prema obavezama, direktno štiti Bulatovića u nezakonitostima”, kažu u toj partiji.

Đukić se, međutim, poziva na član 61, stav 2, Zakona o lokalnoj samoupravi. Tvrdi i da nije još ni od koga dobio pravosnažnu presudu. Kopiju presude koju su mu dostavili odbornici Demokrata dostavio je sekretaru Skupštine, od koga očekuje i pravno tumačenje obaveza SO.

„Prestanak mandata predsjednika Opštine zbog podnošenja ostavke i po sili zakona konstatuje se aktom skupštine.“ To piše u Zakonu o lokalnoj samoupravi.  Svakom ko hoće da govori istinu je jasno da ja nemam pravo da donosim nikakve akte, već to može samo Skupština. Ukoliko dobijem zvaničnu presud od Opštine, koja je oštećena strana u postupku, ja ću je proslijediti Službi SO. Sve ostalo je manipulacija”, odgvorio je Đukić Demokratama.

Iz kolašinske Socijalističke narodne partije (SNP) kažu da su očekivali od Đukića i lokalnog parlamenta da konstatuje prestanak mandata. Nepostupanje po presudi, tvrde, „predstavljalo bi školski primjer nepoštovanja Zakona o lokalnoj samoupravi“.

I dok svako tumači zakon po svom, Kolašin ostaje opština u kojoj se ne zna da li je predsjednik Opštine zakonito vodi.

                                                                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo