Povežite se sa nama

OKO NAS

ILEGALNI PRELAZI NA CRNOGORSKOJ GRANICI: Šverceri neć stati

Objavljeno prije

na

Većina graničnih prelaza je zavorena ali je  pitanje kako će se kontrolisati brojni ilegalni kanali  prema susjednim državama. Monitorov dobro obaviješteni izvor smatra da tih puteva ima toliko da granična policija ne može stići da ih  pokrije i kontroliše

 

Na sjevernim graničnim prelazima, posebno onima prema Srbiji, ovih dana bilo je  dramatično. Nakon zatvaranja prelaza od strane Srbije, crnogorski državljani, najviše studenti, morali su nerijetko pješice preći put do prelaza u Crn Goru .

„Ovakvu situaciju vidio sam još jedino kada je bilo ratno stanje prije dvadeset godina.  Moja ćerka se nekako prebacila do graničnog prelaza na srbijanskoj strani, a onda je, sa većom grupom putnika, prepješačila oko kilometar i po do našeg prelaza“ – kazao je za Monitor Beranac koji je čekao ćerku na crnogorskom graničnom prelazu. .

On je sa kćerkom poslije toga prošao proceduru koja je propisana i javio se zdravstvenoj službi.

Dok je na na zvaničnim graničnim prelazima situacija bila takva, mada je većina u međuvremenu zatvorena,  pitanje je kako će se kontrolisati brojni ilegalni kanali na crnogorskoj granici prema susjednim državama, i da li će stati švercerski poslovi.

Monitorov dobro obaviješteni izvor smatra da tih puteva ima toliko da granična policija  ne može stići da sve pokrije i kontroliše.

„U planinskim predjelima prema Kosovu tih makadamski puteva, koji su lako prohodni za terenska vozila, ima mnogo. Pogranična policija niti ima ljudstva niti opreme da stigne sve da pokrije u svakom trenutku. To je idealna situacija za švercere“ – kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima, na graničnom pojasu Crne Gore i Kosova, na području opština Rožaje, Berane, Andrijevica i Plav,  postoji najmanje sedam ilegalnih planinskih puteva kojima se zaobilaze zvanični carinski prelazi.

Ti putevi su nekada dobro zamaskirani, ali ih je prema operativnim saznanjima i po koordinatama  lako naći – kaže taj policijski izvor.

„Jedan od  puteva vodi od sela Boge, iz Crne Gore, preko planine Hajle, do sela Hadžovići. Ovo selo čije su koordinate 2330-3169 veoma je poznato po švercu svih vrsta roba. Nalazi se praktično na samoj granici, malo unutar teritorije Kosova.Drugi ilegalni put na crnogorsko-kosovskoj granici vodi od švercerski takođe dobro poznatog sela Bandžov, zatim preko Hajle do Rugovske klisure.Treći put vodi preko sela Bjeluhe na Čakoru. To je nekadašnji prelaz koji je kontrolisala vojska. Danas nije u funkciji, osim, naravno, za švercere i kriminalce“ – kaže naš izvor iz policije.

Prema njegovim riječima, ukoliko Bjeluhe „zataje“, onda na planini Čakor postoje još dva ilegalna švercerkska puta, sa takođe poznatim koordinatama. Oni se nalaze u blizini nekadašnjeg planinarskog doma na ovoj planini iznad Murine i Plava.

„Jedan od takvih puteva je i onaj koji vodi u blizini sela Pepići, čije su koordinate 2823-3105.  Sedmi put kojim se zaobilazi granični prelaz na Kuli, a kojim mogu da idu i cisterne sa naftom, malo prije carinskog prelaza ulazi u šumu, i silazi do sela Radavac na Kosovu“, kaže naš izvor.

On napominje da su ti putevi  naročito frekventi tokom ljeta. Tu se koriste sva prevozna sredstva, od motokultivatora, traktora i „tamića“, odnosno malih kamiona, do šlepera. Ljeti su u upotrebi motori i bagi, a zimi konji i motorne sanke.

Na području plavske opštine prohodni su i putevi koji vode prema Kosovu preko planine Bogićevice. Iz ove opštine se ilegalno može doći i do Albanije, a to je najlakše učiniti putem koji od Gusinja vodi preko sela Vusanje.

Južnije, u blizini Ulcinja, postoje najmanje dva ilegalna puta prema Albaniji i oba vode preko rijeke Bojane.

Jedan od njih je u Gornjem Štoju, a drugi u Zoganju, odnosno na putu koji vodi prema Svetom Đorđu.

Ako se žele zaobići zvanični granični prelazi prema Hrvatskoj, onda se, kako kaže naš sagovornik, najčešće koriste putevi preko brda Ilinica ili Studeno, koji  izlazi na Viteljinu, kao i preko Ravnog Brijega, odnosno sela Dubravka ili Mrcine. Ovaj put je jedan od starih puteva, ali je veoma dobro očuvan.

Iz Crne Gore se prema Bosni i Hercegovini ilegalno najčešće prelazi preko pet do šest puteva, koji vode iz više opština.

Jedan od poznatijih policijski neobezbijeđenih puteva je onaj kojim se od Risna i Graba, preko Kruševice stiže do Trebinja. Riječ je o starom austrougraskom putu.

Makar dva ilegalna puta prema Bosni i Hercegovini vode iz pravca Nikšića. Jedan je preko sela Crkvice i tim putem se stiže do Bileće, a drugi put je Grahovo – Nudo – selo Aranđelovo, koji vodi do Trebinja.

Za Bosnu i Hercegovinu se ilegalno može stići i sa područja Pljevalja. Jedan od tih puteva vodi preko planine Kovač, i izlazi na Čajniče. Drugi je onaj koji vodi prema Foči  preko Krnje jele i sela Šula.

Iz Pljevalja se može ilegalno i za Srbiju, neobezbijeđenim putem preko Jabuke. Za Srbiju se ilegalno ide i putem preko Trešnjevice kod Bijelog Polja, ali i starim putem od Petnjice preko udaljenih sela Savin Bor i Kruščica.

Dok svijet stoji zastrašen pred pandemijom virusa  šverceri neće mirovati i stati sa svojim poslovima,  razrađenim i utabanim stazama, na ilegalnim graničnim prelazima.

                                                                                                                                           Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo